OVI LJUDI PATE VIŠE NEGO IKO: Sveti Jefrem Sirin o tajnama Božje promisli o kojima se malo zna
U pravoslavlju se veruje da Bog nikada ne dopušta iskušenje koje je jače od čovekove snage.
U trenucima patnje mnogi se pitaju zbog čega ih je zadesila određena nesreća i da li je ona posledica njihovih grešaka.
Često se može čuti tvrdnja da Bog kažnjava ljude, naročito kada se suoče sa teškim iskušenjima, bolešću, gubitkom ili nevoljama koje deluju nepodnošljivo.
U trenucima patnje mnogi se pitaju zbog čega ih je zadesila određena nesreća i da li je ona posledica njihovih grešaka.
Takva pitanja prate čovečanstvo vekovima, a odgovore na njih tražili su i vernici i oni koji se od vere udaljavaju onda kada ih život stavi pred velika iskušenja.
Pravoslavno učenje, međutim, ukazuje na to da odnos Boga i čoveka nije odnos strogog sudije koji neprestano traži način da kazni, već odnos oca koji želi spasenje svoje dece. Zato se nevolje i stradanja ne posmatraju prvenstveno kao kazna, već kao iskušenja kroz koja čovek može da upozna sopstvene slabosti, nauči smirenju i još snažnije se osloni na Gospoda.
Kada bolest zakuca na vrata, kada dođu gubici ili trenuci velike nemoći, prirodno je da čovek traži odgovor na pitanje "zašto baš meni". Ipak, Sveti oci podsećaju da se isto toliko važno pitanje retko postavlja u vremenima zdravlja, radosti i uspeha. Čovek tada često zaboravlja da zahvaljuje Bogu za darove koje svakodnevno prima, dok ga bol navodi da traži objašnjenje za svaku suzu i svaku patnju.
Mnogi svetitelji kroz istoriju prošli su kroz teške bolesti, progone i stradanja, ali su upravo u njima pronalazili put ka dubljoj veri i potpunijem poverenju u Božju volju. Njihovo iskustvo svedoči da trpljenje može postati put duhovnog sazrevanja, a ne razlog za očajanje i roptanje.
O tome je govorio i starac Nektarije Vitalis:
- Bog ne kažnjava, draga moja braćo. On je pun ljubavi i to je proba. I neki koji ne veruju, govore: "Zašto imam rak, pa me boli itd..." A šta mi govorimo Hristu? Pitamo: "Zašto sam baš ja dobio rak", a da li ga i nešto drugo pitamo? "Jesu li nas razapeli, jesu li tebe razapeli, zaboli ti gvozdene klinove, gvožđe?" Ne, nisu... "Jesu li ti stavili trnov venac? Jesu li ti proboli noge, ekserima...?" Ne, nisu! E, pa dakle:"'Zašto mene pitaš, koji sam toliko pretrpeo, zar ti ne treba da trpiš. Ti si grešan,.. Ja sam Svet, Svesvet." Zato ne treba da ropćemo, već da istrpimo sve što nam Bog pošalje, dragi moji.
U pravoslavlju se veruje da Bog nikada ne dopušta iskušenje koje je jače od čovekove snage.
Iskušenja skidaju iluziju samodovoljnosti i podsećaju čoveka da nije gospodar sopstvenog života, već biće koje zavisi od Božje milosti.
Hrišćanski život nije obećanje da će čovek biti pošteđen muka, naprotiv.
Sveti oci su često govorili da nevolje imaju posebnu ulogu u duhovnom životu.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.
Duhovi zla u ljudski um unose misli koje podstiču strah, očajanje, mržnju, zavist, gordost i beznađe.
Smisao će se otkriti onda kada Gospod blagoslovi da ga vidimo, tvrdi otac Andrej.
Veliki grčki svetitelj objašnjava da nevolje nisu samo teret koji čovek nosi, već trenutci u kojima se otkrivaju skrivene slabosti, jača vera i pronalazi dublji smisao stradanja.
Ruski svetitelj u svojoj pouci podseća na hrišćanski smisao nošenja krsta i pokazuje kako se i kroz stradanje može sačuvati vera.
Poglavar Carigradske patrijaršije stigao je u Sofiju na poziv Bugarske pravoslavne crkve, ali su ga ispred njenog sedišta dočekali demonstranti sa teškim optužbama.
Poreklo izreke, koju svi često koristimo, seže nekoliko vekova unazad, a njeno značenje otvara i pitanje odnosa između vere, namera i dela.
Smirenje podrazumeva da čovek ne pristupa molitvi kao da mu Bog nešto duguje, već sa svešću da ne zna uvek šta je za njega najbolje.
Poreklo izreke, koju svi često koristimo, seže nekoliko vekova unazad, a njeno značenje otvara i pitanje odnosa između vere, namera i dela.
Hrišćanski život ne podrazumeva odsustvo teškoća, već poverenje u Hrista i onda kada se čovek suočava sa nepravdom, gubicima i patnjom.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Svečanost je okupila učenike, roditelje i nastavnike, a poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je poruku o veri, obrazovanju i očuvanju srpskog identiteta među mladim generacijama u Australiji.
U Srbskom kuvaru iz 1855. godine sačuvan je recept za pripremu ovog jednostavnog obroka, koji se uz beli sir, beli luk i peršun može obogatiti i pretvoriti u još izdašnije jelo.
U besedi za subotu 20. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto najpre treba prepoznati sopstvene slabosti, kako ispraviti bližnjega bez povređivanja i zašto i opravdana ljutnja mora imati granicu.