Prenos moštiju je izvršen po čudesnom snoviđenju jednog hristoljubivog, pobožnog i pravednog monaha, kome se javio Sveti Nikolaj i rekao da se njegove mošti prenesu u Bari.
SPC 22. maja slavi Prenos moštiju Svetog oca Nikolaja i ovaj praznik je u crkvenom kalendaru upisan crnim slovom.
U narodu je ovaj praznik poznat kao letnji Sveti Nikola.
Ovaj svetitelj rodio se u gradu Patari, u Likiji. Njegovi roditelji, Teofan i Nona bili su ljudi znameniti, visokorodni i bogati i činili su mnoge milostinje prema siromašnima.
Još dok je bio dete, dali su ga roditelji da uči Sveto pismo, te pošto se odlikovao prirodnom bistrinom uma i rukovodstvom Svetog duha, za kratko vreme stekao je veliku mudrost.
Ime je dobio po svom stricu Nikolaju, episkopu grada Patare.
Zamonašio se u manastiru "Novi Sion" i još za života narod ga prozva svetiteljem. Bio je izabran za arhiepiskopa grada Mira u Likiji, gde je i sahranjen nakon smrti, 343 godine. Odatle je pod najezdom Muslimana, 1087. godine, narod sklonio njegove svete mošti u Bari u Italiji.
Wikimedia/33milos33
Sveti otac Nikolaj u narodu poznatiji kao Sveti Nikola
Prenos moštiju je izvršen po čudesnom snoviđenju jednog hristoljubivog, pobožnog i pravednog monaha, kome se javio Sveti Nikolaj i rekao da se njegove mošti prenesu u Bari, koji je u to vreme bio pod pravoslavnim patrijarhom. Kako je rečeno tako je učinjeno.
Prilikom prenosa svetih moštiju, desila su se mnoga čudesa. Isceliše se bolesni, hromi i slepi, gluvi i besomučni.
Ta čudesa i čudesna isceljenja dešavaju se i dan danas. Zato mnogi hrišćanski hodočasnici pohode grad Bari, gde je vremenom sagrađena i crkva u znak zahvalnosti i čast njegovu, i dolaze tu iz raznih krajeva sveta na poklonjenje čudesnim moštima i kivotu svetitelja Nikolaja.
Pri prenosu svetiteljskih moštiju dogode se mnoga čudesa, kako od dodira moštiju, tako i od mira, koje se izobilno točilo iz moštiju. Još se u ovaj dan spominje čudo svetog Nikolaja nad Stefanom Dečanskim, kraljem srpskim; naime, kako je svetitelj Nikolaj povratio vid slepome kralju Stefanu (v. 6. decembar).
Tropar - Prenos moštiju Svetog oca Nikolaja
Prispje den svjetlago toržestva, grad Barskij radujetsja, i s njim vseljenaja vsja likovstvujet pjesanmi i pjenmi duhovnimi; dnes bo svjaščenoje toržestvo, v prenesenije čestnih i mnogocjelebnih moščej, svjatitelja i čudotvorca Nikolaja, jakože solnce nezahodimoje vozsija, svjetozarnimi lučami, razgonjaja tmu iskušenij že i bjed ot vopijuščih vjerno: spasaj nas jako predstatelj naš velikij Nikolaje.
Prema crkvenom predanju, tačno u 9 sati ujutru, na nebu iznad Jerusalima se pojavio ogroman i blistav Krst koji se protezao od Golgote do Maslinske gore.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Prenos moštiju je izvršen po čudesnom snoviđenju jednog hristoljubivog, pobožnog i pravednog monaha, kome se javio Sveti Nikolaj i rekao da se njegove mošti prenesu u Bari.
U Hramu Svetog Save jasno je uređen red prilaska i celivanjasvetinje, a sveštenik objašnjava sve korake – od stajanja u redu i poklonjenja do kratke molitve i izlaska, uz apel vernicima da sve protekne u sabranosti i bez zadržavanja.
Na obeležavanju Spasovdana u Starom dvoru episkop toplički Petar poručio je da Beograd vekovima čuva identitet grada svetinja, stradanja i pravoslavnog zaveta.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Spasovdan, Vaznesenje Gospodnje ili "Dan spasa" je hrišćanski praznik, koji se slavi 40 dana nakon Vaskrsa, a 10 dana pre Duhova, i uvek pada u četvrtak.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Zašto se u jednom tekstu Svetog pisma govori o trenutnom uznesenju, a u drugom o četrdeset dana, i kako je Luka od ovog događaja oblikovao jednu od najvažnijih teoloških priča hrišćanstva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaznesenje Gospodnje – Spasovdan i po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Kristofora Magelanškog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Spasovdan, Vaznesenje Gospodnje ili "Dan spasa" je hrišćanski praznik, koji se slavi 40 dana nakon Vaskrsa, a 10 dana pre Duhova, i uvek pada u četvrtak.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Savremeni domaći recept, bez duge istorije, ali sa jasnom idejom deljenja, vraća tu simboliku u svakodnevicu - kroz toplo testo koje iz rerne ne odlazi samo na sto, već i preko praga.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Odluka da krsno znamenje ponese učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, višestruki osvajač međunarodnih medalja na najvećim svetskim naučnim takmičenjima, izazvala je veliko interesovanje javnosti u Srbiji.