ČAS KADA VIŠE NIŠTA NEĆE BITI ISTO: Ko će preživeti kada se oglasi truba Sudnjeg dana?
Sura Ez-Zumer otkriva moć i pravednost Boga: Dan Sudnji, svetlost Gospodara i nagrada ili kazna za svako delo – šta znači stajati pred Njim otvorenih očiju?
Ajeti 46:2–4 iz sure El-Ahkaf postavljaju pitanje koje odzvanja kroz vekove: da li se danas klanjamo Bogu ili sopstvenim željama, moći i tehnologiji?
U knjizi “The Qur’an – 365 Selections for Daily Reading”, za 9. novembar pred čitaocem se otvaraju stihovi iz sure El-Ahkaf (46:2–4) — snažan podsjetnik na Božiju svemoć, mudrost i potpunu vlast nad stvaranjem. Ovi ajeti nose ton polemike sa onima koji poriču objavu, podsećajući ih da nijedno stvorenje, pa ni njihova umišljena božanstva, nema udela u stvaranju svemira. U njima se ogleda i poziv na razmišljanje: svaka lažna sigurnost, svaka iluzija moći i samodovoljnosti ruši se pred činjenicom da sve što postoji ima svoj izvor, smisao i kraj — i da je jedini Stvoritelj i Zakonodavac Alah, Silni i Mudri.

46:2 „Knjigu objavljuje Alah, Silni i Mudri!“
Ovi ajeti iz sure El-Ahqāf predstavljaju duboku teološku i intelektualnu pouku o prirodi Božanske objave i ljudske odgovornosti pred istinom. Kada Alah kaže: „Knjigu objavljuje Alah, Silni i Mudri“, u prvi plan stavlja se izvor Kurana — Onaj koji je savršen u moći i savršen u mudrosti. Time se verniku pokazuje da je Kuran ne samo tekst učenja, već i živa objava Božanskog reda u svetu.
U trećem ajetu, podsećanje da su „nebesa i Zemlja stvoreni mudro i do roka određenog“ usmerava ljudsku svest ka prolaznosti svega stvorenog: ništa nije slučajno, ali ništa nije večno osim Njega. Svaka epoha, svaka civilizacija i svako ljudsko biće ima svoj rok — a taj rok nije u rukama čoveka.
Četvrti ajet postavlja izazov svakom obliku širka, duhovne zablude koja daje božanska svojstva stvorenjima. U pitanju „Šta mislite o onima koje mimo Allaha molite?“ krije se ne samo kritika idolopoklonstva nego i poziv na racionalno preispitivanje: gde su dokazi, gde je stvoriteljska moć onih kojima se klanjate? Time Kur’an razbija granicu između vere i razuma, pokazujući da istinska vera ne traži slepo prihvatanje, već spoznaju i predanost istini.
Poruka sure El-Ahkaf odzvanja i u savremenom svetu prepunom lažnih idola: moći, novca, tehnologije i ega. Ona nas podseća da sve što je stvoreno ima svoje granice, ali da granica nema samo Božija mudrost. I dok nevernici, kako kaže ajet, „okreću glave“, vernik u svakom Božijem znaku vidi poziv na pokajanje, veru i zahvalnost — jer samo onaj ko spozna izvor postojanja može hodati svetom sa smirajem srca i jasnoćom uma.
Sura Ez-Zumer otkriva moć i pravednost Boga: Dan Sudnji, svetlost Gospodara i nagrada ili kazna za svako delo – šta znači stajati pred Njim otvorenih očiju?
Ajeti 42:49–51 otkrivaju kako Stvoritelj oblikuje život i komunicira s ljudima kroz nadahnuće, skrivenu objavu ili poslanike.
Ajeti 44:7-14 pokazuju razliku između ljudi koji priznaju Božiju vlast i onih koji se igraju istinom, i podsećaju na odgovornost pred Gospodarom.
Ajeti iz sure Al Jāthiyah 45:2-6 pozivaju vernike da kroz smenu dana i noći, životinje, kišu i vetrove prepoznaju očigledne dokaze Božje prisutnosti i mudrosti, nudeći put ka dubljem razumevanju.
Ajeti 45:12-15 iz sure Al-Ghashiya otkrivaju kako zahvalnost, oprost i moralna odgovornost mogu promeniti vaš pogled na svet i oblikovati vašu sudbinu.
Sura El Gašije upozorava na ruganje Božijim rečima i prolaznost Zemlje, ali ujedno pokazuje kako zahvalnost i vera vode unutrašnjem miru i sigurnosti.
Izraz koji govori o Božjoj volji, ali i o tome koliko je čovek nemoćan da sa sigurnošću zna šta donosi budućnost.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
U islamskoj tradiciji Isus Hristos poznat je kao Isa, alejhi selam, jedan od najvećih Božijih poslanika, a Kuran govori o njegovom čudesnom rođenju, majci Merjemi i posebnoj ulozi koju će imati pred kraj vremena.
Kratka rečenica kojom muslimani počinju mnoge svakodnevne aktivnosti nosi duboko duhovno značenje i podseća vernike na Božju milost, pomoć i blagoslov.
Poglavar Rimokatoličke crkve lično je saopštio da mora na operaciju nakon što su tokom lekarskih pregleda otkrili čvorić na plućima.
Profesor islamske veronauke objašnjava zašto ljudi traže pomoć kroz rukju i upozorava na lažne iscelitelje koji zarađuju na tuđoj muci i šire strah od sihira.
Izraz koji govori o Božjoj volji, ali i o tome koliko je čovek nemoćan da sa sigurnošću zna šta donosi budućnost.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Kada je car izgubio razum, njegovoj sestri se u snu otkrilo da njen brat neće ozdraviti sve dok Grigorije ne bude izvađen iz jame.
U pravoslavnom učenju, odnos prema bližnjem zauzima važno mesto u duhovnom životu.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
U pravoslavnom učenju, odnos prema bližnjem zauzima važno mesto u duhovnom životu.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.