Shutterstock/Allatrust, Sutihat Fadzakkir / Alamy / ProfimediaTrudnoća i crnina, Ilustracija
Novozavetni spisi, a i kasniji crkveni kanoni, ne određuju nikakve spoljašnje znake žalosti za umrlima, naglašava sveštenik.
Za mnoge žene trudnoća je najlepši i najnežniji period u životu. To je vreme kada se u telu i duši odvija čudo - rast novog života. Srce majke kuca zajedno sa još jednim srcem koje raste u njoj, a svaki pokret bebe donosi novu nadu, radost i snagu.
Taj poseban osećaj ispunjenosti i očekivanja često prati osećaj duboke povezanosti sa svetom i sa sobom.
Međutim, život često ne bira savršen trenutak ni za radost, ni za tugu. Dešava se da upravo u trudnoći žene izgube nekog veoma bliskog - roditelja, rođaka, prijatelja, nekoga ko im je značio ceo život.
Tada se radost očekivanja može sudariti sa tugom i gubitkom. U takvim trenucima, često se postavlja pitanje: "Da li trudnica treba da nosi crninu?"
PhotoChur/Shutterstock, tartanparty/Shutterstock
Trudnoća i crnina, Ilustracija
Na ovo pitanje odgovor je dao sada upokojeni otac Dušan Kolundžić.
- Nošenje crnine, pogotovo kod žena, znak je žalosti za bliskim srodnicima. Novozavetni spisi, a i kasniji crkveni kanoni, ne određuju nikakve spoljašnje znake žalosti za umrlima. U "Starom zavetu" su postojala mnoga spoljašnja ponašanja za one koji su bili u žalosti za umrlim srodnikom, kao što si udaranje u prsa, čupanje kose i brade, posipanje pepelom, razdiranje haljina itd. - objašnjavao je otac Dušan i navodio da bračno pravo SPC poznaje tzv. udovičku crninu, odnosno period od devet meseci od smrti muža.
Naime, ako bi udovica u tom periodu rodila dete, pokojnik bi bio upisan kao otac.
Ipak, navodi, običajno pravo je u narodu uvelo crninu kao boju žalosti, pogotovo kod žena, dok su muškarci tek odskoro prihvatili tu vrstu izražavanja bola zbog gubitka bližnjih.
- Oni su ranije puštali brade ili nosili crni flor na reveru. Čak je i Crkva za sahrane, parastose, pa i velikoposna bogosluženja uvela crne odežde.
On objašnja da bi trudnice, koje pod pritiskom okoline, oblače crnninu, trebalo da je skinu posle četrdesetodnevnog parastosa ili pre porođaja, a posle je mogu ponovo obući.
Kaže da svakako crnina ne može naškoditi detetu.
- Konačno, nošenje crne odeće ili pak samo jednog odevnog predmeta, niučemu ne može naškoditi detetu koje treba da se rodi. I posle porođaja žena može nositi obeležje žalosti, sve do godišnjice. Naglašavam, sve je to u domenu običajnog prava, a ono se razlikuje od kraja do kraja, od sela do sela - objašavao je otac Dušan.
Prave brojanice moraju da bude napravljene od čiste ovčje vune, što treba da nas podseti da smo mi "slovesne ovce dobrog pastira Isusa Hrista", koji je kao jagnje Gospodnje postradao za nas i izbavio iz večne smrti.
U pesmi Svetog Vladike Nikolaja "Zidanje Ljubostinje“, carica Milica je na svakom kamenu, koji je Rade Neimar pripremao za uziđivanje u crkvu, palila voštanicu, namenjujući je "jednom, desetorici, jal buljuku celom", ističe sveštenik.
U toku zasedanja usvojeni su redovni godišnji izveštaji i novi planovi poslovanja patrijaršijskih tela koja su u nadležnosti Patrijaršijskog upravnog odbora.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Mudar odgovor na večito pitanje o veri i neveri daje nam veliki duhovnik XIX veka, kroz moćne misli koje i danas otvaraju oči i vode iz tame u svetlost.
Na taj način će se obogatiti postojeći sportsko-rekreativni i turistički sadržaji i povećati ekonomska i ekološka konkurentnost opštine na turističkoj mapi Srbije.
Kad se testo mesi srcem, a zlatna korica šapuće uspomene – otkrivamo vam starinski način pripreme najmekših pereca što mirišu na dom, sigurnost i ljubav.
U vremenu kada svetinje postaju meta relativizacije reči Svetog Pajsija odzvanjaju kao opomena: od umanjivanja svetitelja do opasnog puta ka zaboravu Boga kao Stvoritelja i Oca.