Pol deteta, prema nauci, stvar je slučajnosti, međutim, veliki duhovnik je tvrdio da ništa nije slučajno.
Uprkos velikom napretku genetike, biologije i medicine, jedno pitanje i dalje ostaje bez konačnog odgovora - zašto se u nekim porodicama rađaju gotovo isključivo muška, a u drugima isključivo ženska deca!?
Nauka nudi objašnjenje zasnovano na hromozomima. Pol deteta zavisi od očeve strane – muškarci nose X i Y hromozome, dok žene imaju dva X hromozoma. Tokom začeća, ako spermatozoid koji nosi X hromozom oplodi jajnu ćeliju, rodiće se devojčica (XX), a ako oplodi spermatozoid sa Y hromozomom, rodiće se dečak (XY). Po toj logici, izbor pola je zapravo pitanje slučajnosti.
Međutim, slučajnosti koje traju decenijama u pojedinim porodicama, izazivaju sumnju da postoji i nešto dublje iza svega.
Crkva na ovo pitanje gleda sa duhovne strane.
Shutterstock/ANNA GRANT
Starac Tadej tvrdi da pol bebe zavisi od krvne slike roditelja
- Gospod nam otkriva zašto se rađaju muška, a zašto ženska deca. Bog nam sve otkriva, ali potrebno je malo razmišljanja, jer mnogo je šta tajno i mi ne umemo to da shvatimo - govorio je otac Tadej, a zatim objašnjavao:
- Ljudi ne znaju zašto to tako biva, da se u jednoj porodici rađaju samo ženska, a u drugoj samo muška deca. To mnogo zavisi od krvne slike roditelja. Ako su im krvne slike slične bivaju deca i muška i ženska, ali ako je majčina krvna slika jača, onda se muškarci rađaju, a ako je očeva krvna slika jača, rađaju su ženska deca.
Printscreen/Youtube
Starac Tadej
Ovo se, kako kaže, može uočiti i u prirodi, posebno kod pčela.
- To se može na mnoga mesta videti. To se isto može videti i kod pčela. Pčelari dobro znaju da se matica jednom u životu pari sa trutom. Dokle god u sebi ima seme i jedne i druge strane, matica rađa radilice i trutove. Nakon dve godine, pčelar mora da je odstrani jer počinje da nosi samo trutovska jaja, samo muškarce, a ne više radilice - objašnjavao je otac Tadej.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Dok se kumovi sve češće biraju po interesu i trenutnoj koristi, poruka blaženopočivšeg patrijarha Pavla vraća pažnju na ono što se ne vidi na prvi pogled.
Kao mladić, tajno je napustio porodicu i otišao među monahe, a ono što se potom dogodilo njegovoj majci i bratu ostalo je upamćeno u pravoslavnom predanju vekovima.
Velike letnje zadušnice nisu samo odlazak na groblje i stari običaj koji se prenosi generacijama – tog dana vernici se kroz molitvu, parastose i milostinju sećaju svojih najbližih.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Uobičajeno je da se Sveta tajna kštenja prima u detinjstvu, ali odrasli koji se nisu ranije krstili mogu to učiniti u bilo kom životnom dobu - uključujući i trudnice.
Dok se kumovi sve češće biraju po interesu i trenutnoj koristi, poruka blaženopočivšeg patrijarha Pavla vraća pažnju na ono što se ne vidi na prvi pogled.
Veliki pravoslavni duhovnik upozoravao je da najveća opasnost ne dolazi od tuđe osude, već od trenutka kada čovek počne da utišava istinu u sebi zarad prihvatanja okoline.
Društvene mreže i viralne objave sve češće određuju šta "sme", a šta "ne sme" da se radi na praznike, stvarajući nova pravila koja se predstavljaju kao tradicija.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Društvene mreže i viralne objave sve češće određuju šta "sme", a šta "ne sme" da se radi na praznike, stvarajući nova pravila koja se predstavljaju kao tradicija.
Hiljade vernika iz Srbije i regiona u tišini i molitvi čekale su ispred Hrama Svetog Save da se poklone velikoj svetinji, dok je patrijarh Porfirije tokom noći obilazio redove, razgovarao sa okupljenima i blagosiljao narod.