Deca ne slušaju samo reči svojih roditelja - ona upijaju njihov život.
U pravoslavlju, porodica nije samo osnovna ćelija društva, već svetinja. Ona je ikona Božjeg plana za čoveka - zajednica u kojoj se uči ljubavi, žrtvi, praštanju i veri. Brak i roditeljstvo nisu slučajne ili isključivo ljudske institucije; oni su deo Božje promisli.
Pravoslavna crkva uči da je brak duboko duhovna zajednica dvoje ljudi, a deca dar koji Bog poverava roditeljima ne samo na čuvanje, već na uzrastanje - telesno, duševno i, pre svega, duhovno. Kada neko postane roditelj, to nije samo prirodni tok života, već izraz Božjeg poverenja.
Shutterstock/PeopleImages
Otac Miloš kaže da su deca znak Božjeg poverenja
Bog traži od roditelja ozbiljnu i svetu odgovornost. On ne traži savršenstvo, već iskren trud, posvećenost i svesnost da je roditeljstvo poziv - ne profesija, ne obaveza, već poziv koji nosi večne posledice.
Roditelj je prvi učitelj vere, prvi primer ljubavi, prvi model kako se živi i gradi odnos s Bogom. Deca ne slušaju samo reči svojih roditelja - ona upijaju njihov život.
– To što ste postali roditelji, veliki je znak Božjeg poverenja u vas. I tu više nije važno da li vi verujete u Boga ili ne verujete. Tu je na snazi činjenica da Bog veruje u vas. Zašto? Zato što vam je poverio nešto najdragocenije. Poverio vam je prvo jedno drugo — vašu suprugu vama, vas vašoj supruzi — i vi ste odgovorni jedno za drugo. A oboma vam je poverio dečicu i vi ste odgovorni, ne samo za njihovo fizičko, emotivno i intelektualno uzrastanje, već pre svega za njihov duhovni rast.
On je objasnio i kako bi deca trebalo da duhovno napreduju.
- Pa, tako što će uvek ispred sebe imati jedan dobar primer svojih roditelja - istakao je otac Miloš.
Ne bojte se za decu koja su od malena othranjena u poštovanju. I da malčice izmaknu s puta, zbog svog uzrasta, zbog iskušenja, vratiće se na pravi put, govorio je starac Pajsije.
Roditelji često iz najbolje namere pokušavaju da nametnu svojoj deci pravila, očekivanja i vrednosti, ali nailaze na otpor, nerazumevanje, pa čak i potpuni prekid komunikacije.
U besedi za sredu 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najvećoj razlici između prolaznog života i večnosti, otkrivajući zašto samo srce sjedinjeno sa Hristom može postati deo večne građevine Božjeg Carstva.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U besedi za sredu 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najvećoj razlici između prolaznog života i večnosti, otkrivajući zašto samo srce sjedinjeno sa Hristom može postati deo večne građevine Božjeg Carstva.
Probajte plavi patlidžan po receptu monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za sredu i duhovno se nadahnite poukom Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Fevroniju po starom i Svetog velikomučenika Prokopija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Priscile i Akvila, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.