Slatko od jagoda nije samo poslastica — to je toplina bakinog glasa, miris detinjstva i poruka da ste dobrodošli. Donosimo vam tradicionalni recept sa svim tajnama koje domaćice prenose generacijama: kako da sirup „vuče“, a jagode ostanu cele.
U mirisu jagoda i vrelog šećernog sirupa krije se jedno od najtoplijih sećanja iz detinjstva — baka koja lagano meša slatko u velikoj emajliranoj šerpi, dok se kroz kuhinju širi miris leta i ljubavi. U Srbiji, slatko nije samo poslastica, već i tiha poruka pažnje i gostoprimstva. Još od davnina, čin posluženja kašičice slatkog uz čašu hladne vode predstavlja znak dobrodošlice i poštovanja prema gostu. Bilo da dolazite izdaleka ili iz susedne ulice, domaćin koji vas dočeka slatkim poručuje vam da ste u njegovom domu dobrodošli kao najrođeniji. Danas, kada sve češće zaboravljamo male rituale prošlosti, vraćanje ovim starinskim receptima znači i vraćanje vrednostima koje nas vezuju za porodicu, korene i nežnost doma.
Sastojci:
• 1 kg zdravih, zrelih, ali čvrstih jagoda
• 1,2 kg kristal-šećera
• 200 ml vode
• 1 limun (po želji — seckan ili sok)
• Par listića vanile ili kesica vanilin-šećera (opciono)
osonmez2/Shutterstock
Priprema:
Izaberite sitnije i čvrste jagode, bez oštećenja. Nemojte koristiti prezrele, jer se raspadaju tokom kuvanja. Jagode pažljivo operite u nekoliko voda, a peteljke skidajte nakon pranja, da ne upiju vodu.
U širok, plitak lonac ređajte red jagoda, pa red šećera, dok se sve ne utroši. Pokrijte krpom i ostavite da odstoji 4–6 sati, najbolje preko noći, da puste sok. Nakon stajanja dodajte 200 ml vode (može i manje ako su jagode pustile dosta soka) i stavite na umerenu vatru da proključa.
Kada proključa, pažljivo skidajte penu. Kuvajte bez mešanja, povremeno prodrmajte šerpu da se jagode ne raspadnu. Kuvanje traje oko 20–30 minuta, dok sirup ne postane gust i „vuče se“ sa kašike. Na tanjirić sipajte malo sirupa — kada se ohladi, ako je gust i ne razliva se, gotovo je. Ako nije, još malo kuvajte.
Pred kraj dodajte limun isečen na tanke kolutove ili sok jednog limuna. On daje svežinu i sprečava kristalisanje šećera. Sklonite s vatre i pokrijte vlažnom krpom da se na površini ne uhvati korica. Ostavite da se potpuno ohladi. Kašikom pažljivo vadite jagode u sterilisane tegle, pa ih prelijte sirupom do vrha. Zatvorite suvim, čistim poklopcima. Čuvajte na hladnom i tamnom mestu, najbolje u ostavi. Slatko može trajati i godinama ako je pravilno spremljeno.
Shutterstock/zefirchik06
Bakini saveti:
• Šerpa treba da bude široka i plitka kako bi se jagode kuvale u što tanjem sloju.
• Nemojte mešati varjačom da se plodovi ne raspadnu — samo povremeno protresite.
• Možete dodati i malo vanile za bogatiji miris.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Bez kvasca, razvijanja i čekanja – ove mekane zalogaje možete pripremiti za tren oka, a savršeno pristaju uz med, džem, kajmak ili sir, baš kao što su ih nekad služile naše bake kad iznenada stignu gosti.
Ovaj domaći kolač od jagoda ne pripada eri brzih recepata – priprema se s pažnjom i ljubavlju, baš kao što su to radile naše bake, a rezultat je desert koji osvaja već na prvi zalogaj.
Palačinke od krompira, pržene na masti i punjene džemom, vraćaju duh detinjstva i toplinu doma u svaki zalogaj – naučite kako da ih pripremite po starinskom receptu koji se prenosi s kolena na koleno.
U besedi za četvrtak šeste sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto vera sama po sebi ništa ne znači ako čovek ne zna njen pravi cilj – spasenje svoje duše i večno življenje u Carstvu Božjem.
Prema svetom predanju, Juda Tadaj je dobio posebnu blagodat da njegove molitve budu uslišane – vernici tvrde da ova molitva donosi utehu, snagu i pomoć čak i kada je svaka nada izgubljena.
Grad Loznica planira da deo porte Pokrovskog hrama pretvori u parking i sportske terene, dok Eparhija šabačka upozorava da je reč o svetinji i kulturnom dobru natopljenom krvlju srpskih ustanika.
Svetitelj koji je rođen nem, a progovorio je tek kada su ga pričestili, kasnije je postao jedan od najvećih branilaca pravoslavne vere i tvorac Velikog kanona Bogorodici.
Ruska novinarka Aleksandra Gripas otkriva kako joj je molitva, iako tada još nije bila krštena, spasla ćerku od sigurne smrti i zauvek promenila njen život i veru.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
Nastala kao spoj proje i pite, ova jednostavna, meka i sočna domaća čarolija gotova je za pola sata, a oduševiće i mlade domaćice i iskusne kuvarice koje cene proverene recepte.
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.
Tikvice punjene pečurkama i pirinčem donose miris leta i duha, mogu se spremati na ulju ili vodi, a otkrivamo zašto je ovaj recept vekovima ostao neizostavan u pravoslavnim domovima.
Otkrijte kako da pripremite najlepši tradicionalni desert od jabuka, oraha i agde, koji su muslimanske porodice s Balkana vekovima pravile za najdraže goste i praznične sofre.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Donosimo recept iz zaboravljene knjige „Kosovske kuhinje“ za mirisni pilav od jagnjetine i suvog grožđa, koji spaja ukus detinjstva, domovine i tihe molitve uz ognjište.
Samoubistvo 35-godišnjeg italijanskog sveštenika duboko je potreslo katoličku zajednicu i pokrenulo važnu debatu o usamljenosti koju mnogi sveštenici tiho proživljavaju.
Samoubistvo 35-godišnjeg italijanskog sveštenika duboko je potreslo katoličku zajednicu i pokrenulo važnu debatu o usamljenosti koju mnogi sveštenici tiho proživljavaju.