SAMO OVAKO SE PRAVI SLAVSKI KOLAČ, SVE OSTALO JE BEZ DUŠE I BLAGOSLOVA: Sveštenik Dejan Krstić upozorio vernike pred početak sezone krsnih slava
Slavski kolač nije obična pogača, naglašava sveštenik.
Slavski kolač nije obična pogača, naglašava sveštenik.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Obeležavanje svetitelja zaštitnika porodice kroz vekove je sačuvalo svoje mesto u životu srpskih porodica, ali su se uz molitvu, slavski kolač i sveću razvili i brojni narodni običaji koji nisu deo crkvenog učenja
U sabornom hramu manastira Mileševa hramovna slava okupila je veliki broj vernika, dece i gostiju iz javnog života, dok su svečana liturgija i beseda o životu jačem od smrti pretvorile Spasovdan u snažno duhovno sabranje koje je ostavilo dubok utisak na prisutne.
Na obeležavanju Spasovdana u Starom dvoru episkop toplički Petar poručio je da Beograd vekovima čuva identitet grada svetinja, stradanja i pravoslavnog zaveta.
U Sabornoj crkvi Hrista Spasitelja danas se oseća snaga vere i tradicije, dok predstojatelj Srpske pravoslavne crkve podseća da vera živi u srcima ljudi i povezuje narod u teškim vremenima.
Ukrasi su osvećeni, pa samim tim, s njima treba postupati kao i sa svim svetim stvarima, objašnjava teolog.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
Liturgija, reči patrijarha Porfirija i prisustvo verskih lidera i uglednih gostiju iz zemlje i inostranstva učinili su da se porodični praznik pretvori u događaj sa širim značenjem.
Slavski kolač se osvećuje da bismo ga jeli i, upravo jedući ga, osvećujemo i sebe i dom u kome slavimo, objašnjava sveštenik.
Za najčešće greške vernika otac Hligorije navodi to, što gubimo duhovnu dimenziju proslave.
Liturgija, osvećenje slavskih darova i prisustvo brojnih uglednih gostiju obeležili su krsnu slavu Đurđic mitropolita šumadijskog.
Dok se po društvenim mrežama šire brojni „recepti“ za slavu, protojerej Srećko Zečević objašnjava šta je zaista potrebno pripremiti i zašto je to važnije od bogate trpeze.
Prema crkvenom poretku, proslavljanje sveca zaštitnika doma ne započinje trpezom, već molitvom na večernjoj službi, kada vernik sabira srce i misli u zahvalnosti Bogu i svom svetitelju.
Krsna slava nije samo porodična svetkovina, već sveti dan kada se vera, molitva i gostoprimstvo sjedinjuju u toplini doma, a domaćin s poštovanjem i radošću dočekuje svakog gosta kao brata u Hristu.
Na svakoj slavskoj trpezi ono zauzima sveto mesto — simbol je vaskrsenja, zajedništva i zahvalnosti Bogu. Evo zašto se njegovo posluženje smatra molitvom, a ne običajem.
Sezona slava u Srbiji donosi i pitanje koje mnogi vernici svake godine postavljaju – da li se slobodan dan "prenosi" ako krsna slava padne u subotu ili nedelju? Evo jasnog odgovora prema zakonu i crkvenoj tradiciji.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Slava se prenosi s kolena na koleno, sa oca na sina, kao simbol porodičnog jedinstva i trajanja.
U različitim krajevima srpskih zemalja recept dobija posebne oblike i ukrase, ali srž ostaje ista – svaka pletenica i krst od testa simbolizuju zajedništvo i blagoslov doma.
Liturgiju je služio mitropolit Atanasije, koji je pozvao vernike da slede Hristov put i postanu lovci ljudi radi spasenja duša.
Otkrijte duhovni značaj svetih običaja koji se prenose vekovima: kako slavska molitva, kolač i žito čuvaju veru, identitet i zajedništvo.
Dvojica mitropolita, sveštenstvo i vernici iz više eparhija proslavili su slavu svetinje u kojoj vekovima zrači sila Imena Hristovog i isceljuju se ranjene duše.
Na praznik Prepodobnog Justina, njegov manastir postao je mesto molitvenog sabranja, tihe radosti i snažne poruke o tome kako se nosi krst u savremenom svetu.
Na dan kada Crkva slavi Prenos moštiju Svetog Nikolaja, manastir Ježevica zasijao je u punom liturgijskom sjaju — uz svetu liturgiju koju je služio vladika Justin, osvećenje novih ikona i molitveno sabranje kao svedočanstvo žive vere.
Hramovna slava u Segedinu pretvorila se u događaj ispunjen dubokim duhovnim značenjem — sveta liturgija, osvećenje novog zvona i nastupi srpskih đaka objedinili su vernike, goste i prijatelje Crkve u snažnoj poruci nade, zajedništva i očuvanja identiteta.
Na praznik Svetog apostola i jevanđelista Marka, svečano je proslavljena hramovna i gradska slava u Kuli, uz prisustvo vladike Damaskina, predstavnika lokalne vlasti, sveštenstva i brojnih vernika, u atmosferi koja je spojila liturgijsku uzvišenost i narodno saborovanje.
Iako je gradska slava Nikšića formalno ukinuta, lokalno rukovodstvo i sveštenstvo poručuju da će 12. maj i ove godine biti obeležen litijom, svečanostima i rezanjem slavskog kolača.
Na praznik posvećen Svetom Irineju Bačkom, u potresnoj besedi poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio je na svetiteljev podvig smirenja, ljubavi i žrtve – svedočanstvo života svetog Irineja bačkog u vreme nacističkog terora i posleratne osude, kada je, noseći svoj krst, postao jedno s Hristom.
U podgoričkom hramu Svetog Georgija i Svetih novomučenika momišićkih služena je liturgija u slavu mučenika koji su svedočili veru svojim životima, a nadahnuta beseda vladike Pajsija i izložba posvećena stradanju srpskog naroda obeležili su ovaj sveti trenutak.
Uz liturgiju, besede episkopa i bogat duhovni program, vernici iz svih krajeva sabrali su se u manastiru Svetog Nikolaja Srpskog, osećajući snagu svetiteljeve ljubavi i blagoslova koji povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost srpskog naroda.
U paraklisu Svetog velikomučenika Teodora Tirona u kasarni „Topčider“, episkop lipljanski i vojni služio je liturgiju, osvetio slavske darove i sa starešinama i vojnicima prelomio slavski kolač, podsećajući na neraskidivu vezu između vojske i Crkve.
Odluka direktorke osnovne škole "Anta Bogićević" da spreči sveštenike da na Savindan osveštaju slavske darove izazvala je buru u javnosti, a akademik Božić u emotivnom pismu poziva na buđenje i odbranu duhovnih vrednosti.
Liturgijom, slavskim darovima i dečjom akademijom obeležen Savindan, praznik svetitelja koji je srpskom narodu ostavio neprolazno nasleđe vere, znanja i ljubavi
U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
U Dvorskoj kapeli, uz prisustvo patrijarha Porfirija, članova kraljevske porodice i predstavnika različitih verskih zajednica, Karađorđevići su proslavili svog nebeskog zaštitnika.
Proslava je započela molitveno u Sabornom hramu Uspenija Presvete Bogorodice, uz poziv mitropolita šumadijskog i oca Zorana na dublje razumevanje vere i služenja, u vremenu punom izazova i nesigurnosti, a nastavila se slavskom trpezom i hrišćanskom radošću.
Krsna slava je prilika da osvetlite svoj dom Božijom blagodaću. Pored svega što se uobičajeno priprema, tamjan i kandilo su ključni za očuvanje duhovnog mira i pretvaraju svaki kutak vašeg doma u malu crkvu.
U pravoslavlju, slava je više od običaja; ona je srce doma i svetinja koja se neguje kroz generacije. Saznajte kako da uskladite uloge muškarca i žene, pripremite slavsku gozbu i unesete duh svetkovine u svaki kutak kuće.
Kad se završi molitva domaćin uzima kolač, preseče ga unakrst (krstoobrazno) odozdo i onda sa jednim od gostiju, koji stoje uz dolibašu, obično to bude najstariji, najdraži gost ili prijatelj, srodnik ili komšija, lomi kolač.
Kolač se pravi dan uoči slave i obavezno bi trebalo da ga umesi domaćica i doda mu osveštanu vodu.
Ostali ukrasi mogu biti različiti, ali neki od najčešćih su klas žita, ptica odnosno golub, cvet, grozd, knjiga i bure.
Slavski kolač zapravo simboliše Hrista, koji je hleb života, a vino kojim se kolač preliva prilikom osveštavanja označava Hristovu krv, koja je tekla iz njegovih rana. Odmah nakon osveštavanja, ukućani uzimaju po komadić kolača, a zatim ga seku i služe drugim gostima uz ručak.
Praksa koju je Sveti Sava usadio u srpski dom predstavlja svojevrstan nastavak liturgije, neraskidivu vezu između generacija, vere i Hristovog prisustva u svakom domu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Raskošna turšija koja svojim koloritom ukrašava svaku trpezu, a priprema se brže i jednostavnijе nego što mislite
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.