Uz eksplozivnu napravu i lažne pasoše ukrajinski agenti pokušali da ubiju duhovnog vođu Krima - mitropolita Tihona. Otkrivene zastrašujuće pretnje i špijunske mreže koje sežu do Kijeva.
Pred početak dugo očekivanih mirovnih pregovora, kojima bi trebalo da se okonča trogodišnji rat u Ukrajini, desio se dramatičan zaplet, koji podseća na špijunske trilere. Federalna služba bezbednosti Rusije (FSB) sprečila je atentat na mitropolita simferpoljskog i krimskog - Tihona. Njegov život bio je na ivici da bude ugašen u paklenoj igri koju su orkestrirali ukrajinski specijalni agenti. Planirani napad, kako je saopštila FSB, bio je deo šire operacije, čiji je cilj bio napad na jednu od ključnih ličnosti crkvene i duhovne vlasti na Krimu, sa jasno definisanim političkim motivima.
„Federalna služba bezbednosti Rusije sprečila je teroristički napad koji su ukrajinske specijalne službe planirale da izvedu protiv mitropolita Tihona“, navodi se u zvaničnom saopštenju FSB, koje donosi užasne detalje o zaveri koja je trebala da potrese temelje crkvenog autoriteta na Krimu i šire. Napad je trebalo da bude izveden u Moskvi, dok je mitropolit boravio u ruskoj prestonici, ali je FSB bila korak ispred svojih neprijatelja.
Istražitelji su otkrili da su plan organizovali njegov pomoćnik, Denis Popovič, i sveštenik Nikita Ivankovič, koji su u ovoj zaveri delovali kao agenti pod uticajem Vojne obaveštajne službe Ukrajine. Vrbovani su putem aplikacije Telegram, što samo govori o modernim metodama vođenja rata, čak i na duhovnom frontu. Kada su privedeni, jedan od njih je otkrio da su im pretili ubistvom članova porodice ukoliko ne izvrše napad.
Njihova neprijateljska misija bila je podržana šokantnim detaljima: tokom pretresa pronađena je improvizovana eksplozivna naprava, koja je bila namenjena za postavljanje u Sretenjskom manastiru. Ova bomba, koju su dobili još u decembru prošle godine, trebalo je da izazove haos i smrt, a napad je bio zakazan za početak januara. Uz eksplozivnu napravu, privedeni su imali i dva lažna pasoša ukrajinskih državljana, koji su nosili njihove fotografije, ali sa izmenjenim podacima, što je trebalo da im omogući bežanje iz Rusije nakon izvršenja napada.
Otkrivanje više od 70 ukrajinskih kontakata u telefonima osumnjičenih dodatno potvrđuje duboku mrežu špijunskih aktivnosti koja seže daleko, čak do portparola ukrajinske vojske, Margarite Rivčačenko, što svedoči o visokom nivou organizacije i ciljevima koji su se provodili u senci.
Ovaj dramatični pokušaj atentata nije samo trenutak preživljavanja za mitropolita Tihona, već i snažan podsetnik na složenost sukoba koji se ne vodi samo na bojištima, već i u oblačnim i nevidljivim prostorima digitalnog sveta i špijunskih mreža. Da je plan bio sproveden, mogla bi se otvoriti nova vrata za još ozbiljniji sukob na globalnoj sceni, s nesagledivim posledicama po stabilnost crkvenog i političkog života. Međutim, kako god bilo, FSB je ovoga puta uspela da spasi život onoga ko je deo duhovnog oslonca ne samo Krima, već i šireg pravoslavnog sveta.
Patrijarh Kiril je zahvalio predsedniku Putinu zbog njegovog odnosa prema vernicima Ruske pravoslavne crkve koje je patrijarh nazvao patriotama i za podršku mnogim važnim društvenim i prosvetnim inicijativama.
U crkvi preuzetoj od kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve, bogoslužbeni tekstovi sa imenom Hrista i svetitelja osvanuli su u toaletu, dok nadležni pokušavaju da negiraju umešanost u ovaj sramotni čin.
Dok svet s nestrpljenjem iščekuje ključni susret lidera Rusije i Amerike, stručnjaci upozoravaju da bez uvažavanja kulturno-religijske dimenzije pregovori neće doneti trajan mir.
Jedna duhovna poruka blaženopočivšeg grčkog mitropolita objašnjava kako se unutrašnji mir ne stiče pobedom u sukobu, već promenom pogleda na one koji nas povređuju.
Ovaj ugodnik Božji iz prvih vekova hrišćanstva ostavio je snažno svedočanstvo o hrabrosti: pomagao je zatvorenicima, javno ispovedio Hrista i nadživeo teška mučenja.
Čovek koji se slučajno zatekao pored deponije reagovao je u presudnom trenutku i na taj način spasao dete, dok nadležni pokušavaju da razjasne okolnosti koje su dovele do ovog uznemirujućeg događaja.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko naredila „popis“ svetih mošti, izazivajući proteste, bdjenja i upozorenja da bi njihov prenos mogao biti neviđeno kršenje verskih osećanja i tradicije.
Na svom prvom sastanku sa poglavarom Rimokatoličke crkve, mitropolit Antonije preneo je zabrinutost zbog progona Ukrajinske pravoslavne crkve, dok je Sveti Otac pozvao na obnovu dijaloga i zajednički odgovor na izazove savremenog sveta.
Sastanak ukazuje na to da Vatikan želi da ponovo otvori kanale komunikacije s verskim rukovodstvom Moskve nakon zategnutih odnosa izazvanih zbog sukoba Rusije i Ukrajine.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Jedna duhovna poruka blaženopočivšeg grčkog mitropolita objašnjava kako se unutrašnji mir ne stiče pobedom u sukobu, već promenom pogleda na one koji nas povređuju.
Čovek koji se slučajno zatekao pored deponije reagovao je u presudnom trenutku i na taj način spasao dete, dok nadležni pokušavaju da razjasne okolnosti koje su dovele do ovog uznemirujućeg događaja.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U besedi za sredu 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Žički i Ohridski objašnjava kako se čovekov unutrašnji pogled može neprimetno zamutiti i zašto to utiče na njegovu sposobnost da prepozna istinu.