ON JE NAJSVETLIJI PRIMER STRADANJA, VERE I TRPLJENJA U HRIŠĆANSTVU! Danas slavimo Svetog pravednog i mnogostradalnog Jova!
Njegov život je obeležen teškim iskušenjima.
Živeo je 115 godina.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) 25. maja slavi Svetog Epifanija, episkopa kiparskog.
Rođen je kao Jevrejin, no uvidevši silu vere Hristove, krstio se zajedno sa svojom sestrom Kalitropijom. U 26. godini se zamonašio u Manastiru svetog Ilariona.
Kasnije je osnovao zaseban manastir, gde se pročuo po celoj Palestini i po Misiru zbog svog podvižništva, duhovnoj mudrosti i čudotvorstvu. Želeći da pobegne od ljudske slave, udaljio se u Misir.
Na putu se sreo sa velikim Pafnutijem, koji mu proreče, da će biti arhijerej na ostrvu Kipru. I zaista, posle više godina, Epifanije je sošao na Kipar, gde je iznenada izabran za episkopa. U 60. godini postao je episkop u gradu Salamini i kao episkop upravljao je crkvom Božjom 55 godina.
Živeo je 115 godina.
Pred smrt je pozvan u Carigrad od cara Arkadija i žene mu Evdoksije na sabor episkopa, koji je trebalo po želji carevoj i caričinoj da osudi Svetog Jovana Zlatoustog. Prispevši u Carigrad, otišao je u dvor, gde su ga car i carica dugo nagovarali da se izjasni protiv Zlatoustog.
Čuju građani, čuje i Zlatousti, kao da se Epifanije saglasio s carem protiv Zlatoustog.
Zato mu Zlatousti napisa pismo: "Brate Epifanije, čuh da si savetovao cara, da se ja prognam; znaj da i ti više nećeš videti prestola tvoga." Na to mu Epifanije otpisa: "Stradalniče Jovane, odolevaj uvredama; znaj da i ti nećeš stići do mesta, u koje te progone".
- I oba ova svetiteljska proročanstva zbiše se ubrzo: ne hoteći se saglasiti nipošto s carem na progonstvo Zlatoustog, Epifanije tajom sede u lađu i pođe za Kipar, no na lađi umre; a Zlatoustog otera car u progonstvo u Jermeniju; no svetitelj ovaj usput umre.
Upokojio se Sveti Epifanije 403. godine.
Od mnogih dela svetog Epifanija najpoznatije je Kovčežić, po grčki Panarion, u kojem je izloženo i pobijeno 80 jeresi.
Njegov život je obeležen teškim iskušenjima.
Prema crkvenom predanju, tačno u 9 sati ujutru, na nebu iznad Jerusalima se pojavio ogroman i blistav Krst koji se protezao od Golgote do Maslinske gore.
Spasovdan, Vaznesenje Gospodnje ili "Dan spasa" je hrišćanski praznik, koji se slavi 40 dana nakon Vaskrsa, a 10 dana pre Duhova, i uvek pada u četvrtak.
Prenos moštiju je izvršen po čudesnom snoviđenju jednog hristoljubivog, pobožnog i pravednog monaha, kome se javio Sveti Nikolaj i rekao da se njegove mošti prenesu u Bari.
Đakon iz Katane prošao je kroz tamnicu, gladovanje i surovo mučenje, ali ono što je učinio neposredno pre smrti ostalo je zabeleženo kao snažno svedočanstvo vere u Hrista.
Dok je trpeo stradanje, zahvaljivao je Bogu i ukoravao cara zbog njegovog neznaboštva.
Njegov život obeležili su ljubav prema Gospodu, propovedanje Jevanđelja i stradanje za veru.
Sve nevolje prihvatao je Hrista radi, ne odričući se vere koju je ispovedao.
Đakon iz Katane prošao je kroz tamnicu, gladovanje i surovo mučenje, ali ono što je učinio neposredno pre smrti ostalo je zabeleženo kao snažno svedočanstvo vere u Hrista.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika i arhiđakona Lavrentija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Irinej. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Ruže Limske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok je trpeo stradanje, zahvaljivao je Bogu i ukoravao cara zbog njegovog neznaboštva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Matiju po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenik Agatonik i drugi svetitelji. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Device Marije Kraljice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna neobična avantura naučila je Milicu da se ne plaši sujeverja, već da veruje Bogu i čini dobro.
Dok je trpeo stradanje, zahvaljivao je Bogu i ukoravao cara zbog njegovog neznaboštva.
Ono što ovu crkvu čini posebnom jeste veličanstveni drveni ikonostas iz 18. veka.
Bog nikad ljude ne ostavlje same, pogotovo u teškim iskušenjima.
Probajte varivo od zrelog boba po receptu iz „Srbskog kuvara“ jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za nedelju i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika i arhiđakona Lavrentija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Irinej. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Ruže Limske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka optinskog starca o fariseju i mitaru pokazuje zašto je svest o sopstvenoj grešnosti dragocenija od uverenja da smo bolji od drugih i zbog čega bez nade u Božiju milost nema pravog puta ka spasenju.