Sve što je pred ikonama nije otpad, već deo svetinje. Jedan od najpoznatijih duhovnika sa Svete gore otkriva kako da sačuvate blagodat i svetinju u svom domu.
U domovima pravoslavnih vernika kandilo zauzima posebno mesto. Njegov plamen nije samo ukras porodičnog ikonostasa, već i simbol vere, molitve i blagoslova u domu. Ipak, mnogi u neznanju prave greške kada je reč o vodi kojom peru kandilo i o ostatku fitilja, ne znajući da i prema tim sitnim detaljima treba pristupiti sa poštovanjem.
Voda iz kandila nije obična – evo gde ne sme da završi
Starci sa Svete Gore uvek su učili vernike da je i voda koja dolazi u dodir sa kandilom sveta. Kandilo osvetljava ikone, pred njim se uznosi molitva, i zato je neprikladno da se takva voda izliva u odvode koji vode u nečista mesta.
– Ikone u svojim kućama postavite na istok, a kandila nemojte prati u sudoperama u kojima perete tanjire, jer se ta voda sliva u nečiste jame. Tu vodu sipajte u saksije sa cvećem. Isto tako, ni ostatke od fitilja nemojte bacati u smeće nego ih spalite, a pepeo od njih opet stavite u saksije sa cvećem.
Mali gestovi koji čuvaju veliku blagodat
Učenje svetih otaca jasno pokazuje da se pobožnost ogleda i u malim, svakodnevnim gestovima. Vodu od pranja kandila najbolje je sipati u zemlju — u saksije sa cvećem, u dvorište ili pored drveta — kako bi se ona vratila prirodi, a ne otišla u kanalizaciju.
Isto pravilo važi i za ostatke žiška (fitilja). On je goreo pred ikonama i upijao osveštano ulje. Zato ga ne treba bacati u kantu za smeće. Najprikladnije je da se pažljivo spali, a pepeo stavi u saksiju ili u zemlju.
Zašto je ovo važno za vernika
Poštovanje kandila, ikona i svega što je posvećeno Bogu nije puka forma, već način da vernik svakodnevno živi svoju veru. Time se pokazuje zahvalnost i strahopoštovanje prema svetinji. Iako se radi o naizgled malim stvarima, upravo one grade duh doma u kome Gospod prebiva.
Takvo bogopoštovanje čuva blagodat i podseća nas da je svaka svetinja dar Božiji koji zaslužuje pažnju, ljubav i poštovanje. Sve što je osvećeno — i voda, i ulje, i fitilj — zaslužuje poseban odnos, jer je i kroz te male stvari Gospod prisutan u našem domu.
Eparhija niška poklonila je osmeh i sigurnost Predragu i Anđeli Antić i njihovim sinovima, koji su, uz blagoslov i slavsku ikonu, uselili u svoj novi dom, izgrađen snagom vere, ljubavi i zajedništva.
U vremenu sve većih globalnih napetosti, mnogi vernici sve češće posežu za zapisanim upozorenjima svetih otaca. Od Svetog Pajsija do starca Jefrema, njihove poruke danas zvuče kao odjek stvarnosti koja se upravo pred nama odvija.
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Kroz primer cara Davida Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da priznanje greha nije kraj, već početak neprekidnog hoda ka duhovnoj iskrenosti i unutrašnjem miru.
Sveto Pismo nas podseća da istinska milost nije uzajamna – ona se pruža i onima od kojih ništa ne očekujemo, otvarajući srce za Božiju neograničenu blagodat i put ka sinovnosti Božijoj.
Ajeti 40:66-68 sure Ghafir naglašavaju neprolazne istine: život, smrt i sudbina deo su višeg reda koji nas poziva na predanost, strpljenje i razumevanje Božije volje.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Otkrijte duboku simboliku odabira Blažene Ksenije da nakon što joj se muž upokojio, nosi njegovu odeću i kako je kroz ovu transformaciju postala snažan svetionik vere i duhovnog oslobođenja.
Branković godinama gradi bratske veze Srbije sa pravoslavnim narodima širom sveta i kao ambasador svetosavlja sa članovima udruženja je rado viđen, gde god se nađe.
Kroz primer cara Davida Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da priznanje greha nije kraj, već početak neprekidnog hoda ka duhovnoj iskrenosti i unutrašnjem miru.
Sveto Pismo nas podseća da istinska milost nije uzajamna – ona se pruža i onima od kojih ništa ne očekujemo, otvarajući srce za Božiju neograničenu blagodat i put ka sinovnosti Božijoj.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.