Shutterstock/maxim ibragimov, Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
I oni koji svesno odbacuju decu, i oni koji ih ne mogu imati, deo su iste društvene stvarnosti koja je u raskoraku s Božijom zapovešću.
Gospod nas kroz Jevanđelja stalno podseća na značaj porodice. Dao je ljudima blagoslov da se rađaju, množe i napune zemlju. Ipak, danas se suočavamo s ozbiljnim problemom: dece je sve manje. Neki ih, nažalost, i ne žele, dok drugi ne mogu da ih imaju – iako bi želeli.
Kroz Jevanđelja i čitavo Sveto pismo jasno je da je porodica Božiji dar i osnovna jedinica ljudskog postojanja. Gospod nam je poručio: "Rađajte se, množite se i napunite zemlju“. Ovaj blagoslov ostaje nepromenjen – važi i danas, u svim vremenima i okolnostima. Gospod nas neprestano poziva da prihvatimo život, da budemo plodni, kako telesno, tako i duhovno, i da gradimo zajednicu u ljubavi.
Uprkos tome, stvarnost je drugačija. Demografska slika pokazuje da se broj novorođene dece iz godine u godinu smanjuje. Suočavamo se s ozbiljnim padom nataliteta. Sve je više onih koji odlažu roditeljstvo ili ga potpuno odbacuju. Život se sve češće posmatra kao lični projekat, u kojem za decu nema mesta.
Shutterstock/Maurotoro
Sve više žena odlaže roditeljstvo, a time se smanjuju i šanse da postanu majke
S druge strane, veliki broj ljudi duboko pati jer ne može da ima decu. Neplodnost postaje sve češći problem. Medicinski razlozi, stres, kao i kasni ulazak u brak – sve to doprinosi sve većem broju parova koji, uprkos želji, ne uspevaju da postanu roditelji. I jedni i drugi - i oni koji svesno odbacuju decu, i oni koji ih ne mogu imati - deo su iste društvene stvarnosti koja je u raskoraku s Božijom zapovešću.
Otac Jelisej, iguman manastira Nimnik, jednom prilikom je, govoreći upravo o ovom problemu, istakao je da su mlade žene pod velikim pritiskom i da zbog toga odlažu roditeljstvo. Kad odluče, ipak, da imaju decu, zbog godina to ne mogu.
- Mlada žena ne može da postigne ništa. Ona će roditi jedno ili dvoje dece, u najboljem slučaju dvoje, zato što ne može da postigne ništa, jednostavno ne može. Potroši se vremenski. Ne može da stigne da odgaja decu, a da pritom radi, ima karijeru. Još pogotovo ako je završila neki fakultet. Uzmimo za primer medicinu, treba da ide na specijalizaciju, onda joj sve to odvlači vreme. Zato mlade žene često se i udaju, ali dugo odlažu rađanje. Dok završe specijalizaciju ili ne znam šta sve već da bi mogle da napreduju, tek onda dođe na red rađanje dece. I onda se često desi da posle toga imaju problem da ostanu u drugom stanju - istakao je otac Jelisej.
Deca žude za direktnim kontaktom sa roditeljima, a ne za mobilnim telefonima ili crtaćima... I ono što je važno, deca ne smeju da budu pritiskana nikad, kaže iguman Petar.
Zadržavanje čistote misli i uzdržavanje u dane koje Crkva preporučuje – sredom i petkom, tokom velikih postova i prazničnih dana – nije samo tradicija, već čin slobodne volje da se živi u skladu s Božijom promisli.
Prezviter dr Oliver Subotić podelio je snažno iskustvo sa prisutnima na duhovnoj tribini u Parohijskom domu hrama Svetog Aleksandra Nevskog – kako je, umesto leka iz apoteke, pronašao mir i olakšanje kroz reči iz Svetog pisma.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
Posle potresa jačine 8,8 stepeni i razornih talasa koji su pogodili Kamčatku i Kurilska ostrva, naučnici upozoravaju na mogući još jači zemljotres u narednih 30 dana, dok Ruska Pravoslavna Crkva spasava monahe i svetinje iz poplavljenih hramova.
Kad je odbio zadatak da obnovi razoreni manastir, jeromonah Kiprijan nije ni slutio da će iste noći doživeti susret sa Svetom Marinom, koja će mu preneti poruku s neba i otkriti izvor vode „za ceo Andros“.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Priča igumana manastira Nimnik otkriva potresnu sudbinu mlade mučenice, čije su mošti postale mesto molitve za roditelje iz svih krajeva. Vernici se mole da dobiju potomstvo ili za zdravlje svoje dece. Njena žrtva za Boga i Crkvu dirnula je generacije, dok se mnogi nadaju njenoj kanonizaciji.
Prezviter dr Oliver Subotić podelio je snažno iskustvo sa prisutnima na duhovnoj tribini u Parohijskom domu hrama Svetog Aleksandra Nevskog – kako je, umesto leka iz apoteke, pronašao mir i olakšanje kroz reči iz Svetog pisma.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
Posle potresa jačine 8,8 stepeni i razornih talasa koji su pogodili Kamčatku i Kurilska ostrva, naučnici upozoravaju na mogući još jači zemljotres u narednih 30 dana, dok Ruska Pravoslavna Crkva spasava monahe i svetinje iz poplavljenih hramova.
Kad je odbio zadatak da obnovi razoreni manastir, jeromonah Kiprijan nije ni slutio da će iste noći doživeti susret sa Svetom Marinom, koja će mu preneti poruku s neba i otkriti izvor vode „za ceo Andros“.
Prezviter dr Oliver Subotić podelio je snažno iskustvo sa prisutnima na duhovnoj tribini u Parohijskom domu hrama Svetog Aleksandra Nevskog – kako je, umesto leka iz apoteke, pronašao mir i olakšanje kroz reči iz Svetog pisma.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
U ekskluzivnom intervjuu, starešina manastira Svetih arhangela kod Prizrena govori o duhovnoj snazi, teškim iskušenjima i rastućem značaju manastira za Srbe na Kosovu i Metohiji.
Ovo narod veruje od pamtiveka, a nikada nije bilo tačno: svetac je iz Starog zaveta, a svetica iz vremena Rimskog carstva. Njih ne spajaju krvne veze, već samo narodna mašta i mitski strah od groma i ognja.
U besedi za sredu 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da istina nije sezonska stvar – ona se mora čuti, primiti i ponovo slušati, baš kao što se svakoga dana ore zemlja, ide putem i jede hleb. Bez tog ritma, duša ostaje prazna.