Grčki portali ističu da je Hram Svetog Save na Vračaru postao mesto "neprekidnog hodočašća", u kojem se danima smenjuju kolone vernika iz Srbije, regiona i dijaspore.
Dolazak Pojasa Presvete Bogorodice u Beograd izazvao je snažan odjek ne samo u Srbiji već i u čitavom pravoslavnom svetu, a posebno u Grčkoj, gde tamošnji mediji ovaj događaj opisuju kao "duhovni fenomen bez presedana".
Grčki portali i crkveni mediji ističu da je Hram Svetog Save na Vračaru postao mesto "neprekidnog hodočašća", u kojem se danima smenjuju kolone vernika iz Srbije, regiona i dijaspore, dok se interesovanje poredi sa najvećim savremenim verskim okupljanjima u pravoslavlju.
Posebno se naglašava podatak da se svetinji poklonilo više od 500.000 ljudi u kratkom vremenskom periodu, što se opisuje kao "retko viđena slika žive vere".
"Preko 478.000 vernika poklonilo se Svetom pojasu - Istorijski trenuci vere i emocija u Srbiji", samo je jedan od niza naslova na uglednom grčkom portalu www.vimaorthodoxias.gr, koji svakodnevno izveštava o događaju u Beogradu, a koji se čita u celom pravoslavnom svetu.
Foto: SPC
Dolazak Pojasa Bogorodice u Beograd odjeknuo u pravoslavnom svetu
- Srbija doživljava istorijske trenutke duhovnog uzdizanja povodom dolaska Časnog pojasa Presvete Bogorodice iz Manastira Vatoped na Svetoj Gori. Već 13 dana veličanstveni hram Svetog Save u Beogradu je referentna tačka za stotine hiljada vernika, koji s dubokim poštovanjem dolaze da se poklone svetim moštima Bogorodice - prenose grčke kolege i, između ostalog, dodaju:
- Od prvog dana dolaska Svetog pojasa srpska prestonica doživljava neviđene trenutke. Vernici iz svih krajeva Srbije, kao i iz susednih balkanskih zemalja, stigli su u Beograd da prime blagoslov Presvete Bogorodice. Redovi oko Crkve Svetog Save ostaju neprekidni tokom celog dana i noći. Uprkos dugom čekanju, hodočasnici ostaju strpljivi i molitveni, smatrajući svoje prisustvo pred Svetim pojasom posebnim blagoslovom.
Dragan Kadić
Pojas Presvete Bogorodice
Grčki novinari takođe ističu organizaciju i strpljenje vernika, koji satima čekaju u redovima da bi prišli svetinji, naglašavajući da takve scene podsećaju na velika svetogorska okupljanja. Posebno se ističe i činjenica da su među hodočasnicima ljudi svih generacija - od starijih do mladih i porodica sa decom.
O čudu u Beogradu pišu svi tamošnji mediji, među njima i eeod.gr, uz obavezne slike i snimke kilometarskih redova sa svih strana Hrama Svetog Save.
- Ne postoje reči kojima bi opisali ove slike naše srpske braće koji dolaze u ogromnom broju da se poklone svetinji - kaže voditelj grčke televizije, uz veličanstvene snimke reke ljudi koji čekaju da se poklone Bogorodičinom pojasu.
U analizama se navodi da je pojačano interesovanje za Pojas Presvete Bogorodice u Beogradu još jedan dokaz duboke povezanosti pravoslavnih naroda sa svetogorskom duhovnošću, kao i da ovaj događaj prevazilazi lokalne okvire i dobija širi, svepravoslavni značaj.
Grčki mediji zaključuju da je Beograd ovih dana "postao mesto sabranja i molitve", a da prizori iz Hrama Svetog Save svedoče o tome da tradicionalna pobožnost i dalje ima snažno mesto u savremenom društvu.
Ujedno se podseća i da je Pojas Presvete Bogorodice jedna od najpoštovanijih hrišćanskih relikvija, čije retko iznošenje iz Manastira Vatoped na Svetoj gori svuda u pravoslavlju izaziva veliko interesovanje i duboko poštovanje vernika.
Monah iz Manastira Vatoped govori o redovima vernika ispred hrama na Vračaru i poručuje da prizor strpljenja i vere u 21. veku svedoči o posebnoj duhovnoj vezi naroda sa Presvetom Bogorodicom.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Dok se formiraju dugi redovi vernika ispred Hrama Svetog Save, zaštitnik građana upozorava da vređanje na njihov račun prelazi granicu slobode govora i predstavlja povredu ljudskog dostojanstva.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Dok u Hramu Svetog Save traje poslednja liturgija pred Časnim pojasom, vernici pristižu da se još jednom poklone svetinji koju je za nešto više od dve sedmice celivalo više od 800.000 ljudi.
Prizori iz Hrama Svetog Save pokazuju retku sliku jedinstva pravoslavnog sveta, u kojem se hodočašće i liturgijski život stapaju u isto iskustvo pred jednom od najpoštovanijih svetinja.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Atanasija Atonskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Emilijan. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Bruna iz Segnija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.