Duhovna riznica 22.02.2025 | 19:38

ZAŠTITA PRAVOSLAVLJA MORA DA POSTANE TEMA PREGOVORA: Novi signali iz Rusije uoči istorijskog susreta Putina i Trampa

Izvor: patriarchia.ru
Autor: Saša Tošić
ZAŠTITA PRAVOSLAVLJA MORA DA POSTANE TEMA PREGOVORA: Novi signali iz Rusije uoči istorijskog susreta Putina i Trampa
AP/ Mikhail Klimentyev, www.profimedia.rs

Dok svet s nestrpljenjem iščekuje ključni susret lidera Rusije i Amerike, stručnjaci upozoravaju da bez uvažavanja kulturno-religijske dimenzije pregovori neće doneti trajan mir.

Kako se približava dugo očekivani sastanak između predsednika Rusije, Vladimira Putina, i predsednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa, međunarodna zajednica s pažnjom prati razvoj događaja koji bi mogli označiti prekretnicu u rešavanju sukoba u Ukrajini. Nakon višegodišnjeg zastoja, poslednjih deset dana donelo je značajne promene u američkom pristupu Ukrajini, što je kulminiralo direktnim pregovorima s Rusijom.

U tom kontekstu, stručnjaci ističu važnost uključivanja kulturno-religijske dimenzije u predstojeće pregovore, naglašavajući potrebu za priznanjem grešaka prethodne politike, koja je podržavala gušenje ruske kulture u Kijevu i narušavanje kanonske teritorije Ruske pravoslavne crkve. Ovakav pristup mogao bi doprineti postizanju trajnog i pravednog mira u regionu.

Wikimedia/ГОСУДАРСТВЕННАЯ ДУМА ФЕДЕРАЛЬНОГО СОБРАНИЯ РОССИЙСКОЙ ФЕДЕРАЦИИ
Rektor Ruskog pravoslavnog univerziteta Svetog Jovana Bogoslova Aleksandar Vladimirovič Ščipkov

- Kulturno-religijsku dimenziju bilo bi celishodno uključiti u rusko-američki pregovarački proces, pri čemu bi Sjedinjene Američke Države trebalo da priznaju greške svoje prethodne politike prema Ukrajini. Te greške ogledale su se u podršci ukidanju ruske kulture u Kijevu, ograničavanju prava ruskog jezika i narušavanju kanonske teritorije Ruske pravoslavne crkve - rekao je u razgovoru za Analitički centar TASS-a rektor Ruskog pravoslavnog univerziteta Svetog Jovana Bogoslova Aleksandar Vladimirovič Ščipkov, prenosi zvanični sajt Ruske pravoslavne crkve.

Ekspert ističe da američki predsednik Donald Tramp deli hrišćanske vrednosti u protestantskom tumačenju.

- Jedna od glavnih odrednica tog svetonazora jeste mesijanizam, oni sebe smatraju Novim Izrailjem, kolektivnim mesijom kome je suđeno da spase ceo svet - rekao je Ščipkov.

On podseća da je upravo tokom prvog predsedničkog mandata Donalda Trampa aktivno podstican raskol u pravoslavlju u Ukrajini.

Brendan Smialowski / AFP / ProfimediaPredsednik SAD Donald Tramp

- Sporni tomos, koji je 2019. godine potpisao carigradski patrijarh Vartolomej i predao ga Porošenku, nije toliko delo Ukrajinaca i Fanara koliko rezultat američkog uticaja. Fanar ne bi mogao da preduzme takav korak bez podrške SAD-a, jer se najveći deo njegove pastve nalazi upravo u Americi. Fanar je u potpunosti zavisan od Turske i deluje pod zaštitom SAD-a - istakao je rektor RPU-a.

Po njegovom mišljenju, SAD bi trebalo da prestanu da podržavaju politiku gušenja ruske kulture, da priznaju prava ruskog jezika u Ukrajini, da ne narušavaju kanonsku teritoriju Ruske pravoslavne crkve i da ne podstiču raskole.

- Smatram da bi bilo ispravno u rusko-američke pregovore uključiti i kulturno-religijsku dimenziju - dodao je Ščipkov.

Vyacheslav Prokofyev/Kremlin Poo / Shutterstock Editorial / Profimedia
Predsednik Rusije Vladimir Vladimirovič Putin

Pored toga, on je uveren da bi Vašington trebalo da prestane da podržava stvaranje pseudo-crkvenih struktura u Ukrajini, da omogući povratak svih oduzetih hramova i svetinja, kao i da ne pokušava da „protestantizuje“ pravoslavnu bogoslovsku tradiciju.

Na pitanje zašto je važno da se to učini u okviru šireg pregovaračkog procesa, zamenik predsednika VRNS-a objasnio je da u osnovi pregovora između država, a naročito civilizacija, uvek leži određena filozofsko-teološka koncepcija.

- Pregovori su proces izrade nove strategije među civilizacijama, u ovom slučaju ruske i severnoameričke. Uključivanje pitanja zaštite pravoslavlja u pregovarački proces sa strane Rusije stvoriće neophodnu ravnotežu u oblikovanju strategije za godine koje dolaze - zaključio je Aleksandar Vladimirovič Ščipkov.