AKO NA DAN KRSNE SLAVE DOMAĆIN NE URADI OVO, ZALUD SLAVI: Otac Nemanja podseća na suštinu obeležavanja zaštitnika doma
Protojerej-stavrofor Nemanja Krivokapić podseća vernike šta je istinska svetinja slavskog dana.
Na svakoj slavskoj trpezi ono zauzima sveto mesto — simbol je vaskrsenja, zajedništva i zahvalnosti Bogu. Evo zašto se njegovo posluženje smatra molitvom, a ne običajem.
U tradiciji Srpske pravoslavne crkve, slavsko žito ima duboko duhovno značenje — ono nije samo deo bogate trpeze, već simbol vere u vaskrsenje i večni život. Njegova priprema, osvećenje i posluženje prožeti su svetim značenjem, starim običajem i tihom molitvom.
Na dan krsne slave, domaćin u crkvu nosi slavski kolač i žito da ih sveštenik osveti. Taj čin označava zajedništvo porodice sa Crkvom, ali i sa nebeskim zaštitnikom kome je slava posvećena. Žito se kuva u čast i spomen svetitelju, ali i u znak zahvalnosti Bogu za sve darove života.
U pojedinim domovima, ukoliko sveštenik može da stigne, on dolazi da osveti žito i prereže slavski kolač. Ovaj čin u domu donosi blagoslov, mir i zajedničku molitvu okupljene porodice. Sveštenik se moli da Gospod primi prineseno žito i kolač, da blagoslovi dom i sve njegove ukućane, i da svetitelj, čije ime porodica proslavlja, bude njihov nebeski zastupnik.

Kada se u domu završi svečano rezanje kolača i žito prelije vinom, domaćin se prvi posluži. Nakon njega to čine svi ukućani, a zatim i gosti. Svaki gost koji dolazi u kuću najpre se poslužuje slavskim žitom — jer ono stoji u središtu doma, kao simbol vere i ljubavi prema svetitelju i bližnjima.
Žito obično služi domaćica, a u mnogim porodicama tu čast ima ćerka, unuka ili neka mlađa žena — jer se taj čin doživljava kao izraz topline i poštovanja domaćina prema gostu. Posuda sa žitom nalazi se na većem poslužavniku, pored koga stoji tacna sa nekoliko kašičica i čaša sa vodom, u koju se kašičice odlažu nakon posluženja. U nekim krajevima uz žito se stavlja i čaša vina, ali to nije obavezno jer je žito već preliveno vinom prilikom osvećenja.
Sam čin posluženja odvija se s dubokim poštovanjem: kada domaćica prinese žito, gost ustane, prekrsti se, okrene se prema domaćinu i domaćici, čestita slavu i uzme žito. Potom se ponovo prekrsti i sedne. Uvek se prvo služe stariji, a zatim mlađi — jer red i poštovanje prema starijima predstavljaju osnovu hrišćanskog domaćinstva.
Poslužavnik sa žitom stoji pored slavske sveće tokom cele slave, podsećajući da svetlost Hristova obasjava i ovaj dom. Ako nakon slave žita preostane, ono se daje deci — kao znak radosti, blagoslova i nade da će se i sledeće godine u istom domu, u miru i ljubavi, ponovo zapaliti slavska sveća.
Simbolika slavskog žita potiče iz reči Hristovih: „Zaista, zaista vam kažem, ako zrno pšenično padnuvši na zemlju ne umre, ono jedno ostaje; ako li umre, mnogo roda rodi.“ (Jovan 12, 24)
Kuvano žito podseća na to da život nije kraj smrti, već da kroz Hrista i vaskrsenje zadobijamo večni život. Zato se žito sprema s molitvom, posipa šećerom kao znakom slasti večnog života, i preliva vinom koje simbolizuje Hristovu krv — žrtvu ljubavi.
Osvećenje i posluženje slavskog žita nisu samo običaji, već duboko ukorenjena molitva koja spaja nebo i zemlju, žive i upokojene, prošle i buduće generacije.
Svaka kašičica žita, svaka iskrena čestitka i svaka zapaljena sveća postaju deo duhovnog mozaika srpskog doma — doma koji čuva veru, tradiciju i ljubav.
Protojerej-stavrofor Nemanja Krivokapić podseća vernike šta je istinska svetinja slavskog dana. Pripreme za slavu, valja naglasiti, ne počinju spremanjem hrane, već duhovnim pristupom i poštovanjem crkvenog kanona. U različitim krajevima srpskih zemalja recept dobija posebne oblike i ukrase, ali srž ostaje ista – svaka pletenica i krst od testa simbolizuju zajedništvo i blagoslov doma. Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova. Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 11. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima. Sezona slava u Srbiji donosi i pitanje koje mnogi vernici svake godine postavljaju – da li se slobodan dan "prenosi" ako krsna slava padne u subotu ili nedelju? Evo jasnog odgovora prema zakonu i crkvenoj tradiciji. Budi deo Religija.rs zajednice.
Značenje žita — zrno koje umire da bi dalo život
Blagoslov doma i jedinstvo porodice
AKO NA DAN KRSNE SLAVE DOMAĆIN NE URADI OVO, ZALUD SLAVI: Otac Nemanja podseća na suštinu obeležavanja zaštitnika doma
SAČINITE SPISAK IMENA I OTVORITE VRATA NA SVIM PROSTORIJAMA U KUĆI: Ne zaboravite da ovo uradite pre slave, a evo i zašto!
SLAVSKI KOLAČ IZ MANASTIRA RUKUMIJA: Tradicionalni recept koji priča priču vere i porodice - blagoslov u svakom zalogaju
OTKRIJTE KAKO DA NAPRAVITE UKRASE ZA SLAVSKI KOLAČ KAO IZ MANASTIRA: Korak po korak - jednostavno, a predivno (VIDEO)
CRKVENI KALENDAR ZA NOVEMBAR 2025.
DA LI IMATE PRAVO NA SLOBODAN DAN AKO VAM SLAVA PADA ZA VIKEND: Evo šta kaže zakon, a šta praksa
Sveti Dimitrije rođen je u Solunu, u uglednoj i pobožnoj porodici.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
Ne treba očajavati ako na Zadušnice ne možete da odete u crkvu i na grobove svojih najmilijih.
Markijan je bio čtec, a Martirije ipođakon, dok su obojica obavljala i dužnost notara, odnosno sekretara patrijarha.
Važno je znati da sveštenik ne bi trebalo da uslovljava molitvu određenom sumom novca.
Ja dobro znam da nema boljeg mesta, možda zvuči paradoksalno, od bolnice da bi čovek razumeo koliko smo upućeni jedni na druge, koliko smo potrebni jedni drugima, istakao je patrijarh.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Obeležavanje svetitelja zaštitnika porodice kroz vekove je sačuvalo svoje mesto u životu srpskih porodica, ali su se uz molitvu, slavski kolač i sveću razvili i brojni narodni običaji koji nisu deo crkvenog učenja
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
Dok se po društvenim mrežama šire brojni „recepti“ za slavu, protojerej Srećko Zečević objašnjava šta je zaista potrebno pripremiti i zašto je to važnije od bogate trpeze.
Prema crkvenom poretku, proslavljanje sveca zaštitnika doma ne započinje trpezom, već molitvom na večernjoj službi, kada vernik sabira srce i misli u zahvalnosti Bogu i svom svetitelju.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
Ne treba očajavati ako na Zadušnice ne možete da odete u crkvu i na grobove svojih najmilijih.
Važno je znati da sveštenik ne bi trebalo da uslovljava molitvu određenom sumom novca.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Obeležavanje Zadušnica trebalo bi da počne odlaskom u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i pominju imena preminulih.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Vest o njegovom upokojenju objavila je Parohija Svete Trojice u Roterdamu.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Svako žrtvoprinošenje je pagansko i nema uporišta u Svetoj nam Crkvi, istakao je otac Milan.
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".