Prave brojanice moraju da bude napravljene od čiste ovčje vune, što treba da nas podseti da smo mi "slovesne ovce dobrog pastira Isusa Hrista", koji je kao jagnje Gospodnje postradao za nas i izbavio iz večne smrti.
Brojanica je molitveni predmet koji ima važno mesto u pravoslavnoj duhovnosti. Pravi se najčešće od crne vune, i sastoji se od određenog broja čvorova – najčešće 33, 50, 100 ili 300 – koji služe za brojanje molitvi. Njen osnovni cilj je da pomogne verniku da ostane sabran tokom molitve, naročito prilikom ponavljanja Isusove molitve: "Gospode Isuse Hriste, Sine Božiji, pomiluj me grešnog.“
Korišćenje brojanice podstiče na neprestanu molitvu i duhovnu disciplinu. Ona se može nositi oko ruke, držati u džepu ili torbi, i koristi se tiho, najčešće u ličnoj molitvi. U pravoslavlju se ne smatra amajlijom niti predmetom koji poseduje neku sakralnu moć. Njena vrednost nije u samom materijalu, već u molitvi koja je prati i duhovnom značaju koji ima za vernika.
Schutterstock/images and videos
Pokidana brojanica, Ilustracija
Brojanica je takođe simbol duhovne borbe, podsećanje na potrebu za stalnom molitvom i prisustvom Božijim u svakodnevnom životu. Mnogi vernici je koriste kao sredstvo protiv rasejanosti i kao pomoć pri sabiranju misli tokom molitve.
Obično su crne i time nas upućuju da vodimo ozbiljan i trezven život u neprestanom pokajanju. Moraju da bude napravljene od čiste ovčje vune, što treba da nas podseti da smo mi "slovesne ovce dobrog pastira Isusa Hrista", koji je kao jagnje Gospodnje postradao za nas i izbavio iz večne smrti.
Kada se dogodi da se brojanica pokida, ošteti ili potpuno raspadne, postavlja se pitanje šta sa njom uraditi.
Sada upokojeni otac Dušan Kolundžić je govorio da postoje dva načina da se ona odloži.
Freepik
Brojanica
- Kad brojanice dotraju, kad se čvorovi "izližu“ i više se ne mogu prebrojavati, one se jednostavno zakopaju u zemlju ili spale, kao što se to ranije činilo i sa ikonama ili svešteničkim odeždama - rekao je on i objasnio da to isto čine i monasi.
On je objasnio da pritom, nema potrebe da se izgovara neka molitva.
- Ne postoji molitva, koa bi se izgovarala pre spaljivanja dotrajalih brojanica, duhovskih venaca, vrbovih grančica ili prošlogodišnjeg badnjaka. Istina, to su sve vidljivi, materijalni oblici i sredstva pravoslavne pobožnosti, ali te stvari nemaju sakralnu vrednost, one se i ne osvećuju posebnim činom ili molitvama za dužu upotrebu - objašnjavao je otac Dušan.
Kroz molitvu, vernik ne samo da traži pomoć ili izražava zahvalnost, već se i pročišćava od greha, čisti svoje misli i srce, te postiže unutrašnji mir i duhovnu snagu.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako privlačne ideje i teorije mogu postati prostor u kome čovek gubi sigurnost duhovnog oslonca i ne primećuje trenutak kada se udaljava od onoga što smatra istinom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Vethopeščernika po starom i Svetog Atanasija Velikog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Atanasija Velikog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči svetitelja razotkrivaju zašto ono što vas danas muči nije ni približno veliko kao što izgleda i kako da povratite unutrašnji mir, bez obzira na okolnosti
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako privlačne ideje i teorije mogu postati prostor u kome čovek gubi sigurnost duhovnog oslonca i ne primećuje trenutak kada se udaljava od onoga što smatra istinom.
Reči svetitelja razotkrivaju zašto ono što vas danas muči nije ni približno veliko kao što izgleda i kako da povratite unutrašnji mir, bez obzira na okolnosti
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Sveštenik Dmitrij Baricki tumači dramatičan jevanđelski događaj i upozorava na skrivenu opasnost – kada čovek odbije milost, ni čudo ne donosi mir, a rana nastavlja da upravlja njegovim životom.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.