Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Teška i napeta atmosfera vlada poslednjih dana na Svetoj gori uoči dolaska mitropolita kijevskog Epifanija, poglavara raskolničke Pravoslavne crkve Ukrajine, koju još uvek nije priznala većina pomesnih pravoslavnih crkava, niti sama Sveta gora.
Prema informacijama portala vimaorthodoxias.gr, očekuje se da će Epifanije sredinom naredne nedelje doći na Svetu goru, gde će posetiti manastire naklonjene patrijarhu carigradskom i Skit Svetog Proroka Ilije.
Međutim, ova poseta ne nailazi na odobravanje u celoj monaškoj zajednici na Atosu. Naprotiv, izazvala je nemire i nezadovoljstvo u većini manastira, jer ogromna većina svetogorskih monaha nije prihvatila autokefalnost koju je ukrajinskoj crkvi dodelio carigradski patrijarh Vartolomej 2019. godine.
Većina manastira protiv ukrajinske autokefalnosti
Od samog proglašenja nove autokefalne crkve u Ukrajini, monaška zajednica na Svetoj gori zauzela je jasno distanciran stav, odlučivši da ne pruži zvanično priznanje. Kako navode svetogorski monaški krugovi, ovaj stav proizilazi iz kanonskih dilema, ali i iz uverenja da je reč o pitanju koje je izazvalo duboki raskol u pravoslavlju.
Većina manastira i dalje održava crkveno zajedništvo sa Moskovskim patrijarhatom, što dodatno pojačava oprez prema bilo kakvom kontaktu sa Epifanijem.
– Njegova poseta biće formalna i ograničena i neće odražavati stav većine monaha – istakao je jedan viši predstavnik manastira na Svetoj gori, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Credit: Pacific Press / Sipa Press / Profimedia
Pogllavar raskolničke Pravoslavne crkve Ukrajine, mitropolit Epifanije
Bez zvaničnog dočeka
Dovoljno govori i činjenica da Sveta Epitastija, najviše upravno telo Svete gore, neće organizovati zvanični doček. Ova odluka predstavlja snažnu poruku nezadovoljstva i razdvajanja u odnosu na odluke Carigradske patrijaršije i način na koji je tretirano ukrajinsko crkveno pitanje.
Sveta Epitastija, kao i ranije, nastoji da se distancira od poteza koji se smatraju spornim i razarajućim za jedinstvo pravoslavne crkve. Članovi monaške zajednice ističu da poseta mitropolita Epifanija ne može biti shvaćena kao znak priznanja, niti znači promenu stava Svete gore.
U programu posete, prema dostupnim informacijama, predviđeno je poklonjenje u Skitu Svetog Proroka Ilije, kao i obilazak manastira koji imaju bliskije veze sa patrijarhatom carigradskim Vartolomejom i koji su podržali odluku o ukrajinskoj autokefalnosti.
Ove aktivnosti, kako tumače u monaškim krugovima, predstavljaju pokušaj Epifanija da stekne „legitimitet“ svojom prisutnošću na Svetoj gori, čak i bez prihvatanja većine. Nije isključeno da će tokom posete biti date izjave ili obavljene liturgijske radnje koje bi imale za cilj da pokažu da Ukrajinska crkva uživa „panpravoslavno priznanje“ – što izaziva zabrinutost i oštre reakcije.
Shutterstock/Ververidis Vasilis
Sveta gora
Monasi sa Svete gore: "Jedinstvo pravoslavlja iznad svega"
Svetogorski monasi ističu da Sveta gora ostaje verna svojoj ulozi duhovnog središta pravoslavlja i da ne želi da se upliće u crkvene sukobe koji razaraju jedinstvo Crkve.
– Moramo držati Atos daleko od svakog konflikta. Jedinstvo pravoslavlja je iznad svega – poručuju monasi.
Uprkos pokušajima mitropolita Epifanija da svojoj poseti da međunarodni i panpravoslavni značaj, poruka većine svetogorskih manastira je jasna: ukrajinska autokefalnost ostaje pitanje koje deli i koje još nije zatvoreno. Dokle god ta rana ne zaceli, svaka poseta biće praćena sumnjom, nepoverenjem i brigom za budućnost jedinstva pravoslavnog sveta.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Predstavnici svih 20 svetogorskih manastira poslali snažnu poruku premijeru Grčke Kirijakosu Micotakisu i narodu – njihova tišina nije slabost, već „sila krsta“.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
U besedi za subotu siropusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da vera otvara vrata unutrašnje hrabrosti i večnog mira, nadmašujući mržnju i prolazne iskušenja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teodora Stratilata po starom, odnosno Svetog Jevastija Velikog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Petra Damjanija, muslimani su u mesecu Ramazanu, dok u judaizmu danas nema velikog verskog praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Stroge zabrane isplovljavanja blokiraju ulazak u glavne luke, dok mala alternativa u Jerisosu prima tek nekoliko desetina ljudi, ostavljajući hodočasnike iz sveta i Grčke razočarane i bez rešenja.
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
Olujni vetar u severnom Egeju zaustavio sve hidroglisere i poremetio planove vernika iz Grčke, Kipra, Rumunije i Srbije koji su želeli da se poklone svetinjama Atosa.
Odluka Grčke pošte da zatvori filijalu na Atosu izazvala je burne reakcije među monasima, za koje pošta nije obična služba, već duhovna veza sa svetom kroz koju putuju blagoslovi, ikone i pisma vernika.
U besedi za subotu siropusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da vera otvara vrata unutrašnje hrabrosti i večnog mira, nadmašujući mržnju i prolazne iskušenja.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Građani, zvaničnici i potomci mučenika okupili su se kod spomenika „17. februar“, podsećajući na 84. godišnjicu jednog od najvećih stradanja srpskog naroda u Drugom svetskom ratu.