ANDREW CABALLERO-REYNOLDS / AFP / Profimedia, GALI TIBBON / AFP / ProfimediaPatrijarh carigradski Vartolomej i Majkl Pompeo, u periodu kada je bio državni sekretar SAD
Bivši državni sekretar SAD Majk Pompeo otkrio svoju ulogu u crkvenom raskolu, iskazivao pohvale carigradskom patrijarhu Vartolomeju i negirao progon kanonskih pravoslavnih vernika u Ukrajini – sve dok nije razotkriven u telefonskom razgovoru.
Carigradska patrijaršija objavila je da će ovogodišnji dobitnik Nagrade za ljudska prava „Atinagora“ biti bivši državni sekretar SAD Majk Pompeo. Svečanost uručenja nagrade biće održana 18. oktobra u hotelu „Milton Midtaun“ u Njujorku.
Kao i prethodnih godina, kriterijum za dodelu nagrade odnosi se na službu koju je laureat pružio Carigradskoj patrijaršiji. Nacionalni komandant Arhonata, organizacije pravoslavnih hrišćana u Americi koja pruža podršku Carigradskoj patrijaršiji i njenim institucijama, Entoni Dž. ističe da je Pompeo „dosledno pokazivao iskrenu i duboko promišljenu brigu za prava Carigradske patrijaršije i svih verskih manjina u Turskoj, kao i za sve koji širom sveta trpe zbog ispovedanja svoje vere.“
Tanjug/AP Photo/Patrick Semansky
Patrijarh carigradski Vartolomej i Majk Pompeo, u periodu kada je bio državni sekretar SAD
U saopštenju se podseća na Pompeove susrete sa carigradskim patrijarhom Vartolomejem i arhiepiskopom Elpidoforom tokom njegovog mandata na mestu državnog sekretara. Prema Limberakisovim rečima, Pompeo je „odlučan i postojan branilac ljudskih prava.“
Takođe se navodi da je Pompeo 2024. godine govorio na godišnjoj konferenciji Arhonata, gde je pohvalio carigradskog patrijarha Vartolomeja za davanje autokefalnosti takozvanoj „Pravoslavnoj crkvi Ukrajine“ (Takozvana PCU).
Dok je bio na funkciji državnog sekretara, Pompeo se sastajao sa i javno podržavao „mitropolita“ Epifanija Dumenka i druge lidere Ukrajinske pravoslavne crkve (PCU). Sam Dumenko je takođe bio dobitnik nagrade Arhonata za ljudska prava, iako njegova organizacija otvoreno i nasilno progoni kanonske pravoslavne hrišćane u Ukrajini.
Wikipedia/Pres služba
Petro Porošenko i patrijarh Vartolomej potpisali su 3. novembra 2018. godine u Istanbulu potpisali Sporazum o saradnji i interakciji u vezi sa osnivanjem Pravoslavne crkve Ukrajine, što predstavlja ključni korak ka dobijanju tomosa o autokefalnosti, koji je zvanično uručen novoosnovanoj crkvi 6. januara 2019. godine
Pompeo je javno priznao da je uz njegovu pomoć SAD vršila pritisak za međunarodno priznanje raskolničke Ukrajinske pravoslavne crkve, a sami „episkopi“ PCU su jasno istakli da je carigradski patrijarh Vartolomej mogao da formira PCU 2018. godine samo zahvaljujući podršci Sjedinjenih Država.
Kako grčki pravoslavni portal vimaorthodoxias.gr podseća, pre nekoliko meseci, Pompeo je postao meta čuvenih ruskih komičara Vovana i Leksusa. Misleći da razgovara sa bivšim ukrajinskim predsednikom Petrom Porošenkom, bivši državni sekretar je rekao povodom stvaranja PCU:
„Znam, bio sam usred svega toga. Tako sam ponosan na ono što se dogodilo. Uzgred, mislim da je to uticalo na rat. Dakle, dajem najveću počast patrijarhu Vartolomeju i rukovodstvu Ukrajinske pravoslavne crkve (misleći na PCU – prim. ur.) za ono što su učinili.“
Prema njegovom mišljenju, tvrdnje da Vlodimir Zelenski i rukovodstvo PCU progoni kanonsku Ukrajinsku pravoslavnu crkvu su „potpuno besmislene.“
Među prethodnim dobitnicima Nagrade za ljudska prava „Atinagora“ nalaze se patrijarh aleksandrijski Teodor, bivši guverner Njujorka Endru Kuomo i predsednik Džo Bajden (tada potpredsednik).
Bivši operativac CIA Džon Kirijaku iznosi kontroverzne tvrdnje da je vaseljenski patrijarh navodno primio novac od Hilari Klinton za proglašenje autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine.
Hiljadu godina nakon Velike šizme, Carigradska patrijaršija i katolička crkva ponovo se približavaju. Mitropolit zborničko-tuzlanski u svom autorskom tekstu objašnjava kako Pashalna unija otvara pitanje budućnosti pravoslavlja, crkvene politike i uticaja Vatikana na Istok.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Nakon što je arhiepiskop Elpidofor poklonio predsedniku Sjedinjenih Američkih Država zlatni simbol hrišćanstva i uporedio ga sa Svetim carem Konstantinom, usledila je oštra reakcija iz Turske – od zahteva za oduzimanje pasoša do poziva na progon.
Dok su mnogi iz straha napustili Hrista, Marija Magdalena ostala je pod krstom na Golgoti zajedno sa Presvetom Bogorodicom i drugim ženama mironosicama, deleći bol zbog njegovog raspeća.
Govoreći o vernicima koji tokom posete svetinjama odmah posežu za telefonima, igumanija je istakla da takva praksa odvlači pažnju od onoga zbog čega se u crkvu dolazi - molitve.
Crkva uči da je unutrašnja borba sastavni deo duhovnog života, ali i da nijedna loša misao nije jača od Božje blagodati ukoliko joj čovek otvori svoje srce.
Ova puta iz južnjačke kuhinje osvaja jednostavnošću i posebnim načinom pripreme: testo se seče pre pečenja, a nekoliko domaćih sastojaka pretvara je u ukusan obrok za porodičnu trpezu.
Zašto postoje dogmati, kanoni i crkveni običaji, šta vernici često pogrešno razumeju i kako pravila mogu postati put ka duhovnoj slobodi, a ne prepreka na putu vere?
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Hiljadugodišnji manastir na obali Dnjepra, povezan s počecima pravoslavlja u staroj Rusiji, u središtu je spora između ukrajinskih vlasti, crkvenih struktura i vernika koji strahuju za njegovu sudbinu.
Mitropolit Antonije Volokolamski javno iznosi tvrdnje o spoljnim uticajima, ličnim motivima i pretenzijama na vrhovnu moć, upozoravajući da su te odluke izazvale dubok raskol i dovele pravoslavni poredak na ivicu ozbiljne krize.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
Govoreći o vernicima koji tokom posete svetinjama odmah posežu za telefonima, igumanija je istakla da takva praksa odvlači pažnju od onoga zbog čega se u crkvu dolazi - molitve.
Crkva uči da je unutrašnja borba sastavni deo duhovnog života, ali i da nijedna loša misao nije jača od Božje blagodati ukoliko joj čovek otvori svoje srce.
Zašto postoje dogmati, kanoni i crkveni običaji, šta vernici često pogrešno razumeju i kako pravila mogu postati put ka duhovnoj slobodi, a ne prepreka na putu vere?
U pouci za ponedeljak 10. sedmice po Duhovima, upozorava na one koji pod maskom istine udaljavaju ljude od Hrista i poziva vernike da zaštitu traže u Crkvi, molitvi i učenju svetih otaca.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Mnogi u nevolji pomoć traže od lažnih iscelitelja i vračara, ali Crkva podseća da je Krštenje jedinstvena Sveta tajna i da se od straha ne oslobađamo vračanjem, već verom, pokajanjem i životom u Hristu.