Pol deteta, prema nauci, stvar je slučajnosti, međutim, veliki duhovnik je tvrdio da ništa nije slučajno.
Uprkos velikom napretku genetike, biologije i medicine, jedno pitanje i dalje ostaje bez konačnog odgovora - zašto se u nekim porodicama rađaju gotovo isključivo muška, a u drugima isključivo ženska deca!?
Nauka nudi objašnjenje zasnovano na hromozomima. Pol deteta zavisi od očeve strane – muškarci nose X i Y hromozome, dok žene imaju dva X hromozoma. Tokom začeća, ako spermatozoid koji nosi X hromozom oplodi jajnu ćeliju, rodiće se devojčica (XX), a ako oplodi spermatozoid sa Y hromozomom, rodiće se dečak (XY). Po toj logici, izbor pola je zapravo pitanje slučajnosti.
Međutim, slučajnosti koje traju decenijama u pojedinim porodicama, izazivaju sumnju da postoji i nešto dublje iza svega.
Crkva na ovo pitanje gleda sa duhovne strane.
Shutterstock/ANNA GRANT
Starac Tadej tvrdi da pol bebe zavisi od krvne slike roditelja
- Gospod nam otkriva zašto se rađaju muška, a zašto ženska deca. Bog nam sve otkriva, ali potrebno je malo razmišljanja, jer mnogo je šta tajno i mi ne umemo to da shvatimo - govorio je otac Tadej, a zatim objašnjavao:
- Ljudi ne znaju zašto to tako biva, da se u jednoj porodici rađaju samo ženska, a u drugoj samo muška deca. To mnogo zavisi od krvne slike roditelja. Ako su im krvne slike slične bivaju deca i muška i ženska, ali ako je majčina krvna slika jača, onda se muškarci rađaju, a ako je očeva krvna slika jača, rađaju su ženska deca.
Printscreen/Youtube
Starac Tadej
Ovo se, kako kaže, može uočiti i u prirodi, posebno kod pčela.
- To se može na mnoga mesta videti. To se isto može videti i kod pčela. Pčelari dobro znaju da se matica jednom u životu pari sa trutom. Dokle god u sebi ima seme i jedne i druge strane, matica rađa radilice i trutove. Nakon dve godine, pčelar mora da je odstrani jer počinje da nosi samo trutovska jaja, samo muškarce, a ne više radilice - objašnjavao je otac Tadej.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Još u 18. veku, oslanjajući se na veru i Njutnove zakone, paroh Džon Mičel je zamislio postojanje nevidljivih zvezda koje gutaju svetlost — a savremena nauka je kasnije potvrdila da je bio u pravu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Uobičajeno je da se Sveta tajna kštenja prima u detinjstvu, ali odrasli koji se nisu ranije krstili mogu to učiniti u bilo kom životnom dobu - uključujući i trudnice.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 18. subotu po Duhovima otkriva kako molitva i vera otvaraju vrata nebeske slave dostupne svima koji Ga slede.
Jedan od najuticajnijih savremenih svetogoraca i učenik Svetog Siluana Atonskog poručuje da Crkva nije zajednica bezgrešnih, već brod na kome oni koji padaju ne odustaju od Boga ni jedni od drugih.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Od Subota duša u Grčkoj, Roditeljskih subota u Rusiji, do Zadušnica u Srbiji – običaji pokazuju kako molitva i dobročinstvo povezuju žive i one koji su prešli u večnost.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 18. subotu po Duhovima otkriva kako molitva i vera otvaraju vrata nebeske slave dostupne svima koji Ga slede.