Nastale iz kulinarske greške u kuhinji cara Franje Josifa, ove palačinke danas se prave po starinskom receptu, zapisanom rukom jedne bake.
Miris putera i vanilin-šećera, uz tihi šuštaj starinskog tiganja na šporetu — prizor je koji mnoge od nas vrati pravo u kuhinju naših baka, tamo gde su se spremale najukusnije poslastice s dušom. Među njima posebno mesto zauzimaju carske palačinke, desert koji nije samo slatki zalogaj, već i uspomena na detinjstvo, praznične nedelje i porodična okupljanja oko stola.
Ova rustična poslastica, rođena iz jedne kulinarske greške na dvoru Franje Josifa I — kada carskom kuvaru nije pošlo za rukom da napravi savršenu palačinku, pa se ona raspala — ipak je poslužena sa šećerom u prahu i suvim grožđem, i tako je osvojila carski sto. Ubrzo je pronašla put i do naših tanjira.
Vremenom je nastalo nekoliko varijacija ovog recepta, a mi vam donosimo jedan, ispisan rukom jedne bake, na požutelom listu njene sveske, čuvan godinama kao porodično blago.
Sastojci:
4 jaja
komad putera
šećer u prahu
brašno
mleko
malo suvog grožđa
šećer
Schutterstock/A. Emson
Carske palačinke
Priprema:
Komad putera umešamo s malo šećera u prahu, dodamo 4 žumanca i 2 belanca, promešamo i dodamo brašno i mleko, tako da dobijena masa bude malo gušća od one koju uobičajeno pravimo za palačinke. Na kraju dodamo sneg od preostala dva belanca i pažljivo promešamo.
Od ovako pripremljenog testa, na vrelom puteru pečemo malo deblje palačinke dok s obe strane blago ne porumene. Kada je jedna palačinka gotova, izmrvimo je na sitnije komade viljuškom, još u tiganju, pospemo kristal-šećerom, izručimo u šerpu i još malo propržimo. Dodamo malo suvog grožđa i prebacimo u činiju za posluživanje.
Postupak ponavljamo dok ne izmrvimo i ne propržimo sve palačinke, uz povremeno dodavanje suvog grožđa. Na kraju, po površini pospemo vanilin-šećer. Ove ukusne mrvice služimo tople. Odlično se slažu uz domaći sok od maline.
Savet:
Svaki zalogaj carskih palačinki krije više od ukusa — u njemu su uspomene, nežnost i umeće koje se prenosi s kolena na koleno. Da bi ova slatka čarolija svaki put uspela, važno je oslušnuti male tajne kuhinje: koristite jaja sobne temperature, pravi puter zbog bogatije arome, a suvo grožđe prethodno potopite u rum za dodatni dašak raskoši.
Ne žurite — nežno umešajte sneg od belanaca, pecite na srednjoj vatri i usitnite palačinke tek kada dobiju zlatnu koricu. Pospite šećerom u prahu i poslužite uz kompot, kuglu sladoleda ili šoljicu čaja — i uživajte u desertu koji miriše na prošla vremena, ali nikada ne izlazi iz mode.
Jer, baš kao što je car Franjo Josif znao da prepozna jednostavnu savršenost, tako i mi danas, u carskim mrvicama, nalazimo onaj stari, dobri ukus doma.
Spoj oraha, meda i suvih šljiva uz kap prepečenice krije priču o nekadašnjim slavskim večerima, kada su se oko stola okupljali najmiliji, a svaki zalogaj nosio toplinu domaćinske trpeze.
Ovi jednostavni, ali neodoljivi kolačići nekada su bili omiljena poslastica naših baka i deo porodičnih okupljanja. Uz samo nekoliko sastojaka, lako ih možete napraviti i u svoj dom uneti toplinu i ukus nekih srećnijih, sporijih vremena.
Desert bogat aromama narandže, oraha i začina, bez mleka i jaja, koji donosi duhovnu i kulinarsku harmoniju na vašu trpezu. Ovaj kolač je jednostavan, ali nezaboravan.
Bez kvasca, razvijanja i čekanja – ove mekane zalogaje možete pripremiti za tren oka, a savršeno pristaju uz med, džem, kajmak ili sir, baš kao što su ih nekad služile naše bake kad iznenada stignu gosti.
Ovaj domaći kolač od jagoda ne pripada eri brzih recepata – priprema se s pažnjom i ljubavlju, baš kao što su to radile naše bake, a rezultat je desert koji osvaja već na prvi zalogaj.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Otkrijte kako da pripremite najlepši tradicionalni desert od jabuka, oraha i agde, koji su muslimanske porodice s Balkana vekovima pravile za najdraže goste i praznične sofre.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
Jednostavan i ukusan, ovaj jeftin dezert od nekoliko sastojaka donosi radost i miris detinjstva na svaki sto, savršen za svaku priliku i celu porodicu.
Ono što većina baca, monasi su pretvarali u slatko koje je vekovima dočekivalo hodočasnike na Svetoj Gori – evo recepta sačuvanog kroz monašku tradiciju.
U Srpskom kuvaru jeromonaha Jerotija Draganovića iz 1855. sačuvan je dragoceni zapis o jednostavnom, a raskošnom kolaču posta, koji spaja molitvu, duhovnost i toplinu domaće trpeze.
Skromni sastojci pretvaraju se u kremasto čudo – otkrijte recept koji monasi pripremaju u vreme posta, a koji će postati omiljeni desert i u vašem domu.
Sveštenik Goran Nuhanović otkrio je kako obična štićenica staračkog doma, pred odlazak s ovoga sveta, kroz ispovest i pričešće doživela viziju nebeske svetlosti i prizvala prisustvo svetitelja.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.
Ono što većina baca, monasi su pretvarali u slatko koje je vekovima dočekivalo hodočasnike na Svetoj Gori – evo recepta sačuvanog kroz monašku tradiciju.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za današnji dan otkriva da gordost i sujeta ne donose slavu, već sramotu, jer se pred večnim Sudom otkriva istina unutrašnjeg života čoveka.