Dok svet s nestrpljenjem iščekuje ključni susret lidera Rusije i Amerike, stručnjaci upozoravaju da bez uvažavanja kulturno-religijske dimenzije pregovori neće doneti trajan mir.
Kako se približava dugo očekivani sastanak između predsednika Rusije, Vladimira Putina, i predsednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa, međunarodna zajednica s pažnjom prati razvoj događaja koji bi mogli označiti prekretnicu u rešavanju sukoba u Ukrajini. Nakon višegodišnjeg zastoja, poslednjih deset dana donelo je značajne promene u američkom pristupu Ukrajini, što je kulminiralo direktnim pregovorima s Rusijom.
U tom kontekstu, stručnjaci ističu važnost uključivanja kulturno-religijske dimenzije u predstojeće pregovore, naglašavajući potrebu za priznanjem grešaka prethodne politike, koja je podržavala gušenje ruske kulture u Kijevu i narušavanje kanonske teritorije Ruske pravoslavne crkve. Ovakav pristup mogao bi doprineti postizanju trajnog i pravednog mira u regionu.
Wikimedia/ГОСУДАРСТВЕННАЯ ДУМА ФЕДЕРАЛЬНОГО СОБРАНИЯ РОССИЙСКОЙ ФЕДЕРАЦИИ
Rektor Ruskog pravoslavnog univerziteta Svetog Jovana Bogoslova Aleksandar Vladimirovič Ščipkov
- Kulturno-religijsku dimenziju bilo bi celishodno uključiti u rusko-američki pregovarački proces, pri čemu bi Sjedinjene Američke Države trebalo da priznaju greške svoje prethodne politike prema Ukrajini. Te greške ogledale su se u podršci ukidanju ruske kulture u Kijevu, ograničavanju prava ruskog jezika i narušavanju kanonske teritorije Ruske pravoslavne crkve - rekao je u razgovoru za Analitički centar TASS-a rektor Ruskog pravoslavnog univerziteta Svetog Jovana Bogoslova Aleksandar Vladimirovič Ščipkov, prenosi zvanični sajt Ruske pravoslavne crkve.
Ekspert ističe da američki predsednik Donald Tramp deli hrišćanske vrednosti u protestantskom tumačenju.
- Jedna od glavnih odrednica tog svetonazora jeste mesijanizam, oni sebe smatraju Novim Izrailjem, kolektivnim mesijom kome je suđeno da spase ceo svet - rekao je Ščipkov.
On podseća da je upravo tokom prvog predsedničkog mandata Donalda Trampa aktivno podstican raskol u pravoslavlju u Ukrajini.
Brendan Smialowski / AFP / ProfimediaPredsednik SAD Donald Tramp
- Sporni tomos, koji je 2019. godine potpisao carigradski patrijarh Vartolomej i predao ga Porošenku, nije toliko delo Ukrajinaca i Fanara koliko rezultat američkog uticaja. Fanar ne bi mogao da preduzme takav korak bez podrške SAD-a, jer se najveći deo njegove pastve nalazi upravo u Americi. Fanar je u potpunosti zavisan od Turske i deluje pod zaštitom SAD-a - istakao je rektor RPU-a.
Po njegovom mišljenju, SAD bi trebalo da prestanu da podržavaju politiku gušenja ruske kulture, da priznaju prava ruskog jezika u Ukrajini, da ne narušavaju kanonsku teritoriju Ruske pravoslavne crkve i da ne podstiču raskole.
- Smatram da bi bilo ispravno u rusko-američke pregovore uključiti i kulturno-religijsku dimenziju - dodao je Ščipkov.
Vyacheslav Prokofyev/Kremlin Poo / Shutterstock Editorial / Profimedia
Predsednik Rusije Vladimir Vladimirovič Putin
Pored toga, on je uveren da bi Vašington trebalo da prestane da podržava stvaranje pseudo-crkvenih struktura u Ukrajini, da omogući povratak svih oduzetih hramova i svetinja, kao i da ne pokušava da „protestantizuje“ pravoslavnu bogoslovsku tradiciju.
Na pitanje zašto je važno da se to učini u okviru šireg pregovaračkog procesa, zamenik predsednika VRNS-a objasnio je da u osnovi pregovora između država, a naročito civilizacija, uvek leži određena filozofsko-teološka koncepcija.
- Pregovori su proces izrade nove strategije među civilizacijama, u ovom slučaju ruske i severnoameričke. Uključivanje pitanja zaštite pravoslavlja u pregovarački proces sa strane Rusije stvoriće neophodnu ravnotežu u oblikovanju strategije za godine koje dolaze - zaključio je Aleksandar Vladimirovič Ščipkov.
Patrijarh Kiril je zahvalio predsedniku Putinu zbog njegovog odnosa prema vernicima Ruske pravoslavne crkve koje je patrijarh nazvao patriotama i za podršku mnogim važnim društvenim i prosvetnim inicijativama.
Nakon što je Vatikan ozvaničio blagoslov istopolnih zajednica, Ruska pravoslavna crkva izražava zabrinutost i upozorava na duboku duhovnu krizu koja može ugroziti međuhrišćanski dijalog.
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Tramp je prisutnima rekao da se njegov odnos prema religiji promenio nakon što je prošle godine preživio pokušaj atentata i pozvao Amerikance da "vrate Boga u svoje živote“.
U besedi za sredu Sedmice Bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vraća pogled na mesto gde se život ne produžava strahom i brigom, već smirenjem.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Timoteja po starom kalendaru i Svetog Isidora Peluzijskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Andriju, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Restauracija u rimskoj bazilici Svetog Lorenca dovela je do zvanične istrage, otvorivši pitanje da li sveti prostori smeju da nose obrise savremene politike.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Povodom rođendana predsednika Ruske Federacije, Patrijarh srpski ističe vekovne veze Srpske pravoslavne crkve i Ruske pravoslavne crkve između dva bratska naroda.
Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Pastor Mark Berns poručuje da uništavanje hramova nije samo politički čin, već i udar na samog Boga u ljudima, te poziva hrišćane širom sveta da se ujedine protiv zla koje razara Ukrajinu.
U besedi za sredu Sedmice Bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vraća pogled na mesto gde se život ne produžava strahom i brigom, već smirenjem.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Recept sa puterom, jajima i citrusnom kremom bogat po ukusu, namenjen danima mrsne trpeze kada se kolači ne mere izgledom, već osećajem koji ostavljaju za stolom.
Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.