ČAS KADA VIŠE NIŠTA NEĆE BITI ISTO: Ko će preživeti kada se oglasi truba Sudnjeg dana?
Sura Ez-Zumer otkriva moć i pravednost Boga: Dan Sudnji, svetlost Gospodara i nagrada ili kazna za svako delo – šta znači stajati pred Njim otvorenih očiju?
Ajeti 46:2–4 iz sure El-Ahkaf postavljaju pitanje koje odzvanja kroz vekove: da li se danas klanjamo Bogu ili sopstvenim željama, moći i tehnologiji?
U knjizi “The Qur’an – 365 Selections for Daily Reading”, za 9. novembar pred čitaocem se otvaraju stihovi iz sure El-Ahkaf (46:2–4) — snažan podsjetnik na Božiju svemoć, mudrost i potpunu vlast nad stvaranjem. Ovi ajeti nose ton polemike sa onima koji poriču objavu, podsećajući ih da nijedno stvorenje, pa ni njihova umišljena božanstva, nema udela u stvaranju svemira. U njima se ogleda i poziv na razmišljanje: svaka lažna sigurnost, svaka iluzija moći i samodovoljnosti ruši se pred činjenicom da sve što postoji ima svoj izvor, smisao i kraj — i da je jedini Stvoritelj i Zakonodavac Alah, Silni i Mudri.

46:2 „Knjigu objavljuje Alah, Silni i Mudri!“
Ovi ajeti iz sure El-Ahqāf predstavljaju duboku teološku i intelektualnu pouku o prirodi Božanske objave i ljudske odgovornosti pred istinom. Kada Alah kaže: „Knjigu objavljuje Alah, Silni i Mudri“, u prvi plan stavlja se izvor Kurana — Onaj koji je savršen u moći i savršen u mudrosti. Time se verniku pokazuje da je Kuran ne samo tekst učenja, već i živa objava Božanskog reda u svetu.
U trećem ajetu, podsećanje da su „nebesa i Zemlja stvoreni mudro i do roka određenog“ usmerava ljudsku svest ka prolaznosti svega stvorenog: ništa nije slučajno, ali ništa nije večno osim Njega. Svaka epoha, svaka civilizacija i svako ljudsko biće ima svoj rok — a taj rok nije u rukama čoveka.
Četvrti ajet postavlja izazov svakom obliku širka, duhovne zablude koja daje božanska svojstva stvorenjima. U pitanju „Šta mislite o onima koje mimo Allaha molite?“ krije se ne samo kritika idolopoklonstva nego i poziv na racionalno preispitivanje: gde su dokazi, gde je stvoriteljska moć onih kojima se klanjate? Time Kur’an razbija granicu između vere i razuma, pokazujući da istinska vera ne traži slepo prihvatanje, već spoznaju i predanost istini.
Poruka sure El-Ahkaf odzvanja i u savremenom svetu prepunom lažnih idola: moći, novca, tehnologije i ega. Ona nas podseća da sve što je stvoreno ima svoje granice, ali da granica nema samo Božija mudrost. I dok nevernici, kako kaže ajet, „okreću glave“, vernik u svakom Božijem znaku vidi poziv na pokajanje, veru i zahvalnost — jer samo onaj ko spozna izvor postojanja može hodati svetom sa smirajem srca i jasnoćom uma.
Sura Ez-Zumer otkriva moć i pravednost Boga: Dan Sudnji, svetlost Gospodara i nagrada ili kazna za svako delo – šta znači stajati pred Njim otvorenih očiju?
Ajeti 42:49–51 otkrivaju kako Stvoritelj oblikuje život i komunicira s ljudima kroz nadahnuće, skrivenu objavu ili poslanike.
Ajeti 44:7-14 pokazuju razliku između ljudi koji priznaju Božiju vlast i onih koji se igraju istinom, i podsećaju na odgovornost pred Gospodarom.
Ajeti iz sure Al Jāthiyah 45:2-6 pozivaju vernike da kroz smenu dana i noći, životinje, kišu i vetrove prepoznaju očigledne dokaze Božje prisutnosti i mudrosti, nudeći put ka dubljem razumevanju.
Ajeti 45:12-15 iz sure Al-Ghashiya otkrivaju kako zahvalnost, oprost i moralna odgovornost mogu promeniti vaš pogled na svet i oblikovati vašu sudbinu.
Sura El Gašije upozorava na ruganje Božijim rečima i prolaznost Zemlje, ali ujedno pokazuje kako zahvalnost i vera vode unutrašnjem miru i sigurnosti.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
U islamskoj tradiciji Isus Hristos poznat je kao Isa, alejhi selam, jedan od najvećih Božijih poslanika, a Kuran govori o njegovom čudesnom rođenju, majci Merjemi i posebnoj ulozi koju će imati pred kraj vremena.
Kratka rečenica kojom muslimani počinju mnoge svakodnevne aktivnosti nosi duboko duhovno značenje i podseća vernike na Božju milost, pomoć i blagoslov.
Od razgovora sa ocem do vizije neba i Zemlje - ajeti 6:74-75 otkrivaju moć vere, hrabrosti i unutrašnjeg preispitivanja.
Sedam dana provode u posebno napravljenim kolibama, koriste četiri biljke u obredu, a na trpezi se pojavljuju med, sezonske namirnice i punjeni kupus.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Policija je uhapsila 31-godišnjeg državljanina Ukrajine, dok nadležni organi utvrđuju sve okolnosti napada i njegov mogući motiv.
Četvorodnevno putovanje obuhvatiće Pariz, Sen Deni, Lurd i Mec, gde će pontifik učestvovati na međureligijskom susretu, obratiti se državnicima i služiti misu u Katedrali Svetog Stefana.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U društvu, u kojem je Isus živeo, udarac nije uvek bio samo fizički čin, objašnjava otac Bane.
U besedi za petak 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zbog čega čovekov unutrašnji rast zavisi od onoga čime ispunjava svoje srce i kakvu ulogu u tome ima Hristos.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Avtonoma po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Prepodobna Eufrosina Aleksandrijska i Prepodobni Sergije Radonješki. Katolička crkva obeležava Svetog Kleofasa, dok Jevreji večeras dočekuju Sukot, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.