ČAS KADA VIŠE NIŠTA NEĆE BITI ISTO: Ko će preživeti kada se oglasi truba Sudnjeg dana?
Sura Ez-Zumer otkriva moć i pravednost Boga: Dan Sudnji, svetlost Gospodara i nagrada ili kazna za svako delo – šta znači stajati pred Njim otvorenih očiju?
Ajeti 46:2–4 iz sure El-Ahkaf postavljaju pitanje koje odzvanja kroz vekove: da li se danas klanjamo Bogu ili sopstvenim željama, moći i tehnologiji?
U knjizi “The Qur’an – 365 Selections for Daily Reading”, za 9. novembar pred čitaocem se otvaraju stihovi iz sure El-Ahkaf (46:2–4) — snažan podsjetnik na Božiju svemoć, mudrost i potpunu vlast nad stvaranjem. Ovi ajeti nose ton polemike sa onima koji poriču objavu, podsećajući ih da nijedno stvorenje, pa ni njihova umišljena božanstva, nema udela u stvaranju svemira. U njima se ogleda i poziv na razmišljanje: svaka lažna sigurnost, svaka iluzija moći i samodovoljnosti ruši se pred činjenicom da sve što postoji ima svoj izvor, smisao i kraj — i da je jedini Stvoritelj i Zakonodavac Alah, Silni i Mudri.

46:2 „Knjigu objavljuje Alah, Silni i Mudri!“
Ovi ajeti iz sure El-Ahqāf predstavljaju duboku teološku i intelektualnu pouku o prirodi Božanske objave i ljudske odgovornosti pred istinom. Kada Alah kaže: „Knjigu objavljuje Alah, Silni i Mudri“, u prvi plan stavlja se izvor Kurana — Onaj koji je savršen u moći i savršen u mudrosti. Time se verniku pokazuje da je Kuran ne samo tekst učenja, već i živa objava Božanskog reda u svetu.
U trećem ajetu, podsećanje da su „nebesa i Zemlja stvoreni mudro i do roka određenog“ usmerava ljudsku svest ka prolaznosti svega stvorenog: ništa nije slučajno, ali ništa nije večno osim Njega. Svaka epoha, svaka civilizacija i svako ljudsko biće ima svoj rok — a taj rok nije u rukama čoveka.
Četvrti ajet postavlja izazov svakom obliku širka, duhovne zablude koja daje božanska svojstva stvorenjima. U pitanju „Šta mislite o onima koje mimo Allaha molite?“ krije se ne samo kritika idolopoklonstva nego i poziv na racionalno preispitivanje: gde su dokazi, gde je stvoriteljska moć onih kojima se klanjate? Time Kur’an razbija granicu između vere i razuma, pokazujući da istinska vera ne traži slepo prihvatanje, već spoznaju i predanost istini.
Poruka sure El-Ahkaf odzvanja i u savremenom svetu prepunom lažnih idola: moći, novca, tehnologije i ega. Ona nas podseća da sve što je stvoreno ima svoje granice, ali da granica nema samo Božija mudrost. I dok nevernici, kako kaže ajet, „okreću glave“, vernik u svakom Božijem znaku vidi poziv na pokajanje, veru i zahvalnost — jer samo onaj ko spozna izvor postojanja može hodati svetom sa smirajem srca i jasnoćom uma.
Sura Ez-Zumer otkriva moć i pravednost Boga: Dan Sudnji, svetlost Gospodara i nagrada ili kazna za svako delo – šta znači stajati pred Njim otvorenih očiju?
Ajeti 42:49–51 otkrivaju kako Stvoritelj oblikuje život i komunicira s ljudima kroz nadahnuće, skrivenu objavu ili poslanike.
Ajeti 44:7-14 pokazuju razliku između ljudi koji priznaju Božiju vlast i onih koji se igraju istinom, i podsećaju na odgovornost pred Gospodarom.
Ajeti iz sure Al Jāthiyah 45:2-6 pozivaju vernike da kroz smenu dana i noći, životinje, kišu i vetrove prepoznaju očigledne dokaze Božje prisutnosti i mudrosti, nudeći put ka dubljem razumevanju.
Ajeti 45:12-15 iz sure Al-Ghashiya otkrivaju kako zahvalnost, oprost i moralna odgovornost mogu promeniti vaš pogled na svet i oblikovati vašu sudbinu.
Sura El Gašije upozorava na ruganje Božijim rečima i prolaznost Zemlje, ali ujedno pokazuje kako zahvalnost i vera vode unutrašnjem miru i sigurnosti.
Od razgovora sa ocem do vizije neba i Zemlje - ajeti 6:74-75 otkrivaju moć vere, hrabrosti i unutrašnjeg preispitivanja.
Ajeti sure El-Enam (6:63–64), izdvojeni za 17. mart, razotkrivaju unutrašnji preokret između iskrene molitve u opasnosti i brzog zaborava nakon spasa, otvarajući složenu sliku ljudske nedoslednosti.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Ajeti 5:75‑76 ukazuju na razliku između poštovanja poslanika i čistog obožavanja, otkrivajući lekciju o ljudskoj skromnosti i božanskoj moći
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Prva stvar koju treba da shvatite jeste da Bog brine o vama, bez obzira gde radite.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Prva tri dana meseca ševala donose posebne molitve, darove za decu i porodične gozbe koje simbolizuju zahvalnost, milosrđe i zajedništvo.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Simeona Novog Bogoslova po starom i Blagovesti po novom kalendaru. Katolici slave Navještenje (Blagovesti), dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Veliki pravoslavni svetitelj objašnjava zašto zlopamćenje uništava život.
U Vranju je služen pomen stradalima, dok su reči poglavara Srpske pravoslavne crkve o ubijenim devojčicama, izgubljenom miru i savesti čovečanstva otvorile pitanje - kuda ide svet ako zaboravi vrednost života.