Schutterstock/Volodymyr TVERDOKHLIB/SPCRoditelji su garant pred Bogom za dete do sedme godine
Deca do sedme godine nisu duhovno zrela i prema učenju crkve, nisu sposobna da razlikuju dobro i zlo.
U pravoslavlju, deca do navršene sedme godine ne obavljaju svetu tajnu ispovesti niti su obavezna da se ispovedaju pre pričešća. Razlog za to leži u shvatanju duhovne zrelosti – crkva smatra da deca u tom uzrastu još uvek nisu u potpunosti svesna razlike između dobra i zla, niti imaju razvijenu sposobnost da svesno greše.
Učenje pravoslavne crkve polazi od toga da se greh ne meri samo delima, već i svesnim izborom.
Dete koje, na primer, učini nešto pogrešno iz neznanja, impulsivnosti ili bez zle namere, nije sposobno da snosi punu moralnu odgovornost. Zbog toga se smatra da deca do sedme godine mogu slobodno da pristupaju svetom pričešću bez prethodne ispovesti, jer su u tom uzrastu još uvek u duhovnoj nevinosti.
Shutterstock/Jaromir Chalabala/Summit Art Creations
Roditelji su garant pred Bogom za dete do sedme godine
Ovo, međutim, otvara važno pitanje: ko je odgovoran za grehove koje dete počini u tom periodu?
Kako je objasnio otac Drago Ubiparipović, glavni odgovorni su roditelji i duhovni staratelji – oni koji su pozvani da dete vaspitavaju, uče veri, moralu i razlikovanju dobra od zla.
Njihova je dužnost da budu duhovni primer, da ispravljaju ponašanje dece s ljubavlju, i da ih uče putu istine.
- Dete ne odgovara za svoj greh do navršene sedme godine. Isto kao što kad vam dete polupa prozor komšiji, neće niko uzeti dete i zatvoriti ga u zatvor, nego će roditelj to morati da plati. Tako je i pred Gospodom. Ti si garant za svoje dete koje učini greh. Ne mora se ono ispovedati do sedme godine, ali su tata i mama odgovorni za njegove grehe. Jer, dete do tog uzrasta nije u stanju da proceni šta je, a šta nije greh. Ali, zato je roditelj u stanju da ga vaspitava i to mora da radi. Dakle, deca treba da imaju zaštitu roditelja, a roditelj je odgovoran za svoje dete - objasnio je otac Drago.
Deca žude za direktnim kontaktom sa roditeljima, a ne za mobilnim telefonima ili crtaćima... I ono što je važno, deca ne smeju da budu pritiskana nikad, kaže iguman Petar.
Zadržavanje čistote misli i uzdržavanje u dane koje Crkva preporučuje – sredom i petkom, tokom velikih postova i prazničnih dana – nije samo tradicija, već čin slobodne volje da se živi u skladu s Božijom promisli.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Od sumnje do ispovesti „Gospod moj i Bog moj“ - šta zapravo znači Antipasha, zašto je ovaj dan poseban u crkvenom kalendaru i kako su ga pratili stari narodni običaji.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog reči apostola Pavla dobijaju smisao koji se tiče svakog čoveka i njegovog odnosa prema smrti, grehu i strahu..
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Tominu nedelju po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Lava IX, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ne bi trebalo mališanima čitati akatiste, tim više, prisiljavati ih, nego pročitajte dve – tri kratke molitve iz molitvoslova pred sveto pričešće, i isto toliko blagodarnih molitava posle svetog pričešća posle dolaska kući iz crkve, objasnio je otac Mihail.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog reči apostola Pavla dobijaju smisao koji se tiče svakog čoveka i njegovog odnosa prema smrti, grehu i strahu..
U jednoj kratkoj pouci otkriva se duhovni zakon po kojem se čovek ne oslobađa života, već unutrašnjeg nemira, i u kome se radost i iskušenje drugačije „ponašaju“ pred zahvalnim srcem.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Od detinjstva u siromaštvu do monaškog podviga na Atosu i povratka u rodno selo, gde je decenijama bio oslonac ljudima u nevolji - život starca Akakija obeležili su molitva, skromnost i susreti sa znamenitim duhovnicima.