Dok svet s nestrpljenjem iščekuje ključni susret lidera Rusije i Amerike, stručnjaci upozoravaju da bez uvažavanja kulturno-religijske dimenzije pregovori neće doneti trajan mir.
Kako se približava dugo očekivani sastanak između predsednika Rusije, Vladimira Putina, i predsednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa, međunarodna zajednica s pažnjom prati razvoj događaja koji bi mogli označiti prekretnicu u rešavanju sukoba u Ukrajini. Nakon višegodišnjeg zastoja, poslednjih deset dana donelo je značajne promene u američkom pristupu Ukrajini, što je kulminiralo direktnim pregovorima s Rusijom.
U tom kontekstu, stručnjaci ističu važnost uključivanja kulturno-religijske dimenzije u predstojeće pregovore, naglašavajući potrebu za priznanjem grešaka prethodne politike, koja je podržavala gušenje ruske kulture u Kijevu i narušavanje kanonske teritorije Ruske pravoslavne crkve. Ovakav pristup mogao bi doprineti postizanju trajnog i pravednog mira u regionu.
Wikimedia/ГОСУДАРСТВЕННАЯ ДУМА ФЕДЕРАЛЬНОГО СОБРАНИЯ РОССИЙСКОЙ ФЕДЕРАЦИИ
Rektor Ruskog pravoslavnog univerziteta Svetog Jovana Bogoslova Aleksandar Vladimirovič Ščipkov
- Kulturno-religijsku dimenziju bilo bi celishodno uključiti u rusko-američki pregovarački proces, pri čemu bi Sjedinjene Američke Države trebalo da priznaju greške svoje prethodne politike prema Ukrajini. Te greške ogledale su se u podršci ukidanju ruske kulture u Kijevu, ograničavanju prava ruskog jezika i narušavanju kanonske teritorije Ruske pravoslavne crkve - rekao je u razgovoru za Analitički centar TASS-a rektor Ruskog pravoslavnog univerziteta Svetog Jovana Bogoslova Aleksandar Vladimirovič Ščipkov, prenosi zvanični sajt Ruske pravoslavne crkve.
Ekspert ističe da američki predsednik Donald Tramp deli hrišćanske vrednosti u protestantskom tumačenju.
- Jedna od glavnih odrednica tog svetonazora jeste mesijanizam, oni sebe smatraju Novim Izrailjem, kolektivnim mesijom kome je suđeno da spase ceo svet - rekao je Ščipkov.
On podseća da je upravo tokom prvog predsedničkog mandata Donalda Trampa aktivno podstican raskol u pravoslavlju u Ukrajini.
Brendan Smialowski / AFP / ProfimediaPredsednik SAD Donald Tramp
- Sporni tomos, koji je 2019. godine potpisao carigradski patrijarh Vartolomej i predao ga Porošenku, nije toliko delo Ukrajinaca i Fanara koliko rezultat američkog uticaja. Fanar ne bi mogao da preduzme takav korak bez podrške SAD-a, jer se najveći deo njegove pastve nalazi upravo u Americi. Fanar je u potpunosti zavisan od Turske i deluje pod zaštitom SAD-a - istakao je rektor RPU-a.
Po njegovom mišljenju, SAD bi trebalo da prestanu da podržavaju politiku gušenja ruske kulture, da priznaju prava ruskog jezika u Ukrajini, da ne narušavaju kanonsku teritoriju Ruske pravoslavne crkve i da ne podstiču raskole.
- Smatram da bi bilo ispravno u rusko-američke pregovore uključiti i kulturno-religijsku dimenziju - dodao je Ščipkov.
Vyacheslav Prokofyev/Kremlin Poo / Shutterstock Editorial / Profimedia
Predsednik Rusije Vladimir Vladimirovič Putin
Pored toga, on je uveren da bi Vašington trebalo da prestane da podržava stvaranje pseudo-crkvenih struktura u Ukrajini, da omogući povratak svih oduzetih hramova i svetinja, kao i da ne pokušava da „protestantizuje“ pravoslavnu bogoslovsku tradiciju.
Na pitanje zašto je važno da se to učini u okviru šireg pregovaračkog procesa, zamenik predsednika VRNS-a objasnio je da u osnovi pregovora između država, a naročito civilizacija, uvek leži određena filozofsko-teološka koncepcija.
- Pregovori su proces izrade nove strategije među civilizacijama, u ovom slučaju ruske i severnoameričke. Uključivanje pitanja zaštite pravoslavlja u pregovarački proces sa strane Rusije stvoriće neophodnu ravnotežu u oblikovanju strategije za godine koje dolaze - zaključio je Aleksandar Vladimirovič Ščipkov.
Patrijarh Kiril je zahvalio predsedniku Putinu zbog njegovog odnosa prema vernicima Ruske pravoslavne crkve koje je patrijarh nazvao patriotama i za podršku mnogim važnim društvenim i prosvetnim inicijativama.
Nakon što je Vatikan ozvaničio blagoslov istopolnih zajednica, Ruska pravoslavna crkva izražava zabrinutost i upozorava na duboku duhovnu krizu koja može ugroziti međuhrišćanski dijalog.
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Tramp je prisutnima rekao da se njegov odnos prema religiji promenio nakon što je prošle godine preživio pokušaj atentata i pozvao Amerikance da "vrate Boga u svoje živote“.
Prema Zakonu o radu, svi zaposleni imaju pravo da odsustvuju sa posla na dan praznika za koji je zakonom propisano da se ne radi, kao i da za to vreme ostvare pravo na naknadu zarade.
U vreme posta i prolećne obnove tela, ova jednostavna čorba iz narodnog predanja vraća nas ukorenjenim vrednostima i ukusima detinjstva. Starinski, proveren recept objašnjava kako korak po korak pripremiti najlekovitiju čorbu od koprive.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Dok Ruska Federacija dodatno učvršćuje svoje opredeljenje za zaštitu porodičnih vrednosti, novi zakon koji zabranjuje usvajanje ruske dece u zemljama koje legalizuju promenu pola, izazvao je burne reakcije širom sveta.
U petoj nedelji Velikog posta u svetinji u centru Moskve dogodila se krvava scena koja je potresla rusku prestonicu - crkveni pevač Iljas Safiullin brutalno je ubijen, a pitanje koje se postavlja je: "Da li je njegov život postao žrtva verskog progona?"
Na konferenciji u Beogradu, Diogenis Valavanidis otkrio političke strategije koje prete opstanaku hrišćanskog identiteta, s fokusom na Carigradsku patrijaršiju kao ključnog aktera globalnih sukoba.
Dokumentarni film U ime raskola prvi put na jednom mestu osvetljava tragediju verskog razdora u Ukrajini, uz ekskluzivno svedočanstvo mitropolita Filareta. Premijeri u Ruskom domu prethodi razgovor sa istaknutim teolozima i intelektualcima, a veče će biti zaokruženo koncertom duhovne muzike.
Prema Zakonu o radu, svi zaposleni imaju pravo da odsustvuju sa posla na dan praznika za koji je zakonom propisano da se ne radi, kao i da za to vreme ostvare pravo na naknadu zarade.
U središtu Strasne sedmice, dok svet sluti tragediju, a nebo ćuti, Sveti Teofan Zatvornik u knjizi „Misli za svaki dan u godini“ razotkriva nevidljivi prelom Gospodnjeg puta ka Krstu – trenutak kada ćutanje prestaje, a izgovorena reč zadobija snagu večnosti.
Nepoznati muškarac provalio je u crkvenu prodavnicu u Starom Mirijevu i odneo novac namenjen pomoći za decu sa Kosova i Metohije. Kamere su zabeležile njegov ulazak, a materijalna šteta je velika.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.