LEKCIJA ZA DANE KADA SE VIŠE NE ZNA KUDA DALJE: Kada čovek ostane bez snage, uvek može pronaći put
Poruka iz sure El-Bekare, izdvojena za 10. januar, ne obećava lakše dane, već uči kako se kroz teške prolazi uspravno.
Ajet 3:84 Kurana raskrinkava praksu selektivnog poštovanja poslanika i stavlja vernika pred ogledalo sopstvene vere.
Kada se vera pretvori u granicu, a ne u svedočanstvo, tada nastaju podele koje nemaju uporište u Objavi. Ajet 3:84, izdvojen u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, govori upravo iz tog napona: on stoji nasuprot potrebi da se Alah „brani“ negiranjem drugih poslanika. Umesto toga, islam se u ovom ajetu predstavlja kao jasno izgovoreno verovanje koje ne bira među Božijim glasnicima, ne sužava Objavu i ne gradi identitet na odbacivanju, već na priznanju istog izvora vere.

Reci: "Mi verujemo u Alaha i u ono što se objavljuje nama i u ono što je objavljeno Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu, i unucima, i u ono što je dato Musau i Isau i verovesnicima – od Gospodara njihova; mi nikakvu razliku među njima ne pravimo, i mi se samo Njemu klanjamo."
Ajet 3:84 nosi snažno podsećanje da se vera u islamu ne gradi na isključivanju, već na prepoznavanju istog božanskog izvora Objave. Nabrajanje Ibrahima, Ismaila, Ishaka, Jakuba, njihovih potomaka, Musaa i Isaa nije puka istorijska lista, već teološka poruka: istina Objave ne deli se po imenima poslanika, već se prepoznaje po istom Gospodaru koji ih šalje. U tom nizu nema hijerarhije ljudskih simpatija, već postoji jasna hijerarhija poslušnosti Bogu.
Posebna težina ajeta leži u rečima: „mi nikakvu razliku među njima ne pravimo“. To nije poziv na relativizaciju vere, već na njeno pročišćenje od ljudske sklonosti ka podelama. Islam ovde ne briše razlike u ulogama poslanika, ali odlučno odbija razlike u poštovanju. Vera se, prema ovom ajetu, ne dokazuje negiranjem drugih, već priznavanjem iste Božije volje koja se objavljivala kroz različite poslanike i epohe.
Završna misao ajeta „mi se samo Njemu klanjamo“ vraća čitaoca na suštinu: monoteizam nije samo teološka tvrdnja, već stav života. Nakon nabrajanja poslanika i Objave, ajet ne ostaje na nivou ispovesti, već prelazi u obavezu. Klanjanje Jednom Alahu znači oslobađanje od idolizacije ljudi, tradicija i vlastitog ega. U tom smislu, ovaj ajet ne pripada samo dogmi, već svakodnevnoj proveri vere: kome se čovek zaista klanja kroz svoje izbore, strahove i nade.
Zato nije slučajno što je ovaj ajet izdvojen za svakodnevno čitanje. On podseća da je islam, pre svega, vera povezanosti - sa Alahom, sa prethodnim Objavama i sa odgovornošću da se ta vera živi bez oholosti i bez poricanja. U jednoj rečenici sadržana je i istorija Objave i etika vernika: verovati bez selekcije, poštovati bez razdvajanja i klanjati se bez zadrške samo Jednom.
Poruka iz sure El-Bekare, izdvojena za 10. januar, ne obećava lakše dane, već uči kako se kroz teške prolazi uspravno.
Stihovi 2:284-285 iz Kurana otkrivaju kako svaka misao, delo i osećanje oblikuju našu svakodnevnicu i podsećaju na odgovornost pred Božijom prisutnošću.
Od prvih pokreta u utrobi do svakodnevnih odluka – ajeti iz sure Āli Imran (3:5 6) otkrivaju koliko je život pažljivo oblikovan, podsećajući nas da ništa na nebu ni na Zemlji nije skriveno od Alahovog znanja i moći.
Svaka skrivena misao i odluka oblikuje život. Kada nestanu svedoci, istina izlazi na videlo i otvara put za unutrašnju snagu.
Od razgovora sa ocem do vizije neba i Zemlje - ajeti 6:74-75 otkrivaju moć vere, hrabrosti i unutrašnjeg preispitivanja.
Ajeti sure El-Enam (6:63–64), izdvojeni za 17. mart, razotkrivaju unutrašnji preokret između iskrene molitve u opasnosti i brzog zaborava nakon spasa, otvarajući složenu sliku ljudske nedoslednosti.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Ajeti 5:75‑76 ukazuju na razliku između poštovanja poslanika i čistog obožavanja, otkrivajući lekciju o ljudskoj skromnosti i božanskoj moći
Iranski sud osudio je muzičku umetnicu Parastu Ahmadi nakon koncerta na kojem je nastupala bez hidžaba.
Islamski društveni centar Ilinoisa želi da kupi zatvoreni katolički hram iz 1906. godine u Čikagu i pretvori ga u školu, što je izazvalo rasprave zbog istorijskog značaja objekta.
Misa u crkvi San Karlo al Lacareto održana je povodom praznika Presvetog Srca Isusovog, ali je pažnju javnosti privukla zbog duginih boja, spornog natpisa na majici učesnika i rasprava o promenama u delu Crkve u Italiji.
Prvi dan meseca muharema donosi priliku vernicima za molitvu, razmišljanje i duhovnu obnovu, uz poruke o strpljenju, žrtvi i poverenju u Boga koje ovaj značajan datum nosi kroz generacije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Božić, Vaskrs, Bogojavljenje i druge velike praznike prate brojna narodna tumačenja i običaji, ali crkveno učenje njihov smisao vidi u duhovnoj poruci, a ne u predskazanjima.
Probajte kelerabe nadevene pečurkama, pročitajte Molitvu za svako doba i kratku pouku Svetog Jovana Kronštatskog.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Duhovima Sveti Kololaj Ohridski i Žički podseća da se ljudska moć, bogatstvo i slava pretvaraju u prah, dok dela zasnovana na pravdi i veri ostavljaju trag koji nadživljava i najmoćnija carstva.