Schutterstock/Volodymyr TVERDOKHLIB/SPCRoditelji su garant pred Bogom za dete do sedme godine
Deca do sedme godine nisu duhovno zrela i prema učenju crkve, nisu sposobna da razlikuju dobro i zlo.
U pravoslavlju, deca do navršene sedme godine ne obavljaju svetu tajnu ispovesti niti su obavezna da se ispovedaju pre pričešća. Razlog za to leži u shvatanju duhovne zrelosti – crkva smatra da deca u tom uzrastu još uvek nisu u potpunosti svesna razlike između dobra i zla, niti imaju razvijenu sposobnost da svesno greše.
Učenje pravoslavne crkve polazi od toga da se greh ne meri samo delima, već i svesnim izborom.
Dete koje, na primer, učini nešto pogrešno iz neznanja, impulsivnosti ili bez zle namere, nije sposobno da snosi punu moralnu odgovornost. Zbog toga se smatra da deca do sedme godine mogu slobodno da pristupaju svetom pričešću bez prethodne ispovesti, jer su u tom uzrastu još uvek u duhovnoj nevinosti.
Shutterstock/Jaromir Chalabala/Summit Art Creations
Roditelji su garant pred Bogom za dete do sedme godine
Ovo, međutim, otvara važno pitanje: ko je odgovoran za grehove koje dete počini u tom periodu?
Kako je objasnio otac Drago Ubiparipović, glavni odgovorni su roditelji i duhovni staratelji – oni koji su pozvani da dete vaspitavaju, uče veri, moralu i razlikovanju dobra od zla.
Njihova je dužnost da budu duhovni primer, da ispravljaju ponašanje dece s ljubavlju, i da ih uče putu istine.
- Dete ne odgovara za svoj greh do navršene sedme godine. Isto kao što kad vam dete polupa prozor komšiji, neće niko uzeti dete i zatvoriti ga u zatvor, nego će roditelj to morati da plati. Tako je i pred Gospodom. Ti si garant za svoje dete koje učini greh. Ne mora se ono ispovedati do sedme godine, ali su tata i mama odgovorni za njegove grehe. Jer, dete do tog uzrasta nije u stanju da proceni šta je, a šta nije greh. Ali, zato je roditelj u stanju da ga vaspitava i to mora da radi. Dakle, deca treba da imaju zaštitu roditelja, a roditelj je odgovoran za svoje dete - objasnio je otac Drago.
Deca žude za direktnim kontaktom sa roditeljima, a ne za mobilnim telefonima ili crtaćima... I ono što je važno, deca ne smeju da budu pritiskana nikad, kaže iguman Petar.
Zadržavanje čistote misli i uzdržavanje u dane koje Crkva preporučuje – sredom i petkom, tokom velikih postova i prazničnih dana – nije samo tradicija, već čin slobodne volje da se živi u skladu s Božijom promisli.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Porodični dom trebalo bi da bude mesto u kojem dete uči da ljubav nije samo reč, već i spremnost da se oprosti, pomogne, sasluša i podnese teret drugoga.
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.