DA LI STE IKADA RAZMIŠLJALI KO ODREĐUJE SUDBINU I POTOMSTVO?
Ajeti 42:49–51 otkrivaju kako Stvoritelj oblikuje život i komunicira s ljudima kroz nadahnuće, skrivenu objavu ili poslanike.
Ajeti 49:11–12 pokazuju kako jednostavna pravila ponašanja štite čast, grade poverenje i pomažu da pronađemo mir u svakodnevnom životu.
Među stihovima Kurana koje najjasnije govore o odnosu čoveka prema drugima nalaze se ajeti iz sure El-Hudžurāt (49:11–12). Iako kratki, oni su poput moralnog ogledala u kojem se vidi pravo stanje ljudskog srca – koliko u njemu ima poniznosti, a koliko oholosti, koliko razumevanja i saosećanja, a koliko brzog suda i prezira. U vremenu kada su podsmeh, ogovaranje i javno ponižavanje gotovo svakodnevni obrasci ponašanja, ove reči odzvanjaju kao opomena, ali i kao poziv da čovek povrati meru dostojanstva i unutrašnjeg mira koji vera od njega traži.
U knjizi “Kuran – 365 Selections for Daily Reading”, ovi su ajeti izdvojeni za 13. novembar – dan koji, u simbolici svakodnevnog čitanja, podseća da svaki dan nosi priliku da se vernik odrekne prezira, sumnje i jezika koji ranjava. Njihova poruka nije puka zabrana, već poziv da se dostojanstvo ne meri time koliko nekoga možemo poniziti, nego koliko sebe umemo da obuzdamo.

49:11 O vernici, neka se muškarci jedni drugima ne rugaju, možda su oni bolji od njih, a ni žene drugim ženama, možda su one bolje od njih. I ne kudite jedni druge i ne zovite jedni druge ružnim nadimcima! O, kako je ružno da se vernici spominju podrugljivim nadimcima! A oni koji se ne pokaju – sami sebi čine nepravdu.“
49:12 O vernici, klonite se mnogih sumnjičenja, neka sumnjičenja su, zaista, greh. I ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago da jede meso umrlog brata svoga – a vama je to odvratno – zato se bojte Alaha; Alah, zaista, prima pokajanje i samilostan je.“
Ajeti 49:11–12 ne govore samo o pravilima ponašanja, već i o dubokoj moralnoj odgovornosti čoveka. Kada Uzvišeni zabranjuje ruganje, On razotkriva koren gordosti koja čoveka navodi da se uzdigne iznad drugih. Kada upozorava na sumnjičenje i ogovaranje, pokazuje kako se razara poverenje i zajedništvo među ljudima. Slika "jede mesi umrlog brata svoga" nije samo snažna metafora – ona otkriva težinu moralnog pada kojem čovek podleže kada povredi tuđu čast.
Islamsko učenje ne uređuje samo spoljašnje ponašanje, već oblikuje i unutrašnji poredak – uči nas da onaj ko ne čuva čast drugoga, gubi i svoju. Zato završne reči ajeta: „Bojte se Alaha; Alah, zaista, prima pokajanje i samilostan je“ ostaju podsećanje da se pravi mir ne stiče nadmoćnošću, već pokajanjem, poniznošću i spremnošću da se čovek svakog dana iznova vraća dobru.
Ajeti 42:49–51 otkrivaju kako Stvoritelj oblikuje život i komunicira s ljudima kroz nadahnuće, skrivenu objavu ili poslanike.
Ajeti iz sure Al Jāthiyah 45:2-6 pozivaju vernike da kroz smenu dana i noći, životinje, kišu i vetrove prepoznaju očigledne dokaze Božje prisutnosti i mudrosti, nudeći put ka dubljem razumevanju.
Ajeti 45:12-15 iz sure Al-Ghashiya otkrivaju kako zahvalnost, oprost i moralna odgovornost mogu promeniti vaš pogled na svet i oblikovati vašu sudbinu.
Sura El Gašije upozorava na ruganje Božijim rečima i prolaznost Zemlje, ali ujedno pokazuje kako zahvalnost i vera vode unutrašnjem miru i sigurnosti.
Ajeti 46:2–4 iz sure El-Ahkaf postavljaju pitanje koje odzvanja kroz vekove: da li se danas klanjamo Bogu ili sopstvenim željama, moći i tehnologiji?
Ajet 47:2 iz sure Muhamed otkriva kako vera i dobra dela vode ka oprostu i duhovnom ispunjenju.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Izraz koji govori o Božjoj volji, ali i o tome koliko je čovek nemoćan da sa sigurnošću zna šta donosi budućnost.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
U islamskoj tradiciji Isus Hristos poznat je kao Isa, alejhi selam, jedan od najvećih Božijih poslanika, a Kuran govori o njegovom čudesnom rođenju, majci Merjemi i posebnoj ulozi koju će imati pred kraj vremena.
Kratka rečenica kojom muslimani počinju mnoge svakodnevne aktivnosti nosi duboko duhovno značenje i podseća vernike na Božju milost, pomoć i blagoslov.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
Muhamed ef. Demirović objašnjava da islam dopušta više nego što zabranjuje i zbog čega su svinjsko meso i alkoholna pića izuzeti.
Spoj nekadašnjeg sakralnog prostora i rejv žurke otvara pitanje odnosa prema hrišćanskom nasleđu.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.