Pripreme za slavu, valja naglasiti, ne počinju spremanjem hrane, već duhovnim pristupom i poštovanjem crkvenog kanona.
Slava, kao najvažniji porodični praznik, predstavlja srž identiteta i tradicije Srba. Ova proslava se odvija u krugu porodice, uz prisustvo najbližih prijatelja i rodbine, čime se dodatno naglašava značaj zajedništva.
Kako se slava pravilno priprema
Pripreme za slavu, valja naglasiti, ne počinju spremanjem hrane, već duhovnim pristupom i poštovanjem crkvenog poretka. Osnova svakog slavskog obeležavanja su: slavska sveća, slavski kolač, koljivo (žito) i ono što prethodi svemu: osvećenje slavske vodice.
Ovaj čin obavlja sveštenik nekoliko dana pre slave u domu domaćina.
Domaćin (svečar) se prethodno javlja svešteniku svoje parohije, najavljuje da slavi i poziva ga da osveti vodicu u njegovom domu.
Šta se priprema za vodoosvećenje
Kako je objašnjeno na sajtu Eparhije šumadijske, za osvećenje vodice domaćica pripremi sledeće: jednu posudu (činiju) sa vodom, buket bosiljka, manju sveću, kadionicu sa žarom ili briketom, tamjan i spisak ukućana.
- Sve se to postavi na sto u sobi gde je slavska ikona. Poželjno je da na obredu osvećenja vodice budu svi ukućani sa domaćinom. Zato sveštenik, bar na dan ranije, "zakazuje" vodicu, to jest, najavljuje domaćinu u koje vreme tačno dolazi, kako bi svi bili na okupu i molitvi. Sa osvećnom vodom može se umesiti slavski kolač, skuvati slavsko žito, i svi ukućani popiju osvećenu vodu - navedeno je.
Shutterstock/AM113
Vodoosvećenje pred slavu je obavezno
Gde se vrši osvećenje i kako se ponašati
Najpoželjnije je da se osvećenje vrši u prostoriji gde se nalazi slavska ikona, koja po pravilu treba biti postavljena na istočnom zidu prostorije, jer se pravoslavni hrišćani od najstarijih vremena mole licem ka istoku – simbolično okrenuti Hristu.
Ako to nije moguće, ikona treba biti na najlepšem i najdostojnijem mestu u kući, bez obzira na strane sveta.
Važno je i da: žeravica bude spremna kad sveštenik dođe (ako nema vatre, komadići luča mogu poslužiti), kadionica se koristi ako postoji. Ako ne, može poslužiti i mala zemljana posuda.
Kada sveštenik dolazi da okadi kuću i pokropi vodom, ukućanin ide ispred i otvara vrata prostorija koje treba osveštati. Zatvorena vrata se tumače kao znak da u tu sobu ne treba ulaziti.
Duhovna priprema i učešće porodice
Prilikom dolaska sveštenika, dom mora biti čist, ukućani uredni i pristojno obučeni. Svi prisutni, uključujući i decu, treba da prisustvuju molitvi, u tišini i sabranosti. Ovaj čin nije formalnost, već molitva Crkve u domu, svojevrsna liturgija u malom, u kojoj se priziva Božiji blagoslov na dom, ukućane i sam praznik.
U spisak imena za molitvu unose se sva imena onih za koje se želi da budu pomenuti.
Mitropolit mileševski Atanasije posetio je manastir Mileševu, pohvalio radove i poručio – svetinja će zasijati u punom sjaju za praznik Svetog kralja Vladislava.
Ono što je još poraznije jeste što se na slavama sve češće pojavljuju i scene koje sa hrišćanskom verom nemaju nikakve veze – čak ni sa osnovnim moralom.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Slavski kolač zapravo simboliše Hrista, koji je hleb života, a vino kojim se kolač preliva prilikom osveštavanja označava Hristovu krv, koja je tekla iz njegovih rana. Odmah nakon osveštavanja, ukućani uzimaju po komadić kolača, a zatim ga seku i služe drugim gostima uz ručak.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
U besedi za četvrtak prve sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje duhovni preokret u kome čovek, po sopstvenoj odluci, gubi unutrašnju zaštitu i ulazi u stanje koje menja njegovu prirodu iz temelja.
Već četrnaesti dan od dolaska Časnog pojasa u Hram Svetog Save, vernici iz različitih krajeva sveta i Srbije svedoče o iskustvu koje, kako kažu, prevazilazi samo čekanje i postaje lični čin vere i odricanja.
Obilazeći kolonu vernog naroda, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da molitva Bogomajci treba da bude na usnama i u srcima vernih ne samo u nevolji, već i u danima radosti.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
U tuzlanski hram Uspenja Presvete Bogorodice stižu četiri arhijereja SPC, mitropolit Fotije i Hilandarski pojci, uz bogosluženje i program posvećen 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Jovana Vladimira, kneza srpskog, i Svetog mučenika Vasiliska po starom i Svetog Mitrofana po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetkovinu Presvetog Tela i Krvi Hristove, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok savremeni čovek brak sve češće posmatra kao prolazan odnos, veliki crkveni otac upozorava da razumevanje za ljudsku slabost postoji, ali da put ka opravdanju nema beskonačno mnogo koraka.