PATRIJARH VARTOLOMEJ UDARIO TEMELJE ZA NOVI RASKOL U PRAVOSLAVLJU: Posle njegove posete Letoniji, Carigradska i Moskovska patrijaršija produbljuju sukob
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Nedavna poseta carigradskog patrijarha Vartolomeja Rigi u Letoniji izazvala je uzburkanost u crkvenim i diplomatskim krugovima. Kontakti koje je imao sa državnim i političkim rukovodstvom Letonije, ali i poruke koje je uputio iz Sabornog hrama i sa univerzitetske katedre, otvaraju put ka novim događanjima, koja mnogi već označavaju kao uvod u novi raskol u Pravoslavlju.
Trodnevna poseta Rigi
Patrijarh Vartolomej otputovao je 11. septembra iz Carigradske patrijaršije na osnovu zvaničnog poziva predsednika Letonije, Edgarsa Rinkevičsa. Tokom trodnevnog boravka imao je niz susreta sa najvišim državnim predstavnicima: predsednikom Republike, predsednicom parlamenta Daigom Mieriņom, premijerkom Evikom Siliņom i ministarkom spoljnih poslova. Ti susreti nisu se zadržali na protokolarnim izjavama, već su otvorili pitanje budućeg puta Letonske pravoslavne crkve, u kontekstu potpunog udaljavanja od Moskve.
Stav predsednika
Kako je zabeleženo na zvaničnom sajtu predsedništva (president.lv), predsednik Rinkevičs pohvalio je ulogu patrijarha Vartolomeja u podršci Ukrajinskoj crkvi i naglasio da je Letonija odlučila da ostane nepokolebljiva u suprotstavljanju svakom ruskom uticaju. On je istakao da njegova zemlja ima snažnu tradiciju saradnje među različitim veroispovestima i da povezanost sa Fanarom predstavlja garanciju duhovne nezavisnosti.
Parlament i prekid sa Moskvom
Predsednica parlamenta Daiga Mieriņa, u izjavi objavljenoj na lvportals.lv, istakla je da je Letonska crkva već odvojila svoj položaj od Ruske pravoslavne crkve i da je zakonom zabranjena bilo kakva saradnja sa njom. Dodala je da „postupci Rusije pokazuju da ona nastoji da nametne svoje ciljeve silom, a ne mirom“. Vartolomej je, sa svoje strane, stav patrijarha Kirila ocenio kao „neprihvatljiv“ i naglasio da Crkva ne može davati legitimitet ratu.
Poruka premijerke
Premijerka Evika Siliņa govorila je o „istorijskom trenutku“ za svoju zemlju, zahvalivši se patrijarhu Vatrolomeju na nepokolebljivoj podršci Ukrajini i poruci jedinstva koju je doneo. Na zvaničnom sajtu vlade (mk.gov.lv) istaknuto je da se Patrijarhova poseta smatra prekretnicom za pravoslavnu zajednicu zemlje i početkom novih oblika saradnje sa Fanarom.
Tanjug/ AP Oleg Varov
Pattrijarh moskovski i sve Rusije Kiril
Reakcija Rusije
Ruska pravoslavna crkva sa sumnjom posmatra ove događaje. U suštini, Letonija sledi ukrajinski model: institucionalno i pravno odvajanje od Moskve i učvršćivanje veza sa Fanarom. Crkveni analitičari upozoravaju da bi Moskva mogla burno reagovati, smatrajući ovaj potez „raskolom“ i „nezakonitim mešanjem Fanara“. Slična situacija dogodila se sa priznanjem autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine 2018. godine, što je dovelo do raskida između Moskve i Carigrada.
Geopolitički značaj Letonije čini ove događaje još važnijim. Zemlja je članica EU i NATO-a, sa snažnim antiruskim usmerenjem. Činjenica da državno rukovodstvo aktivno podržava Fanar jača položaj Carigradske patrijaršije u Istočnoj Evropi i stvara presedan za druge baltičke i regionalne zemlje.
Strah od novog raskola
Postavlja se pitanje da li će ovaj put dovesti do još jednog raskola u pravoslavlju. Moskva pokazuje odlučnost da ne prihvati nijedan potez koji potkopava njen duhovni autoritet. S druge strane, Fanar je spreman da podrži lokalne crkve koje žele da se odvoje od Moskve, predstavljajući sebe kao „čuvara jedinstva“. Međutim, upravo je jedinstvo ono što je sada ugroženo.
Prisustvo carigradskog patrijarha u Letoniji osvetlilo je duboke podele koje danas prožimaju Pravoslavlje. Jasna podrška vlade i političkog života Vartolomeju, institucionalno odvajanje Letonske pravoslavne crkve od Moskve i oštre izjave protiv ruskog delovanja stvaraju sliku nove krize. Da li će se ona razviti u potpuni raskol ili u „zamrznuti“ sukob, pokazaće naredni meseci. Sigurno je da se Pravoslavlje ponovo nalazi pred istorijskom prekretnicom, dok Carigradska i Moskovska patrijaršija ulaze u kurs otvorenog sukoba.
Tokom liturgije u Istanbulu, patrijarh Vartolomej jasno poručio da nijedna sila ne može slomiti narod koji se ne predaje – njegova izjava tumači se kao odgovor na politiku Donalda Trampa.
Bivši operativac CIA Džon Kirijaku iznosi kontroverzne tvrdnje da je vaseljenski patrijarh navodno primio novac od Hilari Klinton za proglašenje autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine.
Bivši državni sekretar SAD Majk Pompeo otkrio svoju ulogu u crkvenom raskolu, iskazivao pohvale carigradskom patrijarhu Vartolomeju i negirao progon kanonskih pravoslavnih vernika u Ukrajini – sve dok nije razotkriven u telefonskom razgovoru.
Spor između dva klirika pravoslavne crkve, jednog arhijereja i jednog monaha, oko vernosti patrijarhu i upotrebe interneta dodatno raspiruje tenzije koje prete da dovedu do ozbiljnijih podela u eparhiji Sidirikastriji i šire.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Umesto dijaloga i traženja rešenja za sablazan koja potresa jedan od najstarijih manastira u hrišćanskom svetu, Carigradska i Jerusalimska patrijaršija ušli su u otvorenu polemiku, ostavljajući vernike u nedoumici kome da veruju i gde da traže duhovni oslonac.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U Ježevici, nadomak Čačka, srednjovekovni zidovi i živo narodno sabranje stapaju se u istu priču, od predanja o 1330. godini do današnjih okupljanja vernika i praznika koji i dalje pune manastirsku portu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Dok hrišćanski svet prati obeležavanje 1.700 godina Prvog vaseljenskog sabora, odsustvo dva patrijarhata tumači se kao snažna poruka Carigradskoj patrijaršiji i nagoveštaj tenzija unutar pravoslavlja.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
U Ježevici, nadomak Čačka, srednjovekovni zidovi i živo narodno sabranje stapaju se u istu priču, od predanja o 1330. godini do današnjih okupljanja vernika i praznika koji i dalje pune manastirsku portu.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.