Shutterstock/Allatrust, Sutihat Fadzakkir / Alamy / ProfimediaTrudnoća i crnina, Ilustracija
Novozavetni spisi, a i kasniji crkveni kanoni, ne određuju nikakve spoljašnje znake žalosti za umrlima, naglašava sveštenik.
Za mnoge žene trudnoća je najlepši i najnežniji period u životu. To je vreme kada se u telu i duši odvija čudo - rast novog života. Srce majke kuca zajedno sa još jednim srcem koje raste u njoj, a svaki pokret bebe donosi novu nadu, radost i snagu.
Taj poseban osećaj ispunjenosti i očekivanja često prati osećaj duboke povezanosti sa svetom i sa sobom.
Međutim, život često ne bira savršen trenutak ni za radost, ni za tugu. Dešava se da upravo u trudnoći žene izgube nekog veoma bliskog - roditelja, rođaka, prijatelja, nekoga ko im je značio ceo život.
Tada se radost očekivanja može sudariti sa tugom i gubitkom. U takvim trenucima, često se postavlja pitanje: "Da li trudnica treba da nosi crninu?"
PhotoChur/Shutterstock, tartanparty/Shutterstock
Trudnoća i crnina, Ilustracija
Na ovo pitanje odgovor je dao sada upokojeni otac Dušan Kolundžić.
- Nošenje crnine, pogotovo kod žena, znak je žalosti za bliskim srodnicima. Novozavetni spisi, a i kasniji crkveni kanoni, ne određuju nikakve spoljašnje znake žalosti za umrlima. U "Starom zavetu" su postojala mnoga spoljašnja ponašanja za one koji su bili u žalosti za umrlim srodnikom, kao što si udaranje u prsa, čupanje kose i brade, posipanje pepelom, razdiranje haljina itd. - objašnjavao je otac Dušan i navodio da bračno pravo SPC poznaje tzv. udovičku crninu, odnosno period od devet meseci od smrti muža.
Naime, ako bi udovica u tom periodu rodila dete, pokojnik bi bio upisan kao otac.
Ipak, navodi, običajno pravo je u narodu uvelo crninu kao boju žalosti, pogotovo kod žena, dok su muškarci tek odskoro prihvatili tu vrstu izražavanja bola zbog gubitka bližnjih.
- Oni su ranije puštali brade ili nosili crni flor na reveru. Čak je i Crkva za sahrane, parastose, pa i velikoposna bogosluženja uvela crne odežde.
On objašnja da bi trudnice, koje pod pritiskom okoline, oblače crnninu, trebalo da je skinu posle četrdesetodnevnog parastosa ili pre porođaja, a posle je mogu ponovo obući.
Kaže da svakako crnina ne može naškoditi detetu.
- Konačno, nošenje crne odeće ili pak samo jednog odevnog predmeta, niučemu ne može naškoditi detetu koje treba da se rodi. I posle porođaja žena može nositi obeležje žalosti, sve do godišnjice. Naglašavam, sve je to u domenu običajnog prava, a ono se razlikuje od kraja do kraja, od sela do sela - objašavao je otac Dušan.
Prave brojanice moraju da bude napravljene od čiste ovčje vune, što treba da nas podseti da smo mi "slovesne ovce dobrog pastira Isusa Hrista", koji je kao jagnje Gospodnje postradao za nas i izbavio iz večne smrti.
U pesmi Svetog Vladike Nikolaja "Zidanje Ljubostinje“, carica Milica je na svakom kamenu, koji je Rade Neimar pripremao za uziđivanje u crkvu, palila voštanicu, namenjujući je "jednom, desetorici, jal buljuku celom", ističe sveštenik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju 42 mučenika iz Amoreje po starom po novom i svete mučenike Hrizanta i Dariju po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Josipa, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Molitva u Beogradu služena za pokoj duše velikog duhovnog vođe gruzijskog naroda – reči poglavara Srpske Pravoslavne Crkve osvetlile su snagu vere i nasleđe koje nadživljava vreme.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Milioni vernika širom pravoslavnog sveta čekaju da saznaju hoće li Blagodatni oganj zasvetleti dok sukobi u Jerusalimu prete da prekinu vekovne tradicije.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Konona Isavrijskog po starom i Svetog Kirila Jerusalimskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Ćirila Jeruzalemskog, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Svaka reč besede Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za sredu 4. sedmice Velikog posta pokazuje da bez prisustva Spasitelja, ni najveći trud ne donosi plod – a s Njim, i najdublja mora postaju izvor blagoslova.