Sve što je pred ikonama nije otpad, već deo svetinje. Jedan od najpoznatijih duhovnika sa Svete gore otkriva kako da sačuvate blagodat i svetinju u svom domu.
U domovima pravoslavnih vernika kandilo zauzima posebno mesto. Njegov plamen nije samo ukras porodičnog ikonostasa, već i simbol vere, molitve i blagoslova u domu. Ipak, mnogi u neznanju prave greške kada je reč o vodi kojom peru kandilo i o ostatku fitilja, ne znajući da i prema tim sitnim detaljima treba pristupiti sa poštovanjem.
Voda iz kandila nije obična – evo gde ne sme da završi
Starci sa Svete Gore uvek su učili vernike da je i voda koja dolazi u dodir sa kandilom sveta. Kandilo osvetljava ikone, pred njim se uznosi molitva, i zato je neprikladno da se takva voda izliva u odvode koji vode u nečista mesta.
– Ikone u svojim kućama postavite na istok, a kandila nemojte prati u sudoperama u kojima perete tanjire, jer se ta voda sliva u nečiste jame. Tu vodu sipajte u saksije sa cvećem. Isto tako, ni ostatke od fitilja nemojte bacati u smeće nego ih spalite, a pepeo od njih opet stavite u saksije sa cvećem.
Mali gestovi koji čuvaju veliku blagodat
Učenje svetih otaca jasno pokazuje da se pobožnost ogleda i u malim, svakodnevnim gestovima. Vodu od pranja kandila najbolje je sipati u zemlju — u saksije sa cvećem, u dvorište ili pored drveta — kako bi se ona vratila prirodi, a ne otišla u kanalizaciju.
Isto pravilo važi i za ostatke žiška (fitilja). On je goreo pred ikonama i upijao osveštano ulje. Zato ga ne treba bacati u kantu za smeće. Najprikladnije je da se pažljivo spali, a pepeo stavi u saksiju ili u zemlju.
Zašto je ovo važno za vernika
Poštovanje kandila, ikona i svega što je posvećeno Bogu nije puka forma, već način da vernik svakodnevno živi svoju veru. Time se pokazuje zahvalnost i strahopoštovanje prema svetinji. Iako se radi o naizgled malim stvarima, upravo one grade duh doma u kome Gospod prebiva.
Takvo bogopoštovanje čuva blagodat i podseća nas da je svaka svetinja dar Božiji koji zaslužuje pažnju, ljubav i poštovanje. Sve što je osvećeno — i voda, i ulje, i fitilj — zaslužuje poseban odnos, jer je i kroz te male stvari Gospod prisutan u našem domu.
Eparhija niška poklonila je osmeh i sigurnost Predragu i Anđeli Antić i njihovim sinovima, koji su, uz blagoslov i slavsku ikonu, uselili u svoj novi dom, izgrađen snagom vere, ljubavi i zajedništva.
U vremenu sve većih globalnih napetosti, mnogi vernici sve češće posežu za zapisanim upozorenjima svetih otaca. Od Svetog Pajsija do starca Jefrema, njihove poruke danas zvuče kao odjek stvarnosti koja se upravo pred nama odvija.
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Recept za bozu iz kuvara „Ko posti dušu gosti“ nudi jednostavan način da prirodno poboljšate otpornost organizma i uživate u autentičnom ukusu manastirskih tradicija.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Otkrijte duboku simboliku odabira Blažene Ksenije da nakon što joj se muž upokojio, nosi njegovu odeću i kako je kroz ovu transformaciju postala snažan svetionik vere i duhovnog oslobođenja.
Branković godinama gradi bratske veze Srbije sa pravoslavnim narodima širom sveta i kao ambasador svetosavlja sa članovima udruženja je rado viđen, gde god se nađe.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.