Bivši operativac CIA Džon Kirijaku iznosi kontroverzne tvrdnje da je vaseljenski patrijarh navodno primio novac od Hilari Klinton za proglašenje autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine.
Nekadašnji operativac CIA Džon Kirijaku šokirao je javnost tvrdnjom da je vaseljenski patrijarh Vartolomej primio novac za osnivanje raskolničke Pravoslavne crkve Ukrajine (PCU). U intervjuu američkom blogeru Džulijanu Doreju, Kirijaku je govorio o navodnim koruptivnim šemama u Ukrajini, ističući da je crkveno pitanje imalo svoju cenu – čak 20 miliona dolara.
Prema njegovim rečima, dok je Hilari Klinton bila državna sekretarka SAD, tražila je od patrijarha Vartolomeja da ukrajinsku crkvu proglasi autokefalnom, kako više ne bi bila pod uticajem Moskovske patrijaršije. Prvobitno, navodi Kirijaku, vaseljenski patrijarh nije bio sklon ovoj ideji.
Bryan Olin Dozier Zuma Press Profimedia
Džon Kirijaku je bivši analitičar i operativni službenik Centra za borbu protiv terorizma CIA, kao i viši istražitelj Komiteta za spoljne poslove Senata SAD
- Međutim, Hilari mu je navodno rekla: "Da li bi 20 miliona pomoglo u donošenju odluke?" Pošto se Carigradska patrijaršija nalazi pod velikim uticajem Turske, on je odgovorio: "Da, tih 20 miliona bi nam dobro došlo." Ona mu je tada predložila da se novac prebaci preko ukrajinskih banaka, na šta je on pristao“, prepričao je Kirijaku navodni razgovor između Klintonove i patrijarha Vartolomeja.
Kirijaku dalje tvrdi:
- Stejt department prebacio 20 miliona dolara, verovatno preko USAID-a, u neku ukrajinsku banku. Međutim, samo 15 miliona je stiglo do Fanara. Patrijarh vartolomej je zatim pitao: "Čekajte, a gde je ostalih pet? Trebalo je da bude 20, gde je pet?" A Stejt department mu je odgovorio: "O, mi o tome ništa ne znamo. Sve što znamo jeste da smo platili. Dakle, sada morate da proglasite nezavisnost Pravoslavne crkve Ukrajine" - ispričao je bivši operativac CIA.
Wikipedia/Pres služba
Petro Porošenko i patrijarh Vartolomej potpisali su 3. novembra 2018. godine u Istanbulu Sporazum o saradnji i interakciji u vezi sa osnivanjem Pravoslavne crkve Ukrajine (PCU). Ovaj sporazum je bio ključni korak ka dobijanju tomosa o autokefalnosti, koji je zvanično uručen novoosnovanoj crkvi 6. januara 2019. godine
Kirijaku tvrdi da je ovaj potez „momentalno izazvao situaciju blisku ratu između Ruske pravoslavne crkve i novoformirane Pravoslavne crkve Ukrajine“. Pitanje autokefalnosti ove crkve i dalje izaziva velike podele u pravoslavnom svetu.
Važno je napomenuti da je Pravoslavna crkva Ukrajine proglašena tek 2018. godine, dok je Hilari Klinton bila državna sekretarka od 2009. do 2013. godine, što otvara dodatna pitanja o vremenskoj liniji i tačnosti Kirijakuovih tvrdnji.
Podsetimo, prema dostupnim podacima, Džon Kirijaku je bivši analitičar i operativni službenik Centra za borbu protiv terorizma CIA, kao i viši istražitelj Komiteta za spoljne poslove Senata SAD. Njegove izjave, iako senzacionalne, još uvek nisu potvrđene od strane zvaničnih institucija.
Novi poglavar Bugarske pravoslavne crkve poslao je čestitke povodom obeležavanja 10 godina od ustoličenja mitropolita Onufrija na čelo Ukrajinske pravoslavne crkve pod Moskovskom patrijaršijom, ističući njegov značaj u očuvanju jedinstva u pravoslavnom svetu.
Nove izjave poglavara Carigradske patrijaršije dodatno produbljuju podele u pravoslavnom svetu, iako pozivaju na jedinstvo uprkos ruskom otporu priznanju ukrajinske autokefalije.
U crkvi preuzetoj od kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve, bogoslužbeni tekstovi sa imenom Hrista i svetitelja osvanuli su u toaletu, dok nadležni pokušavaju da negiraju umešanost u ovaj sramotni čin.
Tokom liturgije u Istanbulu, patrijarh Vartolomej jasno poručio da nijedna sila ne može slomiti narod koji se ne predaje – njegova izjava tumači se kao odgovor na politiku Donalda Trampa.
Uz eksplozivnu napravu i lažne pasoše ukrajinski agenti pokušali da ubiju duhovnog vođu Krima - mitropolita Tihona. Otkrivene zastrašujuće pretnje i špijunske mreže koje sežu do Kijeva.
Svetogorski podvižnici i tokom najtoplijih dana biraju jednostavnu hranu iz prirode, a njihov vekovni način ishrane zasniva se na meri, postu i zahvalnosti za Božje darove.
Iako je bio iz porodice bliske Gospodu Isusu Hristu, nije isticao svoje poreklo, već je život posvetio propovedanju Jevanđelja i vernosti Hristu, zbog čega je postao jedan od Njegovih najpoštovanijih učenika.
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
Veliki duhovnik sa Svete Gore podseća da slabost nije kraj borbe, već prilika za pokajanje i povratak Bogu, jer posle pada najopasnije je izgubiti nadu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Ističući zajednički bol i podršku u teškim vremenima, mitropolit Antonije deli svoje utiske o poseti srpskim zemljama i razmišljanja o aktuelnim pitanjima pravoslavnog sveta, o Ukrajini i Kosovu i Metohiji, naglašavajući ulogu Crkve u očuvanju istine i pravde.
Hiljadugodišnji manastir na obali Dnjepra, povezan s počecima pravoslavlja u staroj Rusiji, u središtu je spora između ukrajinskih vlasti, crkvenih struktura i vernika koji strahuju za njegovu sudbinu.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Svetogorski podvižnici i tokom najtoplijih dana biraju jednostavnu hranu iz prirode, a njihov vekovni način ishrane zasniva se na meri, postu i zahvalnosti za Božje darove.
Veliki duhovnik sa Svete Gore podseća da slabost nije kraj borbe, već prilika za pokajanje i povratak Bogu, jer posle pada najopasnije je izgubiti nadu.
Tumačeći reči iz Knjige Priča Solomonovih, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da se darivanje bližnjemu računa kao dar Bogu, a vrednost bogatstva meri se spremnošću da se ono podeli.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Tumačeći reči iz Knjige Priča Solomonovih, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da se darivanje bližnjemu računa kao dar Bogu, a vrednost bogatstva meri se spremnošću da se ono podeli.