Pol deteta, prema nauci, stvar je slučajnosti, međutim, veliki duhovnik je tvrdio da ništa nije slučajno.
Uprkos velikom napretku genetike, biologije i medicine, jedno pitanje i dalje ostaje bez konačnog odgovora - zašto se u nekim porodicama rađaju gotovo isključivo muška, a u drugima isključivo ženska deca!?
Nauka nudi objašnjenje zasnovano na hromozomima. Pol deteta zavisi od očeve strane – muškarci nose X i Y hromozome, dok žene imaju dva X hromozoma. Tokom začeća, ako spermatozoid koji nosi X hromozom oplodi jajnu ćeliju, rodiće se devojčica (XX), a ako oplodi spermatozoid sa Y hromozomom, rodiće se dečak (XY). Po toj logici, izbor pola je zapravo pitanje slučajnosti.
Međutim, slučajnosti koje traju decenijama u pojedinim porodicama, izazivaju sumnju da postoji i nešto dublje iza svega.
Crkva na ovo pitanje gleda sa duhovne strane.
Shutterstock/ANNA GRANT
Starac Tadej tvrdi da pol bebe zavisi od krvne slike roditelja
- Gospod nam otkriva zašto se rađaju muška, a zašto ženska deca. Bog nam sve otkriva, ali potrebno je malo razmišljanja, jer mnogo je šta tajno i mi ne umemo to da shvatimo - govorio je otac Tadej, a zatim objašnjavao:
- Ljudi ne znaju zašto to tako biva, da se u jednoj porodici rađaju samo ženska, a u drugoj samo muška deca. To mnogo zavisi od krvne slike roditelja. Ako su im krvne slike slične bivaju deca i muška i ženska, ali ako je majčina krvna slika jača, onda se muškarci rađaju, a ako je očeva krvna slika jača, rađaju su ženska deca.
Printscreen/Youtube
Starac Tadej
Ovo se, kako kaže, može uočiti i u prirodi, posebno kod pčela.
- To se može na mnoga mesta videti. To se isto može videti i kod pčela. Pčelari dobro znaju da se matica jednom u životu pari sa trutom. Dokle god u sebi ima seme i jedne i druge strane, matica rađa radilice i trutove. Nakon dve godine, pčelar mora da je odstrani jer počinje da nosi samo trutovska jaja, samo muškarce, a ne više radilice - objašnjavao je otac Tadej.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Svečana liturgija, hiljade vernika i snažna beseda pred ćivotom Svetog Vasilija Ostroškog obeležili praznik, uz poruku o veri koja podiže čoveka i onda kada pomisli da više nema snage.
U besedi za ponedeljak Svetle sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se žalost Hristovih učenika preobražava u radost tek kada se Isus pokaže kao pobednik smrti i Živi Gospod.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaskršnji (Svetli) ponedeljak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog pape Martina I, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Uobičajeno je da se Sveta tajna kštenja prima u detinjstvu, ali odrasli koji se nisu ranije krstili mogu to učiniti u bilo kom životnom dobu - uključujući i trudnice.
U besedi za ponedeljak Svetle sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se žalost Hristovih učenika preobražava u radost tek kada se Isus pokaže kao pobednik smrti i Živi Gospod.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaskršnji (Svetli) ponedeljak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog pape Martina I, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
U hramovima širom SAD, uz vaskršnje liturgije, stotine katekumena primile su krštenje i prvi put pristupile pričešću, dok je episkop Čikaga i Srednjeg Zapada poručio da pravi put tek počinje i da se vera potvrđuje životom.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.