U pravoslavlju, dete se ne posmatra samo kao mali čovek koji treba da odraste, već kao dragoceni dar Božiji.
Svaki roditelj sanja isto – da njegovo dete bude srećno. To je misao koja se ne gasi nikada, čak i kada deca odrastu, odu, promene grad, zemlju, život. Ipak, uprkos toj iskrenoj želji i neprekidnom trudu, većina roditelja ne može sa sigurnošću da kaže da je njihovo dete zaista ispunjeno i spokojno.
Sreća deteta nije nešto što se može lako prepoznati – nije uvek u osmehu, ni u lepom ponašanju, ni u uspehu. Ona se najčešće krije u onom nevidljivom prostoru između detetovog srca i topline roditeljskog doma.
U pravoslavlju, dete se ne posmatra samo kao mali čovek koji treba da odraste, već kao dragoceni dar Božiji. Vaspitanje nije tehnička veština, već duhovni zadatak. Porodica je prva "crkva" u kojoj se dete uči ljubavi, strpljenju, milosrđu i poštovanju.
Ako to izostane, dete može da raste, ali neće imati gde da se vrati kad ogladni za mirom.
U tom duhu u jednoj svojoj besedi govorio je i otac Predrag Popović, koji je objasnio kako roditelji mogu prepoznati da li im dete srećno.
Shutterstock/fizkes
Dom ne sme biti mesto teških iskušenja za decu
- Svako ispunjeno dete jedva čeka da dođe iz škole svojoj kući, kod svojih roditelja. Kako ćete znati da su vaša deca srećna? Tako što su se poželela svojih roditelja i sopstvene kuće. Onda znate da su vaša deca ispunjena. Ako dete gleda da pobegne od svoje kuće i roditelja, znajte da ste omašili. Ali, i da još nije kasno da nešto popravite - istakao je otac Predrag i dodao:
- Kuća mora da bude utvrđenje vere, ljubavi i nade. Znate ono kad smo se kao mali igrali jurke, pa imao si "kućicu". Kad dođeš do "kućice", tu ti niko ništa ne može.
Otac Predrag naglašava da kuća mora da bude mesto gde će dete odmarati od svih iskušenja, a ne u njoj da nailazi na nova. Kaže da je to za decu veliki pakao, ako se susreće sa iskušenjima u svom domu.
Print Screen Instagram otac_predrag_popovic
Otac Predrag
Otac Predrag je objasnio i kako kuća postaje mesto sreće za jedno dete.
- To može da se ostvari ako moja žena razmišlja o tome, ako moja deca i ja razmišljamo o tome. Svi moramo da razmišljamo, odnosno promišljamo jedni o drugima. To stoji u poslanici Timoteju, gde se kaže da ko ne promišlja o bližnjem svom, ne može se nazvati hrišćaninom - plastično je objasnio otac Predrag.
Arhimandrit Srpske pravoslavne crkve Vasilije Kostić objašnjava zašto porodični ručak nije samo obrok, već temelj vaspitanja – i kako se u toj tihoj svakodnevici gradi ili ruši autoritet oca, toplina majke i snaga deteta.
Iako deluju mirno i srećno u ranom detinjstvu, mnoga deca kasnije postaju buntovna i izgubljena. Starac Pajsije objašnjava zašto pravila, red i perfekcionizam ne mogu zameniti toplinu vere, nežnost i majčinsku molitvu.
Crkveno predanje govori o čudesnom okupljanju Hristovih učenika u Jerusalimu, dok jedan od apostola nije uspeo da stigne na vremem a ovaj neobični prizor vekovima je nadahnjivao pravoslavne ikonopisce.
Dar srpskih iseljenika postao je više od ukrasa, noseći snažnu poruku ljubavi prema rodnom gradu, vernosti svetinji i zajedništvu koje ne prekida ni velika udaljenost.
U besedi za petak 13. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Isaijino proročanstvo o rođenju Spasitelja i otkriva duboko značenje imena kojima je Hristos najavljen.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Porodični dom trebalo bi da bude mesto u kojem dete uči da ljubav nije samo reč, već i spremnost da se oprosti, pomogne, sasluša i podnese teret drugoga.
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
Crkveno predanje govori o čudesnom okupljanju Hristovih učenika u Jerusalimu, dok jedan od apostola nije uspeo da stigne na vremem a ovaj neobični prizor vekovima je nadahnjivao pravoslavne ikonopisce.
U besedi za petak 13. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Isaijino proročanstvo o rođenju Spasitelja i otkriva duboko značenje imena kojima je Hristos najavljen.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Uspenje Presvete Bogorodice po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Mojsej Murin. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Avgustina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ruski dugovnik podseća da put ka duhovnoj čistoti nije samo u onome što čovek čini za sebe, već i u načinu na koji se odnosi prema onima koji su pogrešili, njihovim slabostima i padovima.