Ruski državljanin, koji je živeo u „Ruskome manastiru“ na Svetoj Gori, pokušao je da napusti Grčku avionom — sud ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora i novčanu kaznu od 5.000 evra.
Mir svakodnevice Svete gore narušen je ovih dana neuobičajenim i dramatičnim događajem. Na aerodromu „Makedonija“ u Solunu uhapšen je svetogorski monah, ruski državljanin koji je gotovo tri godine boravio u Grčkoj bez dozvole, živeći kao monah u jednom od manastira na ovom svetom mestu.
Optuženi, koji je pre monašenja po zanimanju bio sveštenik, otkriven je prilikom kontrole putnih dokumenata kada je pokušao da avionom otputuje iz Soluna za Carigrad, a zatim u Moskvu, koja je bila njegova krajnja destinacija.
Kako je monah ilegalno boravio gotovo tri godine na Svetoj gori
Kako je utvrđeno, monah je ušao u Grčku 15. januara 2022. godine i bio je dužan da zemlju napusti do 28. februara iste godine, što nije učinio. U martu je posetio Svetu Goru i tada izdao trodnevnu dozvolu boravka (od 1. do 3. marta 2022, do 4. marta 2022), ali je u manastiru ostao gotovo tri godine.
Njegovo hapšenje izvršeno je u sredu ujutro, a već danas izveden je pred Jednočlano prekršajno veće Soluna, gde mu je suđeno po hitnom postupku. Sud ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora od dve godine i novčanu kaznu od 5.000 evra, bez mogućnosti uslovnog otpusta.
shutterstock.com
Manasti Svetog Pantelejmona
Sud mu ponudio izbor: kazna zatvora ili povratak u otadžbinu
U skladu sa novim zakonom, optuženi je upitan da li želi da izdrži zatvorsku kaznu ili da napusti zemlju. On je odlučio da se vrati u otadžbinu — što je i bio njegov plan u trenutku hapšenja na aerodromu.
U svojoj odbrani naveo je da od 1. marta 2022. godine živi u Manastiru Svetog Pantelejmona na Svetoj Gori i da sada želi da se vrati kući i svojoj ćerki.
"Nisam znao da je to krivično delo". izjava uhapšenog monaha
Što se tiče optužbi, priznao je svoje delo i izjavio:
– Imao sam nameru da se vratim 2022. godine, ali nisam mogao da nađem kartu i odlučio sam da ostanem na Svetoj Gori. Mislio sam da ću, kada budem odlučio da se vratim, samo platiti novčanu kaznu i da neće biti drugih posledica. Nisam znao da je to krivično delo – rekao je monah, prenosi portal vimaorthodoxias.gr.
Vredno je napomenuti da je Manastir Svetog Pantelejmona na Svetoj gori poznat i kao „Ruski manastir“, jer već vekovima prima ruske monahe.
Zbog narušavanja tišine i duhovnog poretka, monaška republika uvodi stroga pravila: ulazak za strance biće drastično ograničen, osim za tri slovenska manastira.
U Kareji je obavljena rotacija članova Svete Epistasije, uz prisustvo visokih grčkih zvaničnika, dok se najavljena poseta premijera Micotakisa pretvara u priliku za otvorene kritike monaha zbog zanemarene seizmičke pretnje koja ugrožava Atos.
Premijer Grčke Kirijakos Micotakis došao je u srce monaške republike sa finansijskom podrškom za očuvanje svetinja i prirode, dok istovremeno šalje poruku mira i solidarnosti u regionu zahvaćenom sukobima.
Predstavnici svih 20 svetogorskih manastira poslali snažnu poruku premijeru Grčke Kirijakosu Micotakisu i narodu – njihova tišina nije slabost, već „sila krsta“.
Srpska pravoslavna crkva 17. januara molitveno se seća izabranih učenika Gospodnjih, koji su rame uz rame s dvanaestoricom širili Jevanđelje i postavili temelje Crkve.
Strah roditelja da su zakasnili često izgleda nepodnošljivo, ali reči starca Serafima otkrivaju zašto se put vere ne prekida - čak i kad se čini da je zauvek napušten.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Podvižnik manastira Visoki Dečani, iako bez vida, prenosi nebesku mudrost i postojanu veru. Njegov izvanredan dar za pojanje dirne svakog ko ga čuje, dok bratstvo i vernici o njemu govore sa najvećim poštovanjem.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Olujni vetar u severnom Egeju zaustavio sve hidroglisere i poremetio planove vernika iz Grčke, Kipra, Rumunije i Srbije koji su želeli da se poklone svetinjama Atosa.
Odluka Grčke pošte da zatvori filijalu na Atosu izazvala je burne reakcije među monasima, za koje pošta nije obična služba, već duhovna veza sa svetom kroz koju putuju blagoslovi, ikone i pisma vernika.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Strah roditelja da su zakasnili često izgleda nepodnošljivo, ali reči starca Serafima otkrivaju zašto se put vere ne prekida - čak i kad se čini da je zauvek napušten.
Podvižnik manastira Visoki Dečani, iako bez vida, prenosi nebesku mudrost i postojanu veru. Njegov izvanredan dar za pojanje dirne svakog ko ga čuje, dok bratstvo i vernici o njemu govore sa najvećim poštovanjem.
U besedi za 32. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, Vladika Nikolaj Velimirović otvara neprijatno pitanje: kako je moguće da se čovek moli, a da ostane daleko od onoga kome se moli.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
U besedi za 32. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, Vladika Nikolaj Velimirović otvara neprijatno pitanje: kako je moguće da se čovek moli, a da ostane daleko od onoga kome se moli.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Malahija po starom kalendaru i Časne verige Svetog apostola Petra po novom. Katolici proslavljaju Svetog Marcela, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.