Dok svet s nestrpljenjem iščekuje ključni susret lidera Rusije i Amerike, stručnjaci upozoravaju da bez uvažavanja kulturno-religijske dimenzije pregovori neće doneti trajan mir.
Kako se približava dugo očekivani sastanak između predsednika Rusije, Vladimira Putina, i predsednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa, međunarodna zajednica s pažnjom prati razvoj događaja koji bi mogli označiti prekretnicu u rešavanju sukoba u Ukrajini. Nakon višegodišnjeg zastoja, poslednjih deset dana donelo je značajne promene u američkom pristupu Ukrajini, što je kulminiralo direktnim pregovorima s Rusijom.
U tom kontekstu, stručnjaci ističu važnost uključivanja kulturno-religijske dimenzije u predstojeće pregovore, naglašavajući potrebu za priznanjem grešaka prethodne politike, koja je podržavala gušenje ruske kulture u Kijevu i narušavanje kanonske teritorije Ruske pravoslavne crkve. Ovakav pristup mogao bi doprineti postizanju trajnog i pravednog mira u regionu.
Wikimedia/ГОСУДАРСТВЕННАЯ ДУМА ФЕДЕРАЛЬНОГО СОБРАНИЯ РОССИЙСКОЙ ФЕДЕРАЦИИ
Rektor Ruskog pravoslavnog univerziteta Svetog Jovana Bogoslova Aleksandar Vladimirovič Ščipkov
- Kulturno-religijsku dimenziju bilo bi celishodno uključiti u rusko-američki pregovarački proces, pri čemu bi Sjedinjene Američke Države trebalo da priznaju greške svoje prethodne politike prema Ukrajini. Te greške ogledale su se u podršci ukidanju ruske kulture u Kijevu, ograničavanju prava ruskog jezika i narušavanju kanonske teritorije Ruske pravoslavne crkve - rekao je u razgovoru za Analitički centar TASS-a rektor Ruskog pravoslavnog univerziteta Svetog Jovana Bogoslova Aleksandar Vladimirovič Ščipkov, prenosi zvanični sajt Ruske pravoslavne crkve.
Ekspert ističe da američki predsednik Donald Tramp deli hrišćanske vrednosti u protestantskom tumačenju.
- Jedna od glavnih odrednica tog svetonazora jeste mesijanizam, oni sebe smatraju Novim Izrailjem, kolektivnim mesijom kome je suđeno da spase ceo svet - rekao je Ščipkov.
On podseća da je upravo tokom prvog predsedničkog mandata Donalda Trampa aktivno podstican raskol u pravoslavlju u Ukrajini.
Brendan Smialowski / AFP / ProfimediaPredsednik SAD Donald Tramp
- Sporni tomos, koji je 2019. godine potpisao carigradski patrijarh Vartolomej i predao ga Porošenku, nije toliko delo Ukrajinaca i Fanara koliko rezultat američkog uticaja. Fanar ne bi mogao da preduzme takav korak bez podrške SAD-a, jer se najveći deo njegove pastve nalazi upravo u Americi. Fanar je u potpunosti zavisan od Turske i deluje pod zaštitom SAD-a - istakao je rektor RPU-a.
Po njegovom mišljenju, SAD bi trebalo da prestanu da podržavaju politiku gušenja ruske kulture, da priznaju prava ruskog jezika u Ukrajini, da ne narušavaju kanonsku teritoriju Ruske pravoslavne crkve i da ne podstiču raskole.
- Smatram da bi bilo ispravno u rusko-američke pregovore uključiti i kulturno-religijsku dimenziju - dodao je Ščipkov.
Vyacheslav Prokofyev/Kremlin Poo / Shutterstock Editorial / Profimedia
Predsednik Rusije Vladimir Vladimirovič Putin
Pored toga, on je uveren da bi Vašington trebalo da prestane da podržava stvaranje pseudo-crkvenih struktura u Ukrajini, da omogući povratak svih oduzetih hramova i svetinja, kao i da ne pokušava da „protestantizuje“ pravoslavnu bogoslovsku tradiciju.
Na pitanje zašto je važno da se to učini u okviru šireg pregovaračkog procesa, zamenik predsednika VRNS-a objasnio je da u osnovi pregovora između država, a naročito civilizacija, uvek leži određena filozofsko-teološka koncepcija.
- Pregovori su proces izrade nove strategije među civilizacijama, u ovom slučaju ruske i severnoameričke. Uključivanje pitanja zaštite pravoslavlja u pregovarački proces sa strane Rusije stvoriće neophodnu ravnotežu u oblikovanju strategije za godine koje dolaze - zaključio je Aleksandar Vladimirovič Ščipkov.
Patrijarh Kiril je zahvalio predsedniku Putinu zbog njegovog odnosa prema vernicima Ruske pravoslavne crkve koje je patrijarh nazvao patriotama i za podršku mnogim važnim društvenim i prosvetnim inicijativama.
Nakon što je Vatikan ozvaničio blagoslov istopolnih zajednica, Ruska pravoslavna crkva izražava zabrinutost i upozorava na duboku duhovnu krizu koja može ugroziti međuhrišćanski dijalog.
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Tramp je prisutnima rekao da se njegov odnos prema religiji promenio nakon što je prošle godine preživio pokušaj atentata i pozvao Amerikance da "vrate Boga u svoje živote“.
Istraživanje agencije Ipsos pokazuje da Crkva uživa najveće poverenje među građanima Crne Gore, dok su državne institucije na znatno nižem nivou poverenja.
Iguman manastira Ribnica objašnjava kroz konkretne primere da li iza nečijih problema stoji bolest ili delovanje zlih sila, daje duhovne savete i ukazuje na molitveni put koji otkriva pravu prirodu patnje.
Mnogi se plaše da nose stvari pokojnika, verujući da one nose lošu energiju. Sveštenik Andrej Efanov razjašnjava ovu dilemu i otkriva šta Crkva zaista kaže o tome.
Dok Ruska Federacija dodatno učvršćuje svoje opredeljenje za zaštitu porodičnih vrednosti, novi zakon koji zabranjuje usvajanje ruske dece u zemljama koje legalizuju promenu pola, izazvao je burne reakcije širom sveta.
Na prijemu povodom Dana branilaca otadžbine, patrijarh srpski ukazao je na snagu zajedništva dva naroda, koja traje kroz istoriju, u verama, kulturi i neizmernoj zahvalnosti.
Nastojateljica Marfo-Mariinskog manastira objašnjava zašto je dva puta menjala ime, kako je od devojčice Lenčke postala duhovna majka stotinama vernika i šta je istinska ljubav prema bližnjima
Protojerej Georgije je istakao da, na osnovu njegove pastirske prakse, uticaju magije i, uopšteno, đavoimanosti, može biti podvrgnut svaki čovek, a u posebnim slučajevima čak i svešteno lice, ukoliko to Gospod dopusti…
Kao prvo, čovek treba da shvati da mu određena navika šteti, a zatim da poželi da se protiv nje bori ne bi li je se oslobodio, govorio je Starac Pajsije.
Na liturgiji u Patrijaršijskoj kapeli Svetog Simeona, blaženopočivši patrijarh srpski je podsetio da molitva za upokojene nije samo tuga, već i izraz ljubavi, nade i duhovnog zajedništva koje traje kroz vekove.
Nakon što je brod, malo pre ponoći, udario u ledeni breg i počeo da tone, otac Tomas je smatrao da mu je dužnost da pomogne uplašenim putnicima - duhovno, ali i fizički.
Na liturgiji u Patrijaršijskoj kapeli Svetog Simeona, blaženopočivši patrijarh srpski je podsetio da molitva za upokojene nije samo tuga, već i izraz ljubavi, nade i duhovnog zajedništva koje traje kroz vekove.
Ispovest, kako kaže sveštenik, nije nešto što treba odlagati zbog toga što se greh možda iznova ponovlja, jer u tom procesu duhovne borbe Božija blagodat je ključna.