SUTRA JE SLAVA I CRNO SLOVO U CRKVENOM KALENDARU! Slavimo Pokrov Presvete Bogorodice!
Na današnji dan, 911. godine, za vreme cara Lava Mudrog, Bogorodica se tokom službe javila okupljenom narodu na molitvi u Bogorodičinoj crkvi u Carigradu.
Arhangel Gavrilo je jedan od sedmorice najuzvišenijih bestelesnih sila, serafima koji stoje najbliže Božjem prestolu.
Srpska pravoslavna crkva 8. aprila proslavlja Sabor Svetog arhangela Gavrila.
Ovaj praznik slavi se dvaput godišnje - prvi sabor se praznuje sutradan po Blagovestima Presvetoj Bogorodici, 8. aprila (26 marta po starom kalendaru), a drugi 26. jula (13. jula po starom kalendaru).
SPC Svetom arhangelu Gavrilu pridaje veliki značaj, slaveći ga kao Blagovesnika - anđela koji je učestvovao i najavljivao sve ključne događaje vezane za početke hrišćanstva i plan Božjeg spasenja.
Arhangel Gavrilo je jedan od sedmorice najuzvišenijih bestelesnih sila, serafima koji stoje najbliže Božjem prestolu. Njegova uloga je ključna u mnogim svetim događajima: on je doneo proroku Mojsiju objavu o stvaranju sveta, najavio rođenje Jovana Krstitelja Zahariji, kao i rođenje Presvete Bogorodice njenim roditeljima Joakimu i Ani. Najveću blagovest – vest o dolasku Isusa Hrista, upravo je on doneo Devici Mariji.
Jedna od najlepših umetničkih predstava arhangela Gavrila nalazi se u manastiru Mileševa.
Freska Beli anđeo prikazuje Gavrila kako sedi na grobu i pokazuje da je Isus Hrist vaskrsao. Ovo delo je toliko značajno da je proglašeno za umetnički simbol prethodnog milenijuma.
Njegova uloga u hrišćanskoj ikonografiji je neizostavna - lik arhangela Gavrila prikazuje se na carskim dverima pravoslavnih oltara u trenutku kada Presveta Bogorodica prima Blagovest, jer je taj događaj simbolično "otvorio vrata" Carstva nebeskog.
Zanimljivo predanje kaže da je arhangel Gavrilo neko vreme bio i na Mesecu.
Navodno se jednom prilikom napio vode sa đavoljeg izvora na Zemlji, što je naljutilo đavola koji ga je poterao i udario grebenom po tabanu - otuda, kako se veruje, ljudi imaju ugnute tabane.
Na današnji dan, 911. godine, za vreme cara Lava Mudrog, Bogorodica se tokom službe javila okupljenom narodu na molitvi u Bogorodičinoj crkvi u Carigradu.
Posle trideset godina, prepodobni Prohor se u snu javio caru Diogenu i opomenuo ga rečima: "Zašto, Diogene, zaboravi svoje pređašnje haljine i mene starca? Postaraj se da mi podigneš makar mali hram".
On je bio učenik Svetog Dimitrija.
Patrijarh jerusalimski, Sveti Juvenal, dao je te verige na dar carici Evdoksiji, prognanoj ženi cara Teodosija Mlađeg.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Fevroniju po starom i Svetog velikomučenika Prokopija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Priscile i Akvila, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Rođenje Svetog Jovana Krstitelja po starom i praznik Prepodobnog Tome Maleina po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Benedikta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Ovaj hram danas je pod zaštitom države i uživa status kulturnog dobra.
Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već iz iskrene potrebe da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.