Ajet 57:18 otkriva zašto iskrena sadaka oplemenjuje vernika, donosi unutrašnji mir i nagradu koja nadmašuje sve ljudske računice.
Postoji trenutak u životu kada se nečije davanje pokaže većim od samog čina; kada sadaka nije samo pomoć drugome, nego dokaz unutrašnje spremnosti čoveka da učini korak prema Bogu. Ajet iz Sure El-Hadid, koji je u knjizi "Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje" izdvojen za 25. novembar, otvara upravo takav prostor razumevanja, prostor u kojem se otkriva da svaka dobra namera, ako je čista i dragovoljna, postaje vrsta duhovnog ulaganja čiji povrat ne meri čovek, nego njegov Stvoritelj.
Sura El-Hadid, ajet 57:18
Foto: Unsplash
Kuran
57:18 Onima koji milostinju budu udjeljivali i onima koje je budu udjeljivale, i koji drage volje Alahu budu zajam davali, mnogostruko će se vratiti i njih čeka nagrada plemenita.
Davanje kao izraz vere i poverenja
Ajet 57:18 podseća da je davanje u islamu mnogo više od socijalnog čina. Ono je izraz poverenja, spremnosti da se Boga stavi ispred sopstvene računice. „Zajam Alahu“ — snažna metafora ovog ajeta — ne govori o novcu, već o duši. Onaj ko daje, zapravo pokazuje kome pripisuje istinski izvor opskrbe. To je razlog što se u ajetu naglašava da će im se „mnogostruko vratiti“: ne zato što Alah vodi knjigovodstvo, već zato što nagrada dolazi iz oblasti koje čovek sam nikada ne bi mogao da otvori.
Sadaka kao putokaz ka Alahovoj blizini
U islamskoj tradiciji, sadaka je često opisivana kao most između srca i smirenja. Ajet iz Sure El-Hadid tu poruku produbljuje: nagrada je „plemenita“ jer oplemenjuje onoga ko je daje — čini ga mekšim prema ljudima, postojanijim u veri, sigurnijim u odnosu sa Gospodarom. Takav čovek ne daje da bi bio viđen, niti očekuje priznanje, već daje jer zna da su milost i darežljivost putokazi koji ga vode ka Alahovoj blizini.
Stihovi sure Ar-Rahman 55:1–13 povezuju Božiju blizinu, ljudsko poreklo i kosmički poredak, podsećajući da najvažnije često primetimo tek kada se um utiša.
Ajeti 57:9-10 inspirišu islamske vernike da razumeju snagu svojih dela i kako materijalna sredstva i lična hrabrost grade trajni pečat u životima drugih.
Vernici su se sabrali u prvoj srpskoj školi u dijaspori, gde je nova direktorka uvedena u dužnost molitvom, a zajednica još jednom pokazala kako se identitet čuva znanjem, verom i zajedništvom.
Od prvog dana posta do Strastne nedelje, vodič kroz bogosluženja, duhovne vežbe, ispovest, pričešće i svakodnevne navike koje pomažu da se pripremite za praznik Vaskrsenja Hristovog.
Uzdržanje od mrsne hrane samo je spoljašnji, vidljivi deo podviga, dok je njegov dublji smisao unutrašnja borba sa sobom, svojim slabostima i strastima.
Spoj spanaća, pečuraka i susama daje iznenađujuće bogat i zasitan obrok, idealan za dane uzdržanja - bez komplikacija, bez skupih sastojaka i bez odricanja od punog ukusa.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Od prvih pokreta u utrobi do svakodnevnih odluka – ajeti iz sure Āli Imran (3:5 6) otkrivaju koliko je život pažljivo oblikovan, podsećajući nas da ništa na nebu ni na Zemlji nije skriveno od Alahovog znanja i moći.
Stihovi 2:284-285 iz Kurana otkrivaju kako svaka misao, delo i osećanje oblikuju našu svakodnevnicu i podsećaju na odgovornost pred Božijom prisutnošću.
Više od 350.000 prijavljenih iz celog sveta već je najavilo dolazak u baziliku Svetog Franje Asiškog u italijanskom gradu Asizi, gde će tokom narednih mesec dana imati priliku da se poklone moštima svetitelja.
Iza kratkog obreda u crkvi na Čistu sredu krije se snažna poruka o prolaznosti, ličnoj odgovornosti i pozivu na unutrašnju promenu koji vekovima prati početak korizme
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U besedi za prvi dan Velikoga posta, dan koji skida veo sa očiju savesti, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje da najveća odgovornost leži u onima koji su primili dar vere, ali ignorišu svetlost i upozorenja Crkve.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Haralampija po starom i Svetog Polikarpa po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Polikarpa, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema velikog verskog praznika.
Veliki ruski svetitelj objašnjava da predanjem svojih briga Bogu, molitve iz srca mogu doneti promenu u životima drugih, ali i unutrašnji mir nama samima.