Ruski državljanin, koji je živeo u „Ruskome manastiru“ na Svetoj Gori, pokušao je da napusti Grčku avionom — sud ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora i novčanu kaznu od 5.000 evra.
Mir svakodnevice Svete gore narušen je ovih dana neuobičajenim i dramatičnim događajem. Na aerodromu „Makedonija“ u Solunu uhapšen je svetogorski monah, ruski državljanin koji je gotovo tri godine boravio u Grčkoj bez dozvole, živeći kao monah u jednom od manastira na ovom svetom mestu.
Optuženi, koji je pre monašenja po zanimanju bio sveštenik, otkriven je prilikom kontrole putnih dokumenata kada je pokušao da avionom otputuje iz Soluna za Carigrad, a zatim u Moskvu, koja je bila njegova krajnja destinacija.
Kako je monah ilegalno boravio gotovo tri godine na Svetoj gori
Kako je utvrđeno, monah je ušao u Grčku 15. januara 2022. godine i bio je dužan da zemlju napusti do 28. februara iste godine, što nije učinio. U martu je posetio Svetu Goru i tada izdao trodnevnu dozvolu boravka (od 1. do 3. marta 2022, do 4. marta 2022), ali je u manastiru ostao gotovo tri godine.
Njegovo hapšenje izvršeno je u sredu ujutro, a već danas izveden je pred Jednočlano prekršajno veće Soluna, gde mu je suđeno po hitnom postupku. Sud ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora od dve godine i novčanu kaznu od 5.000 evra, bez mogućnosti uslovnog otpusta.
shutterstock.com
Manasti Svetog Pantelejmona
Sud mu ponudio izbor: kazna zatvora ili povratak u otadžbinu
U skladu sa novim zakonom, optuženi je upitan da li želi da izdrži zatvorsku kaznu ili da napusti zemlju. On je odlučio da se vrati u otadžbinu — što je i bio njegov plan u trenutku hapšenja na aerodromu.
U svojoj odbrani naveo je da od 1. marta 2022. godine živi u Manastiru Svetog Pantelejmona na Svetoj Gori i da sada želi da se vrati kući i svojoj ćerki.
"Nisam znao da je to krivično delo". izjava uhapšenog monaha
Što se tiče optužbi, priznao je svoje delo i izjavio:
– Imao sam nameru da se vratim 2022. godine, ali nisam mogao da nađem kartu i odlučio sam da ostanem na Svetoj Gori. Mislio sam da ću, kada budem odlučio da se vratim, samo platiti novčanu kaznu i da neće biti drugih posledica. Nisam znao da je to krivično delo – rekao je monah, prenosi portal vimaorthodoxias.gr.
Vredno je napomenuti da je Manastir Svetog Pantelejmona na Svetoj gori poznat i kao „Ruski manastir“, jer već vekovima prima ruske monahe.
Zbog narušavanja tišine i duhovnog poretka, monaška republika uvodi stroga pravila: ulazak za strance biće drastično ograničen, osim za tri slovenska manastira.
U Kareji je obavljena rotacija članova Svete Epistasije, uz prisustvo visokih grčkih zvaničnika, dok se najavljena poseta premijera Micotakisa pretvara u priliku za otvorene kritike monaha zbog zanemarene seizmičke pretnje koja ugrožava Atos.
Premijer Grčke Kirijakos Micotakis došao je u srce monaške republike sa finansijskom podrškom za očuvanje svetinja i prirode, dok istovremeno šalje poruku mira i solidarnosti u regionu zahvaćenom sukobima.
Predstavnici svih 20 svetogorskih manastira poslali snažnu poruku premijeru Grčke Kirijakosu Micotakisu i narodu – njihova tišina nije slabost, već „sila krsta“.
Dok savremeni čovek brak sve češće posmatra kao prolazan odnos, veliki crkveni otac upozorava da razumevanje za ljudsku slabost postoji, ali da put ka opravdanju nema beskonačno mnogo koraka.
Već četrnaesti dan od dolaska Časnog pojasa u Hram Svetog Save, vernici iz različitih krajeva sveta i Srbije svedoče o iskustvu koje, kako kažu, prevazilazi samo čekanje i postaje lični čin vere i odricanja.
Trakice blagoslovene nad Pojasom Presvete Bogorodice uručene su pacijentima, lekarima i medicinskom osoblju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, donoseći im poruku vere, nade i duhovne podrške.
Grčki portali ističu da je Hram Svetog Save na Vračaru postao mesto "neprekidnog hodočašća", u kojem se danima smenjuju kolone vernika iz Srbije, regiona i dijaspore.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Iskušenik iz Manastira Svetog Pavla tokom medicinskog prevoza iskočio je iz sanitetskog vozila, zadobio višestruke povrede i završio na respiratoru, dok monasi i lekari pokušavaju da razjasne okolnosti neobičnog incidenta.
Dok se broj dolazaka na Atos višestruko povećava usled ratova i nesigurnosti Svetoj zemlji, manastiri prvi put posle dugo vremena suočavaju se sa ozbiljnim izazovom.
Snažan udar od 4,9 stepeni pokrenuo je seriju slabijih potresa u kratkom razmaku, dok stručnjaci prate razvoj situacije i upozoravaju da će naredni sati biti ključni, iako za sada nema izveštaja o šteti i povređenima.
Dok savremeni čovek brak sve češće posmatra kao prolazan odnos, veliki crkveni otac upozorava da razumevanje za ljudsku slabost postoji, ali da put ka opravdanju nema beskonačno mnogo koraka.
Već četrnaesti dan od dolaska Časnog pojasa u Hram Svetog Save, vernici iz različitih krajeva sveta i Srbije svedoče o iskustvu koje, kako kažu, prevazilazi samo čekanje i postaje lični čin vere i odricanja.
Grčki portali ističu da je Hram Svetog Save na Vračaru postao mesto "neprekidnog hodočašća", u kojem se danima smenjuju kolone vernika iz Srbije, regiona i dijaspore.
Već četrnaesti dan od dolaska Časnog pojasa u Hram Svetog Save, vernici iz različitih krajeva sveta i Srbije svedoče o iskustvu koje, kako kažu, prevazilazi samo čekanje i postaje lični čin vere i odricanja.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Ako je Bog postao čovek i ako je materija u Hristu postala sredstvo spasenja, onda poštovanje sveštenih predmeta nije povratak paganskoj magiji, već svedočanstvo vere u osvećenje tvari, kaže otac Aleksandar.
Obilazeći kolonu vernog naroda, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da molitva Bogomajci treba da bude na usnama i u srcima vernih ne samo u nevolji, već i u danima radosti.