ZAŠTO, KAKO I KAD SE OSVEĆUJE TEMELJ KUĆE: Otac Predrag objasnio šta se može dogoditi ukućanima ako ovo ne urade
Inače, i kada se porodica useli u kuću, opet se zove sveštenik i izgovara se molitva za blagodat svih ukućana.
Slava se nasleđuje sa oca na sinove i ostaje ista bez obzira na broj potomaka.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik Svetog Nikole, jednog od najpoštovanijih svetitelja u hrišćanstvu koji je ujedno i krsna slava koju po tradiciji slavi najveći broj porodica u Srbiji.
Na ovaj dan u desetinama hiljada domova pale se slavske sveće, lomi se slavski kolač i prinosi žito, a domovi postaju mesta molitve, okupljanja i gostoprimstva.
Krsna slava kod Srba predstavlja jedinstven i autentičan običaj, nepoznat u ovom obliku kod drugih hrišćanskih naroda. Ona je porodični praznik i duhovni znak identiteta, jer označava dan kada je određena porodica, primilo hrišćanstvo. Slava ne pripada pojedincu, već celom rodu, i kao takva predstavlja vezu između predaka, sadašnjih i budućih generacija.

Opstanak krsne slave kroz vekove vezan je upravo za njen način prenošenja. Slava se nasleđuje sa oca na sinove i ostaje ista bez obzira na broj potomaka. Taj način prenošenja omogućio je da se slava sačuva i u najtežim istorijskim okolnostima, tokom ratova, seoba i perioda kada je ispovedanje vere bilo otežano ili zabranjeno. Prenošenjem slave, prenosila se i svest o poreklu, pripadnosti i veri.
Kada sin osnuje svoju porodicu, on nastavlja da slavi istu krsnu slavu koju je slavio njegov otac. Ne dolazi do promene svetitelja, niti do podele slave, jer se ne nasleđuje običaj, već zavet jednog roda. Slava se, po pravilu, ne bira i ne menja, već se prima kao duhovno nasledstvo.

Upravo u tom prenošenju najčešće se javljaju greške, naročito kod porodica koje slave Svetog Nikolu.
O kakvoj grešci se radi, objasnio je otac Predrag Popović:
- Ako slavite Svetog Nikolu zimskog 19. decembra, a imate dva sina, postala je moda da se jednom preda ta slava, a drugom se poručuje da slavi letnjeg Svetog Nikolu koji se obeležava 22. maja i simbolizuje praznik posvećen prenosu moštiju Svetog oca Nikolaja – Mirlikijskog čudotvorca. To se ne radi. Krsna slava je dan kada je prezime vaše porodice primilo hrišćanstvo. Ne možete da menjate to.
Inače, i kada se porodica useli u kuću, opet se zove sveštenik i izgovara se molitva za blagodat svih ukućana.
Za našu Crkvu, za obred sahrane, uz opelo, potrebni su jedino sveća, žito i vino.
U pravoslavlju, dete se ne posmatra samo kao mali čovek koji treba da odraste, već kao dragoceni dar Božiji.
Upravo preko vračara i gatara, đavo pokušava da uđe u tuđe živote, da razori porodice, posvađa ljude, poseje sumnju i strah, i da čoveka odvoji od Hrista.
Isti svetitelj, različiti praznici: Šta Crkva zapravo obeležava na „zimske“ i „letnje“ datume
Majčinska ljubav je bezuslovna i neograničena.
Ljubav prema bližnjem ne isključuje odgovornost prema sebi.
Od tajnog darivanja siromaha i tamničkih godina do morskih oluja i prenosa moštiju u Bari – život ovog svetitelja ispisan je delima koja su nadživela vekove i oblikovala duhovni identitet hišćanskog naroda.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Sozona po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik Jevstatije. Katolička crkva obeležava Svete Andreja Kim Taegona, Pavla Čong Hasanga i njihove saputnike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Živeo je po Božjim zapovestima i svoju veru nije čuvao samo za sebe, već je svoje vršnjake i drugove poučavao hrišćanskom životu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Čudo Svetog arhangela Mihaila po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Trofim, Savatije i Dorimedont. Katolička crkva obeležava Svetog Januarija, dok Jevreji danas obeležavaju osmi dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Na mestu gde se izvor pojavio dogodila su se mnoga isceljenja.
Živeo je po Božjim zapovestima i svoju veru nije čuvao samo za sebe, već je svoje vršnjake i drugove poučavao hrišćanskom životu.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Neka se one lepo trude, pa će ih i Bog nagrađivati i ukrepljavati u sve dane života njihovog, rekao je mitropolit Janikije posle monašanja tri dosadašnje iskušenice.
Čovek teži smirenju, a istovremeno teško priznaje da je pogrešio.
Brak i sveštenička služba u Pravoslavnoj crkvi uređeni su preciznim pravilima koja određuju kada je brak moguć, a kada više nije dozvoljen, a odgovor se nalazi u drevnim kanonima Crkve.
Čovek teži smirenju, a istovremeno teško priznaje da je pogrešio.
Recept koji su stari Srbi iz Like poneli sa sobom u Vojvodinu, a jednostavne namirnice pretvorili u obilan ručak iz rerne.