ANDREW CABALLERO-REYNOLDS / AFP / Profimedia, GALI TIBBON / AFP / ProfimediaPatrijarh carigradski Vartolomej i Majkl Pompeo, u periodu kada je bio državni sekretar SAD
Bivši državni sekretar SAD Majk Pompeo otkrio svoju ulogu u crkvenom raskolu, iskazivao pohvale carigradskom patrijarhu Vartolomeju i negirao progon kanonskih pravoslavnih vernika u Ukrajini – sve dok nije razotkriven u telefonskom razgovoru.
Carigradska patrijaršija objavila je da će ovogodišnji dobitnik Nagrade za ljudska prava „Atinagora“ biti bivši državni sekretar SAD Majk Pompeo. Svečanost uručenja nagrade biće održana 18. oktobra u hotelu „Milton Midtaun“ u Njujorku.
Kao i prethodnih godina, kriterijum za dodelu nagrade odnosi se na službu koju je laureat pružio Carigradskoj patrijaršiji. Nacionalni komandant Arhonata, organizacije pravoslavnih hrišćana u Americi koja pruža podršku Carigradskoj patrijaršiji i njenim institucijama, Entoni Dž. ističe da je Pompeo „dosledno pokazivao iskrenu i duboko promišljenu brigu za prava Carigradske patrijaršije i svih verskih manjina u Turskoj, kao i za sve koji širom sveta trpe zbog ispovedanja svoje vere.“
Tanjug/AP Photo/Patrick Semansky
Patrijarh carigradski Vartolomej i Majk Pompeo, u periodu kada je bio državni sekretar SAD
U saopštenju se podseća na Pompeove susrete sa carigradskim patrijarhom Vartolomejem i arhiepiskopom Elpidoforom tokom njegovog mandata na mestu državnog sekretara. Prema Limberakisovim rečima, Pompeo je „odlučan i postojan branilac ljudskih prava.“
Takođe se navodi da je Pompeo 2024. godine govorio na godišnjoj konferenciji Arhonata, gde je pohvalio carigradskog patrijarha Vartolomeja za davanje autokefalnosti takozvanoj „Pravoslavnoj crkvi Ukrajine“ (Takozvana PCU).
Dok je bio na funkciji državnog sekretara, Pompeo se sastajao sa i javno podržavao „mitropolita“ Epifanija Dumenka i druge lidere Ukrajinske pravoslavne crkve (PCU). Sam Dumenko je takođe bio dobitnik nagrade Arhonata za ljudska prava, iako njegova organizacija otvoreno i nasilno progoni kanonske pravoslavne hrišćane u Ukrajini.
Wikipedia/Pres služba
Petro Porošenko i patrijarh Vartolomej potpisali su 3. novembra 2018. godine u Istanbulu potpisali Sporazum o saradnji i interakciji u vezi sa osnivanjem Pravoslavne crkve Ukrajine, što predstavlja ključni korak ka dobijanju tomosa o autokefalnosti, koji je zvanično uručen novoosnovanoj crkvi 6. januara 2019. godine
Pompeo je javno priznao da je uz njegovu pomoć SAD vršila pritisak za međunarodno priznanje raskolničke Ukrajinske pravoslavne crkve, a sami „episkopi“ PCU su jasno istakli da je carigradski patrijarh Vartolomej mogao da formira PCU 2018. godine samo zahvaljujući podršci Sjedinjenih Država.
Kako grčki pravoslavni portal vimaorthodoxias.gr podseća, pre nekoliko meseci, Pompeo je postao meta čuvenih ruskih komičara Vovana i Leksusa. Misleći da razgovara sa bivšim ukrajinskim predsednikom Petrom Porošenkom, bivši državni sekretar je rekao povodom stvaranja PCU:
„Znam, bio sam usred svega toga. Tako sam ponosan na ono što se dogodilo. Uzgred, mislim da je to uticalo na rat. Dakle, dajem najveću počast patrijarhu Vartolomeju i rukovodstvu Ukrajinske pravoslavne crkve (misleći na PCU – prim. ur.) za ono što su učinili.“
Prema njegovom mišljenju, tvrdnje da Vlodimir Zelenski i rukovodstvo PCU progoni kanonsku Ukrajinsku pravoslavnu crkvu su „potpuno besmislene.“
Među prethodnim dobitnicima Nagrade za ljudska prava „Atinagora“ nalaze se patrijarh aleksandrijski Teodor, bivši guverner Njujorka Endru Kuomo i predsednik Džo Bajden (tada potpredsednik).
Bivši operativac CIA Džon Kirijaku iznosi kontroverzne tvrdnje da je vaseljenski patrijarh navodno primio novac od Hilari Klinton za proglašenje autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine.
Hiljadu godina nakon Velike šizme, Carigradska patrijaršija i katolička crkva ponovo se približavaju. Mitropolit zborničko-tuzlanski u svom autorskom tekstu objašnjava kako Pashalna unija otvara pitanje budućnosti pravoslavlja, crkvene politike i uticaja Vatikana na Istok.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Nakon što je arhiepiskop Elpidofor poklonio predsedniku Sjedinjenih Američkih Država zlatni simbol hrišćanstva i uporedio ga sa Svetim carem Konstantinom, usledila je oštra reakcija iz Turske – od zahteva za oduzimanje pasoša do poziva na progon.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
Od učenika do igumana, od progona do mirnog kraja, njegov put otkriva kako je mala monaška zajednica u Carigradu postala poslednja linija odbrane svetih ikona.
Pogođeni Novi Pazar, Tutin i Sjenica - nestali prilozi vernika, a tragovi upućuju na pažljivo isplanirane akcije dok policija pokušava da razotkrije ko stoji iza svega.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Francuska časna sestra povređena na Brdu Sion, reagovale vlasti i međunarodne institucije; upozorenja na rastuću netrpeljivost i nove tenzije u Jerusalimu dodatno pojačavaju zabrinutost javnosti.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Mitropolit Antonije Volokolamski javno iznosi tvrdnje o spoljnim uticajima, ličnim motivima i pretenzijama na vrhovnu moć, upozoravajući da su te odluke izazvale dubok raskol i dovele pravoslavni poredak na ivicu ozbiljne krize.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
Mitropolit zaporoški i melitopoljski osvetljava planove ukrajinskih vlasti koji vode ka uništenju Ukrajinske pravoslavne crkve i njenom spajanju sa Ukrajinskom grkokatoličkom crkvom, dok istovremeno otkriva širu strategiju koju predvode Papa Franja i carigradski patrijarh Vartolomej.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Bez struje i ikakvih oznaka, crkva-brvnara kod Duba vekovima krije ruske ikone, ratne tajne i neobično predanje o sili koja ju je sklonila od očiju ljudi, a do nje se ne dolazi slučajno.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.