Dok svet s nestrpljenjem iščekuje ključni susret lidera Rusije i Amerike, stručnjaci upozoravaju da bez uvažavanja kulturno-religijske dimenzije pregovori neće doneti trajan mir.
Kako se približava dugo očekivani sastanak između predsednika Rusije, Vladimira Putina, i predsednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa, međunarodna zajednica s pažnjom prati razvoj događaja koji bi mogli označiti prekretnicu u rešavanju sukoba u Ukrajini. Nakon višegodišnjeg zastoja, poslednjih deset dana donelo je značajne promene u američkom pristupu Ukrajini, što je kulminiralo direktnim pregovorima s Rusijom.
U tom kontekstu, stručnjaci ističu važnost uključivanja kulturno-religijske dimenzije u predstojeće pregovore, naglašavajući potrebu za priznanjem grešaka prethodne politike, koja je podržavala gušenje ruske kulture u Kijevu i narušavanje kanonske teritorije Ruske pravoslavne crkve. Ovakav pristup mogao bi doprineti postizanju trajnog i pravednog mira u regionu.
Wikimedia/ГОСУДАРСТВЕННАЯ ДУМА ФЕДЕРАЛЬНОГО СОБРАНИЯ РОССИЙСКОЙ ФЕДЕРАЦИИ
Rektor Ruskog pravoslavnog univerziteta Svetog Jovana Bogoslova Aleksandar Vladimirovič Ščipkov
- Kulturno-religijsku dimenziju bilo bi celishodno uključiti u rusko-američki pregovarački proces, pri čemu bi Sjedinjene Američke Države trebalo da priznaju greške svoje prethodne politike prema Ukrajini. Te greške ogledale su se u podršci ukidanju ruske kulture u Kijevu, ograničavanju prava ruskog jezika i narušavanju kanonske teritorije Ruske pravoslavne crkve - rekao je u razgovoru za Analitički centar TASS-a rektor Ruskog pravoslavnog univerziteta Svetog Jovana Bogoslova Aleksandar Vladimirovič Ščipkov, prenosi zvanični sajt Ruske pravoslavne crkve.
Ekspert ističe da američki predsednik Donald Tramp deli hrišćanske vrednosti u protestantskom tumačenju.
- Jedna od glavnih odrednica tog svetonazora jeste mesijanizam, oni sebe smatraju Novim Izrailjem, kolektivnim mesijom kome je suđeno da spase ceo svet - rekao je Ščipkov.
On podseća da je upravo tokom prvog predsedničkog mandata Donalda Trampa aktivno podstican raskol u pravoslavlju u Ukrajini.
Brendan Smialowski / AFP / ProfimediaPredsednik SAD Donald Tramp
- Sporni tomos, koji je 2019. godine potpisao carigradski patrijarh Vartolomej i predao ga Porošenku, nije toliko delo Ukrajinaca i Fanara koliko rezultat američkog uticaja. Fanar ne bi mogao da preduzme takav korak bez podrške SAD-a, jer se najveći deo njegove pastve nalazi upravo u Americi. Fanar je u potpunosti zavisan od Turske i deluje pod zaštitom SAD-a - istakao je rektor RPU-a.
Po njegovom mišljenju, SAD bi trebalo da prestanu da podržavaju politiku gušenja ruske kulture, da priznaju prava ruskog jezika u Ukrajini, da ne narušavaju kanonsku teritoriju Ruske pravoslavne crkve i da ne podstiču raskole.
- Smatram da bi bilo ispravno u rusko-američke pregovore uključiti i kulturno-religijsku dimenziju - dodao je Ščipkov.
Vyacheslav Prokofyev/Kremlin Poo / Shutterstock Editorial / Profimedia
Predsednik Rusije Vladimir Vladimirovič Putin
Pored toga, on je uveren da bi Vašington trebalo da prestane da podržava stvaranje pseudo-crkvenih struktura u Ukrajini, da omogući povratak svih oduzetih hramova i svetinja, kao i da ne pokušava da „protestantizuje“ pravoslavnu bogoslovsku tradiciju.
Na pitanje zašto je važno da se to učini u okviru šireg pregovaračkog procesa, zamenik predsednika VRNS-a objasnio je da u osnovi pregovora između država, a naročito civilizacija, uvek leži određena filozofsko-teološka koncepcija.
- Pregovori su proces izrade nove strategije među civilizacijama, u ovom slučaju ruske i severnoameričke. Uključivanje pitanja zaštite pravoslavlja u pregovarački proces sa strane Rusije stvoriće neophodnu ravnotežu u oblikovanju strategije za godine koje dolaze - zaključio je Aleksandar Vladimirovič Ščipkov.
Patrijarh Kiril je zahvalio predsedniku Putinu zbog njegovog odnosa prema vernicima Ruske pravoslavne crkve koje je patrijarh nazvao patriotama i za podršku mnogim važnim društvenim i prosvetnim inicijativama.
Nakon što je Vatikan ozvaničio blagoslov istopolnih zajednica, Ruska pravoslavna crkva izražava zabrinutost i upozorava na duboku duhovnu krizu koja može ugroziti međuhrišćanski dijalog.
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Tramp je prisutnima rekao da se njegov odnos prema religiji promenio nakon što je prošle godine preživio pokušaj atentata i pozvao Amerikance da "vrate Boga u svoje živote“.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Svetogorski recept donosi spoj ribe, povrća i pirinča koji je idealan za dane posta kada je dozvoljena riba, ali i za sve koji vole lagane i hranljive obroke.
Mitropolit Fotije poručio im je da donose blagoslov srpskih svetinja i podsetio da je Kosmet naš Jerusalim i Sion, mesto iz kojeg i danas izvire zavetna snaga srpskog naroda.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Dok Crkva slavi Svetog Kirila i Metodija, patrijarhu moskovskom i cele Rusije upućene su čestitke koje su otvorile pitanje uloge vere u očuvanju društvenog jedinstva i kulturnog kontinuiteta u Rusiji.
Povodom rođendana predsednika Ruske Federacije, Patrijarh srpski ističe vekovne veze Srpske pravoslavne crkve i Ruske pravoslavne crkve između dva bratska naroda.
Na praznik svetitelja Kirila i Metodija, predsednik Rusije izrazio je duboku zahvalnost duhovnom vođi naroda, a patrijarh uzvratio rečima o istorijski nezabeleženom odnosu Crkve i države.
Tumačeći starozavetnu sliku o mravu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu treće sedmice po Duhovima upozorava na lenjost koja ne ostavlja spoljašnje tragove, ali duboko menja ljudski život.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teodota Ankarskog po novom, dok se po starom kalendaru obeležava Sveti Metodije Patarski. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Nauma Ohridskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U vremenu u kojem se sve češće gubi osećaj za meru, pouka ruskog svetitelja nas podseća da izbor društva nije nevažna odluka, već duhovna prekretnica koja može čoveka voditi ka uzdizanju ili ka postepenom unutrašnjem padu.