Lars Halbauer / DPA / Profimedia, Shutterstock/Ververidis Vasilis
Odluka Grčke pošte da zatvori filijalu na Atosu izazvala je burne reakcije među monasima, za koje pošta nije obična služba, već duhovna veza sa svetom kroz koju putuju blagoslovi, ikone i pisma vernika.
Nedavna odluka Grčke pošte (ELTA) da obustavi rad desetina svojih filijala širom zemlje, uključujući i onu koja opslužuje Svetu goru, izazvala je ozbiljne reakcije u svetogorskoj monaškoj zajednici. Vest je pala kao – grom iz vedra neba – na Svetoj gori, jer za mnoge manastire, skitove i kelije pošta nije samo obična služba – ona je jedina spona sa spoljnim svetom.
Monasi iz oblasti Kavsokalivije, Karulje i okolnih manastira izražavaju duboku zabrinutost zbog toga kako će ubuduće održavati komunikaciju sa državnim službama, patrijaršijama, porodicama i dobrotvornim ustanovama koje ih podržavaju.
Već decenijama, pošta Svete Gore predstavlja – venu života – za svaku vrstu pošiljki: od običnih pisama do zvaničnih crkvenih dokumenata, lekova i novčanih transakcija manastira.
– Bez pošte, Sveta gora ostaje bez svog glasa – rekao je za portal vimaorthodoxias.gr jedan starac iz Kavsokalivije.
– Ne govorimo o običnoj službi, već o istorijskoj ustanovi koja traje vekovima. Mi nemamo pristup elektronskim mrežama kao što ga imaju gradovi; naša pošta je naše jedino sredstvo komunikacije – dodao je.
Intervencije na najvišem nivou
Prema podacima Ministarstva za digitalno upravljanje Grčke, već su započeti kontakti kako bi se razmotrila mogućnost da Sveta gora bude izuzeta iz plana – racionalizacije. Očekuje se da će pitanje biti razmatrano na službenom nivou u narednim danima, jer se odluka o zatvaranju pošte smatra izuzetno osetljivom i od presudnog značaja za svakodnevni život monaha.
Istovremeno, prema informacijama portala vimaorthodoxias.gr, Sveta Zajednica Svete Gore priprema pismo protesta upućeno Ministarstvu infrastrukture i saobraćaja, koje nadzire rad poštanske službe, zahtevajući hitno povlačenje odluke. Svetogorskii monasi govore o – istorijskom gubitku – i o – udarcu na duhovnu autonomiju Atonske države .
– Ako se pošta ukine, kako će stizati blagoslovi, ikone, naforice i pisma vernicima širom sveta? – pita se iguman jednog istorijskog manastira. – Za nas pošta nije preduzeće, već služba – dodao je.
Shutterstock/Stanley Kalvan
Sveta gora
Ekonomska dimenzija
U središtu problema nalazi se široka reorganizacija Grčke pošte, koja obuhvata zatvaranje 204 poštanska odeljenja širom zemlje. Organizacija se poziva na – ekonomski racionalizam – i potrebu da se smanje gubici koji, prema poslednjim podacima iz državnog superfonda, dostižu 140 miliona evra.
Uprkos stalnim finansijskim injekcijama i pokušajima modernizacije usluga, preduzeće i dalje posluje sa negativnim kapitalom i smanjenim prihodima.
Uprava tvrdi da su poštanska odeljenja koja se zatvaraju imala – nizak nivo komercijalne aktivnosti –. Međutim, u slučaju Svete gore, takav računovodstveni pristup dolazi u sukob sa istorijskim i društvenim značajem ove službe. Pošta na Svetoj gori nije poslovni objekat, već javna tačka komunikacije u mestu gde nisu dostupne digitalne alternative.
"Seoski poštar" vere
Za monahe, pošta je simbol kontinuiteta. "Seoski poštar", koji svake sedmice prenosi pisma, pakete i crkvene predmete iz luke Dafni do najudaljenijih skitova, postao je gotovo legendarna ličnost. Svaka njegova poseta je mali događaj: donosi vesti, blagoslove, donacije, ali i dah spoljnog sveta.
Ako se pošta zatvori, monasi će biti prinuđeni da prelaze desetine kilometara na mazgama ili vozilima kako bi poslali ili primili jedno jedino pismo. Odsustvo poštanske infrastrukture izazvalo bi ogromne poteškoće, naročito u manastirima koji nemaju pristup stabilnoj internet mreži niti mogućnost korišćenja kurirskih službi koje zahtevaju transport izvan teritorije Svete gore.
Shutterstock/photravel_ru
Sveta gora
Prve reakcije
Prve intervencije već su započele. Prema informacijama, atonski monasi su kontaktirali Carigradsku patrijaršiju, izražavajući svoju zabrinutost. Istovremeno, episkopi severne Grčke pripremaju zajednički zahtev za preispitivanje odluke. Pitanje je dospelo i do Ministarstva za Makedoniju i Trakiju, gde se razmatra mogućnost uvođenja posebnog režima za Svetu goru.
– Sveta gora nije samo administrativna jedinica – izjavio je jedan visoki crkveni predstavnik.
– Obustava ovakve službe dotiče pitanja tradicije, istorije i vere. Ako se pošta zatvori, to će biti simboličan udarac samom duhovnom liku ovog svetog mesta – dodao je.
Sledeći koraci
Uprava Pošte Grčke još nije zvanično odgovorila na zahteve koji dolaze iz Svete gore. Ipak, poruka iz Kavsokalivije i Karulje je jasna: Sveta gora ne namerava da pusti da ovo pitanje prođe "u tišini".
– Ovde pošta nije roba. To je molitva koja putuje – rekao je monah iz Skita Svete Ane.
Obalska straža izvukla beživotno telo u blizini atonskog manastira; sumnja se da je reč o ukrajinskom državljaninu, a obdukcija će pokazati da li je u pitanju nesreća, samoubistvo ili zločin.
Monasi su prijavili oštećenja na srpskoj carskoj lavri, Dohijaru i Iveronu, dok stručnjaci naglašavaju da se podrhtavanja tla mogu nastaviti, ali bez opasnosti po život i liturgijski život Svete gore.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Ruski državljanin, koji je živeo u „Ruskome manastiru“ na Svetoj Gori, pokušao je da napusti Grčku avionom — sud ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora i novčanu kaznu od 5.000 evra.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Grčki političar Nikos Papadopulos potvrdio je bojazan bratstva svetogorskih manastira da uvođenje jedinstvenog ličnog broja u Grčkoj može postati sredstvo pritiska na monašku zajednicu i ugroziti autonomiju Atosa
Stroge zabrane isplovljavanja blokiraju ulazak u glavne luke, dok mala alternativa u Jerisosu prima tek nekoliko desetina ljudi, ostavljajući hodočasnike iz sveta i Grčke razočarane i bez rešenja.
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
Olujni vetar u severnom Egeju zaustavio sve hidroglisere i poremetio planove vernika iz Grčke, Kipra, Rumunije i Srbije koji su želeli da se poklone svetinjama Atosa.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju 42 mučenika iz Amoreje po starom po novom i svete mučenike Hrizanta i Dariju po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Josipa, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.