Pol deteta, prema nauci, stvar je slučajnosti, međutim, veliki duhovnik je tvrdio da ništa nije slučajno.
Uprkos velikom napretku genetike, biologije i medicine, jedno pitanje i dalje ostaje bez konačnog odgovora - zašto se u nekim porodicama rađaju gotovo isključivo muška, a u drugima isključivo ženska deca!?
Nauka nudi objašnjenje zasnovano na hromozomima. Pol deteta zavisi od očeve strane – muškarci nose X i Y hromozome, dok žene imaju dva X hromozoma. Tokom začeća, ako spermatozoid koji nosi X hromozom oplodi jajnu ćeliju, rodiće se devojčica (XX), a ako oplodi spermatozoid sa Y hromozomom, rodiće se dečak (XY). Po toj logici, izbor pola je zapravo pitanje slučajnosti.
Međutim, slučajnosti koje traju decenijama u pojedinim porodicama, izazivaju sumnju da postoji i nešto dublje iza svega.
Crkva na ovo pitanje gleda sa duhovne strane.
Shutterstock/ANNA GRANT
Starac Tadej tvrdi da pol bebe zavisi od krvne slike roditelja
- Gospod nam otkriva zašto se rađaju muška, a zašto ženska deca. Bog nam sve otkriva, ali potrebno je malo razmišljanja, jer mnogo je šta tajno i mi ne umemo to da shvatimo - govorio je otac Tadej, a zatim objašnjavao:
- Ljudi ne znaju zašto to tako biva, da se u jednoj porodici rađaju samo ženska, a u drugoj samo muška deca. To mnogo zavisi od krvne slike roditelja. Ako su im krvne slike slične bivaju deca i muška i ženska, ali ako je majčina krvna slika jača, onda se muškarci rađaju, a ako je očeva krvna slika jača, rađaju su ženska deca.
Printscreen/Youtube
Starac Tadej
Ovo se, kako kaže, može uočiti i u prirodi, posebno kod pčela.
- To se može na mnoga mesta videti. To se isto može videti i kod pčela. Pčelari dobro znaju da se matica jednom u životu pari sa trutom. Dokle god u sebi ima seme i jedne i druge strane, matica rađa radilice i trutove. Nakon dve godine, pčelar mora da je odstrani jer počinje da nosi samo trutovska jaja, samo muškarce, a ne više radilice - objašnjavao je otac Tadej.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Između Rođenja Hristovog i Bogojavljenja, Crkva je sačuvala drevni ritam radosti: deset dana bez posta i bez venčanja - vreme u kome se ne broje sati, već smisao.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 32. ponedeljak po Duhovima objašnjava zašto prava vlast pripada onima koji slede Hrista i kako svetitelji nalaze istinsku nagradu izvan zemaljskih sila.
Pravoslavni vernici danas slave Svetu mučenicu Anisiju po starom kalendaru i Svetu mučenicu Tatjanu po novom. Katolici proslavljaju Svetog Arkadija, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Uobičajeno je da se Sveta tajna kštenja prima u detinjstvu, ali odrasli koji se nisu ranije krstili mogu to učiniti u bilo kom životnom dobu - uključujući i trudnice.
Između Rođenja Hristovog i Bogojavljenja, Crkva je sačuvala drevni ritam radosti: deset dana bez posta i bez venčanja - vreme u kome se ne broje sati, već smisao.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 32. ponedeljak po Duhovima objašnjava zašto prava vlast pripada onima koji slede Hrista i kako svetitelji nalaze istinsku nagradu izvan zemaljskih sila.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Inicijativa Usamea Zukorlića da se na vakufskoj parceli izgradi veliki versko-obrazovni kompleks otvara šira pitanja – o nasleđu rahmetli muftije Zukorlića, o borbi za imovinu i o mestu bošnjačke zajednice u Srbiji i Evropi.
Izjava nekadašnjeg reis-ul-uleme Mustafe Cerića rasplamsava strasti u regionu, dok Episkop Sergije i Mitropolit Fotije upozoravaju na opasnost od političkih eksperimenta sa vekovnim crkvenim tradicijama i mir među narodima.