Prenos moštiju je izvršen po čudesnom snoviđenju jednog hristoljubivog, pobožnog i pravednog monaha, kome se javio Sveti Nikolaj i rekao da se njegove mošti prenesu u Bari.
Srpska pravoslavna crkva 22. maja slavi Prenos moštiju Svetog oca Nikolaja i ovaj praznik je u crkvenom kalendaru upisan crnim slovom.
U narodu je ovaj praznik poznat kao letnji Sveti Nikola.
Ovaj svetitelj rodio se u gradu Patari, u Likiji. Njegovi roditelji, Teofan i Nona bili su ljudi znameniti, visokorodni i bogati i činili su mnoge milostinje prema siromašnima.
Još dok je bio dete, dali su ga roditelji da uči Sveto pismo, te pošto se odlikovao prirodnom bistrinom uma i rukovodstvom Svetog duha, za kratko vreme stekao je veliku mudrost.
Ime je dobio po svom stricu Nikolaju, episkopu grada Patare.
Zamonašio se u manastiru "Novi Sion" i još za života narod ga prozva svetiteljem. Bio je izabran za arhiepiskopa grada Mira u Likiji, gde je i sahranjen nakon smrti, 343 godine. Odatle je pod najezdom Muslimana, 1087. godine, narod sklonio njegove svete mošti u Bari u Italiji.
Wikimedia/33milos33
Sveti otac Nikolaj u narodu poznatiji kao Sveti Nikola
Prenos moštiju je izvršen po čudesnom snoviđenju jednog hristoljubivog, pobožnog i pravednog monaha, kome se javio Sveti Nikolaj i rekao da se njegove mošti prenesu u Bari, koji je u to vreme bio pod pravoslavnim patrijarhom. Kako je rečeno tako je učinjeno.
Prilikom prenosa svetih moštiju, desila su se mnoga čudesa. Isceliše se bolesni, hromi i slepi, gluvi i besomučni.
Ta čudesa i čudesna isceljenja dešavaju se i dan danas. Zato mnogi hrišćanski hodočasnici pohode grad Bari, gde je vremenom sagrađena i crkva u znak zahvalnosti i čast njegovu, i dolaze tu iz raznih krajeva sveta na poklonjenje čudesnim moštima i kivotu svetitelja Nikolaja.
Pri prenosu svetiteljskih moštiju dogode se mnoga čudesa, kako od dodira moštiju, tako i od mira, koje se izobilno točilo iz moštiju. Još se u ovaj dan spominje čudo svetog Nikolaja nad Stefanom Dečanskim, kraljem srpskim; naime, kako je svetitelj Nikolaj povratio vid slepome kralju Stefanu (v. 6. decembar).
Tropar - Prenos moštiju Svetog oca Nikolaja
Prispje den svjetlago toržestva, grad Barskij radujetsja, i s njim vseljenaja vsja likovstvujet pjesanmi i pjenmi duhovnimi; dnes bo svjaščenoje toržestvo, v prenesenije čestnih i mnogocjelebnih moščej, svjatitelja i čudotvorca Nikolaja, jakože solnce nezahodimoje vozsija, svjetozarnimi lučami, razgonjaja tmu iskušenij že i bjed ot vopijuščih vjerno: spasaj nas jako predstatelj naš velikij Nikolaje.
Prema crkvenom predanju, tačno u 9 sati ujutru, na nebu iznad Jerusalima se pojavio ogroman i blistav Krst koji se protezao od Golgote do Maslinske gore.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Kroz svetu tajnu ispovesti, razgovore, savete o molitvi i postu, duhovnik bi trebalo da pomogne čoveku da prepozna sopstvene slabosti, pobedi greh i napreduje u hrišćanskom životu.