Nastale iz kulinarske greške u kuhinji cara Franje Josifa, ove palačinke danas se prave po starinskom receptu, zapisanom rukom jedne bake.
Miris putera i vanilin-šećera, uz tihi šuštaj starinskog tiganja na šporetu — prizor je koji mnoge od nas vrati pravo u kuhinju naših baka, tamo gde su se spremale najukusnije poslastice s dušom. Među njima posebno mesto zauzimaju carske palačinke, desert koji nije samo slatki zalogaj, već i uspomena na detinjstvo, praznične nedelje i porodična okupljanja oko stola.
Ova rustična poslastica, rođena iz jedne kulinarske greške na dvoru Franje Josifa I — kada carskom kuvaru nije pošlo za rukom da napravi savršenu palačinku, pa se ona raspala — ipak je poslužena sa šećerom u prahu i suvim grožđem, i tako je osvojila carski sto. Ubrzo je pronašla put i do naših tanjira.
Vremenom je nastalo nekoliko varijacija ovog recepta, a mi vam donosimo jedan, ispisan rukom jedne bake, na požutelom listu njene sveske, čuvan godinama kao porodično blago.
Sastojci:
4 jaja
komad putera
šećer u prahu
brašno
mleko
malo suvog grožđa
šećer
Schutterstock/A. Emson
Carske palačinke
Priprema:
Komad putera umešamo s malo šećera u prahu, dodamo 4 žumanca i 2 belanca, promešamo i dodamo brašno i mleko, tako da dobijena masa bude malo gušća od one koju uobičajeno pravimo za palačinke. Na kraju dodamo sneg od preostala dva belanca i pažljivo promešamo.
Od ovako pripremljenog testa, na vrelom puteru pečemo malo deblje palačinke dok s obe strane blago ne porumene. Kada je jedna palačinka gotova, izmrvimo je na sitnije komade viljuškom, još u tiganju, pospemo kristal-šećerom, izručimo u šerpu i još malo propržimo. Dodamo malo suvog grožđa i prebacimo u činiju za posluživanje.
Postupak ponavljamo dok ne izmrvimo i ne propržimo sve palačinke, uz povremeno dodavanje suvog grožđa. Na kraju, po površini pospemo vanilin-šećer. Ove ukusne mrvice služimo tople. Odlično se slažu uz domaći sok od maline.
Savet:
Svaki zalogaj carskih palačinki krije više od ukusa — u njemu su uspomene, nežnost i umeće koje se prenosi s kolena na koleno. Da bi ova slatka čarolija svaki put uspela, važno je oslušnuti male tajne kuhinje: koristite jaja sobne temperature, pravi puter zbog bogatije arome, a suvo grožđe prethodno potopite u rum za dodatni dašak raskoši.
Ne žurite — nežno umešajte sneg od belanaca, pecite na srednjoj vatri i usitnite palačinke tek kada dobiju zlatnu koricu. Pospite šećerom u prahu i poslužite uz kompot, kuglu sladoleda ili šoljicu čaja — i uživajte u desertu koji miriše na prošla vremena, ali nikada ne izlazi iz mode.
Jer, baš kao što je car Franjo Josif znao da prepozna jednostavnu savršenost, tako i mi danas, u carskim mrvicama, nalazimo onaj stari, dobri ukus doma.
Spoj oraha, meda i suvih šljiva uz kap prepečenice krije priču o nekadašnjim slavskim večerima, kada su se oko stola okupljali najmiliji, a svaki zalogaj nosio toplinu domaćinske trpeze.
Ovi jednostavni, ali neodoljivi kolačići nekada su bili omiljena poslastica naših baka i deo porodičnih okupljanja. Uz samo nekoliko sastojaka, lako ih možete napraviti i u svoj dom uneti toplinu i ukus nekih srećnijih, sporijih vremena.
Desert bogat aromama narandže, oraha i začina, bez mleka i jaja, koji donosi duhovnu i kulinarsku harmoniju na vašu trpezu. Ovaj kolač je jednostavan, ali nezaboravan.
Bez kvasca, razvijanja i čekanja – ove mekane zalogaje možete pripremiti za tren oka, a savršeno pristaju uz med, džem, kajmak ili sir, baš kao što su ih nekad služile naše bake kad iznenada stignu gosti.
Ovaj domaći kolač od jagoda ne pripada eri brzih recepata – priprema se s pažnjom i ljubavlju, baš kao što su to radile naše bake, a rezultat je desert koji osvaja već na prvi zalogaj.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Dok su današnje trpeze često pretrpane egzotičnim ukusima, ajmokac – jednostavan sos od belog luka i pilećeg mesa – podseća nas na vreme kada su mirisi iz kuhinje bili najtačniji sat i najlepši poziv za okupljanje oko stola.
Otkrijte tajne jobroka koji se nekada spremao u svakoj seoskoj kuhinji - miris pečene piletine i zapečenog testa vratiće vas pravo za bakin sto, gde se toplina doma merila punim tanjirom i zajedničkim obrokom.
Nekada pripremana u manastirima za goste, danas simbol domaće kuhinje i snalažljivosti – otkrivamo recept i priču iza starog balkanskog paprikaša koji je sačuvao duh tradicije.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
Dok su današnje trpeze često pretrpane egzotičnim ukusima, ajmokac – jednostavan sos od belog luka i pilećeg mesa – podseća nas na vreme kada su mirisi iz kuhinje bili najtačniji sat i najlepši poziv za okupljanje oko stola.
Otkrijte tajne jobroka koji se nekada spremao u svakoj seoskoj kuhinji - miris pečene piletine i zapečenog testa vratiće vas pravo za bakin sto, gde se toplina doma merila punim tanjirom i zajedničkim obrokom.
Nekada pripremana u manastirima za goste, danas simbol domaće kuhinje i snalažljivosti – otkrivamo recept i priču iza starog balkanskog paprikaša koji je sačuvao duh tradicije.
U vremenima kada se poštovao svaki komad hleba, nastajala su jela koja su spajala porodicu i grejala dom. Među njima je i pita od starog hleba – jednostavna, domaćinska čarolija koja i danas vraća veru u skromna zadovoljstva.
Vernica Tatjana obratila se svešteniku nakon što je sanjala pokojnu prijateljicu i baku, a njegov odgovor rasvetljava kako Pravoslavlje tumači ovakve snove i gde vernik treba da traži utehu i zaštitu.