Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Teška i napeta atmosfera vlada poslednjih dana na Svetoj gori uoči dolaska mitropolita kijevskog Epifanija, poglavara raskolničke Pravoslavne crkve Ukrajine, koju još uvek nije priznala većina pomesnih pravoslavnih crkava, niti sama Sveta gora.
Prema informacijama portala vimaorthodoxias.gr, očekuje se da će Epifanije sredinom naredne nedelje doći na Svetu goru, gde će posetiti manastire naklonjene patrijarhu carigradskom i Skit Svetog Proroka Ilije.
Međutim, ova poseta ne nailazi na odobravanje u celoj monaškoj zajednici na Atosu. Naprotiv, izazvala je nemire i nezadovoljstvo u većini manastira, jer ogromna većina svetogorskih monaha nije prihvatila autokefalnost koju je ukrajinskoj crkvi dodelio carigradski patrijarh Vartolomej 2019. godine.
Većina manastira protiv ukrajinske autokefalnosti
Od samog proglašenja nove autokefalne crkve u Ukrajini, monaška zajednica na Svetoj gori zauzela je jasno distanciran stav, odlučivši da ne pruži zvanično priznanje. Kako navode svetogorski monaški krugovi, ovaj stav proizilazi iz kanonskih dilema, ali i iz uverenja da je reč o pitanju koje je izazvalo duboki raskol u pravoslavlju.
Većina manastira i dalje održava crkveno zajedništvo sa Moskovskim patrijarhatom, što dodatno pojačava oprez prema bilo kakvom kontaktu sa Epifanijem.
– Njegova poseta biće formalna i ograničena i neće odražavati stav većine monaha – istakao je jedan viši predstavnik manastira na Svetoj gori, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Credit: Pacific Press / Sipa Press / Profimedia
Pogllavar raskolničke Pravoslavne crkve Ukrajine, mitropolit Epifanije
Bez zvaničnog dočeka
Dovoljno govori i činjenica da Sveta Epitastija, najviše upravno telo Svete gore, neće organizovati zvanični doček. Ova odluka predstavlja snažnu poruku nezadovoljstva i razdvajanja u odnosu na odluke Carigradske patrijaršije i način na koji je tretirano ukrajinsko crkveno pitanje.
Sveta Epitastija, kao i ranije, nastoji da se distancira od poteza koji se smatraju spornim i razarajućim za jedinstvo pravoslavne crkve. Članovi monaške zajednice ističu da poseta mitropolita Epifanija ne može biti shvaćena kao znak priznanja, niti znači promenu stava Svete gore.
U programu posete, prema dostupnim informacijama, predviđeno je poklonjenje u Skitu Svetog Proroka Ilije, kao i obilazak manastira koji imaju bliskije veze sa patrijarhatom carigradskim Vartolomejom i koji su podržali odluku o ukrajinskoj autokefalnosti.
Ove aktivnosti, kako tumače u monaškim krugovima, predstavljaju pokušaj Epifanija da stekne „legitimitet“ svojom prisutnošću na Svetoj gori, čak i bez prihvatanja većine. Nije isključeno da će tokom posete biti date izjave ili obavljene liturgijske radnje koje bi imale za cilj da pokažu da Ukrajinska crkva uživa „panpravoslavno priznanje“ – što izaziva zabrinutost i oštre reakcije.
Shutterstock/Ververidis Vasilis
Sveta gora
Monasi sa Svete gore: "Jedinstvo pravoslavlja iznad svega"
Svetogorski monasi ističu da Sveta gora ostaje verna svojoj ulozi duhovnog središta pravoslavlja i da ne želi da se upliće u crkvene sukobe koji razaraju jedinstvo Crkve.
– Moramo držati Atos daleko od svakog konflikta. Jedinstvo pravoslavlja je iznad svega – poručuju monasi.
Uprkos pokušajima mitropolita Epifanija da svojoj poseti da međunarodni i panpravoslavni značaj, poruka većine svetogorskih manastira je jasna: ukrajinska autokefalnost ostaje pitanje koje deli i koje još nije zatvoreno. Dokle god ta rana ne zaceli, svaka poseta biće praćena sumnjom, nepoverenjem i brigom za budućnost jedinstva pravoslavnog sveta.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Predstavnici svih 20 svetogorskih manastira poslali snažnu poruku premijeru Grčke Kirijakosu Micotakisu i narodu – njihova tišina nije slabost, već „sila krsta“.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.
Spor između dva klirika pravoslavne crkve, jednog arhijereja i jednog monaha, oko vernosti patrijarhu i upotrebe interneta dodatno raspiruje tenzije koje prete da dovedu do ozbiljnijih podela u eparhiji Sidirikastriji i šire.
Pravoslavna bratija predvođena igumanom, arhimandritom Metodijem optužuje Carigradsku patrijaršiju, patrijarha Vartolomeja i grčke vlasti za sistematsko onemogućavanje verskih prava kroz sudske intervencije, ograničenja kretanja i stalne pretnje silom.
Ukrajinska pravoslavna crkva oštro se usprotivila planu Rumunske pravoslavne crkve da proširi uticaj u Ukrajini bez dogovora s Kijevom, upozoravajući da to narušava kanonski poredak i teritorijalni integritet zemlje.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.