Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Poseta manastirima za mnoge predstavlja beg od užurbane svakodnevice, priliku za duhovni odmor ili upoznavanje sa bogatom istorijom i arhitekturom. Međutim, da bi boravak u ovim svetinjama bio prijatan i vama i ljudima koji u njima žive, važno je poznavati osnovna pravila ponašanja i kućnog reda.
Prema rečima Đurđevića, odgovor zavisi od toga kako putujete. Ukoliko dolazite sa porodicom ili samostalno, nema potrebe da se najavljujete. Drugačija pravila važe za organizovane posete.
Republika
Aleksandar Đurđević
- Tada je najava obavezna odnosno bio bi red da se najavite, kao i kada idete kod nekoga u goste. Takođe, ako želite da razgovarate sa nekim monahom ili igumanom, morate da se najavite - objasnio je Đurđević.
U manastirima postoji poredak
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru ima svoj dnevni poredak.
- U manastirima žive monasi, oni su navikli da dolaze ljudi i obilaze svetinje, da se poklanjaju moštima i relikvijama, da čitaju molitve za zdravlje i upokojene, ali dostupnost monaha ne možemo očekivati u svakom trenutku.
Prema njegovim rečima, manastirski život odvija se po pravilima koja se razlikuju od života ljudi u svetu, zbog čega posetioci treba da ih poštuju.
Šta ako naiđete na zaključan manastir
Shutterstock/Purplelink, Shutterstock/Viorel Sima
Monasi imaju pravo da zaključaju manastir
Posebno je ukazao na situacije kada posetioci zateknu zatvoren manastir. Kako je objasnio, to ne znači da je svetinja trajno nedostupna, već da postoji određeno vreme kada monaštvo ima svoje obaveze ili odmor.
- Tako je, na primer, manastir Ćelije zatvoren od 1 do 2 sata.
Đurđević je posebno naglasio da, ukoliko je manastir zatvoren i na obaveštenju piše da se u određenom periodu monaštvo ne uznemirava, to pravilo treba poštovati. Kako je naveo, monaštvo ima pravo da zaključa manastir kada mu je potreban odmor.
Iako medicina nudi odgovore i pokušava da objasni uzroke ovog problema, pravoslavno učenje podseća da nastanak života ne može biti sveden isključivo na biološki proces.
Porodica je u središtu hrišćanskog života, pa se i prostor u kojem ona živi ne posmatra samo kao građevina, već kao mesto zajedništva i porodičnog života.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.