SUTRA JE SLAVA I CRNO SLOVO U CRKVENOM KALENDARU! Slavimo Pokrov Presvete Bogorodice!
Na današnji dan, 911. godine, za vreme cara Lava Mudrog, Bogorodica se tokom službe javila okupljenom narodu na molitvi u Bogorodičinoj crkvi u Carigradu.
Arhangel Gavrilo je jedan od sedmorice najuzvišenijih bestelesnih sila, serafima koji stoje najbliže Božjem prestolu.
Srpska pravoslavna crkva 8. aprila proslavlja Sabor Svetog arhangela Gavrila.
Ovaj praznik slavi se dvaput godišnje - prvi sabor se praznuje sutradan po Blagovestima Presvetoj Bogorodici, 8. aprila (26 marta po starom kalendaru), a drugi 26. jula (13. jula po starom kalendaru).
SPC Svetom arhangelu Gavrilu pridaje veliki značaj, slaveći ga kao Blagovesnika - anđela koji je učestvovao i najavljivao sve ključne događaje vezane za početke hrišćanstva i plan Božjeg spasenja.
Arhangel Gavrilo je jedan od sedmorice najuzvišenijih bestelesnih sila, serafima koji stoje najbliže Božjem prestolu. Njegova uloga je ključna u mnogim svetim događajima: on je doneo proroku Mojsiju objavu o stvaranju sveta, najavio rođenje Jovana Krstitelja Zahariji, kao i rođenje Presvete Bogorodice njenim roditeljima Joakimu i Ani. Najveću blagovest – vest o dolasku Isusa Hrista, upravo je on doneo Devici Mariji.
Jedna od najlepših umetničkih predstava arhangela Gavrila nalazi se u manastiru Mileševa.
Freska Beli anđeo prikazuje Gavrila kako sedi na grobu i pokazuje da je Isus Hrist vaskrsao. Ovo delo je toliko značajno da je proglašeno za umetnički simbol prethodnog milenijuma.
Njegova uloga u hrišćanskoj ikonografiji je neizostavna - lik arhangela Gavrila prikazuje se na carskim dverima pravoslavnih oltara u trenutku kada Presveta Bogorodica prima Blagovest, jer je taj događaj simbolično "otvorio vrata" Carstva nebeskog.
Zanimljivo predanje kaže da je arhangel Gavrilo neko vreme bio i na Mesecu.
Navodno se jednom prilikom napio vode sa đavoljeg izvora na Zemlji, što je naljutilo đavola koji ga je poterao i udario grebenom po tabanu - otuda, kako se veruje, ljudi imaju ugnute tabane.
Na današnji dan, 911. godine, za vreme cara Lava Mudrog, Bogorodica se tokom službe javila okupljenom narodu na molitvi u Bogorodičinoj crkvi u Carigradu.
Posle trideset godina, prepodobni Prohor se u snu javio caru Diogenu i opomenuo ga rečima: "Zašto, Diogene, zaboravi svoje pređašnje haljine i mene starca? Postaraj se da mi podigneš makar mali hram".
On je bio učenik Svetog Dimitrija.
Patrijarh jerusalimski, Sveti Juvenal, dao je te verige na dar carici Evdoksiji, prognanoj ženi cara Teodosija Mlađeg.
Njegovo ime povezano je sa najvažnijim događajima iz biblijske istorije, a posebno sa blagovešću koju je doneo Presvetoj Bogorodici o rođenju Gospoda Isusa Hrista.
Beseda iz manastira Ćelije iz 1964. godine donosi duboko promišljanje o stradanju Preteče, Irodovom zločinu, ljudskom odnosu prema istini i tajni pravednikove smrti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna Teodora Aleksandrijska. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih mučenika Prota i Hijacinta, dok Jevreji večeras dočekuju Roš Hašanu, a za muslimane je petak dan džuma-namaza.
U srpskom narodu ovaj dan poznat je i kao jesenji Sveti Jovan i Jovan Glavosek.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Mojseja Murina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svete mučenice Minodora, Mitrodora i Nimfodora. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Nikole Tolentinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Sveti oci nisu slučajno uzdržanje od hrane, kao i od alkohola, smatrali važnim delom duhovne borbe.
U srpskom narodu ovaj dan poznat je i kao jesenji Sveti Jovan i Jovan Glavosek.
Poverenje u Boga jedno je od najvažnijih uporišta u trenucima kada se ne vidi izlaz.
Kontakt sa demonima može dovesti do uništenja nečije ličnosti i života, kako sopstvenog, tako i života bližnjih, upozorava mitropolit Antonije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna Teodora Aleksandrijska. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih mučenika Prota i Hijacinta, dok Jevreji večeras dočekuju Roš Hašanu, a za muslimane je petak dan džuma-namaza.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.