Tramp je prisutnima rekao da se njegov odnos prema religiji promenio nakon što je prošle godine preživio pokušaj atentata i pozvao Amerikance da "vrate Boga u svoje živote“.
Predsednik SAD Donald Tramp rekao je da želi da iskoreni antihrišćansku pristrasnost u Sjedinjenim Državama, najavljujući formiranje radne grupe koja će istraživati targetiranje i diskriminaciju hrišćana i koju će predvoditi Pem Bondi, sekretarka za pravosuđe SAD.
Tramp je o ovome govorio nakon što je prisustvovao Nacionalnom molitvenom doručku, godišnjem skupu koji se održava već više od 70 godina i kojem prisustvuju članovi Kongresa, vladini zvaničnici i zvanice iz inostranstva.
Tramp je prisutnima rekao da se njegov odnos prema religiji promenio nakon što je prošle godine preživio pokušaj atentata i pozvao Amerikance da "vrate Boga u svoje živote".
- Od najranijih dana naše republike, vera u Boga je uvek bila krajnji izvor snage koja kuca u srcima naše nacije. Moramo vratiti religiju. Moramo je vratiti mnogo snažnije. To je jedan od najvećih problema koje smo imali u skorijem prilično dugom vremenskom periodu - rekao je Tramp.
Sat vremena nakon što je na Kapitol hilu pozvao na jedinstvo, na drugom događaju je objavio da osim radne grupe formira i komisiju za religijske slobode, kritikujući administraciju bivšeg predsednika Džoa Bajdena za progon vernika, zbog krivičnog gonjenja protivnika abortusa.
Ove Trampove najave izazvale su kritike organizacije "Amerikanci ujedinjeni za razdvajanje crkve i države". Predsednica i direktorica grupe, Rejčel Lejser, rekla je da "umesto da štiti verska uvjerenja, ova radna grupa će zloupotrijebiti versku slobodu da opravda netrpeljivost, diskriminaciju i subverziju naših zakona o građanskim pravima."
Predsednik SAD-a otvoreno se izjašnjava kao prezbiterijanac, ali su njegovi postupci često izazivali oprečne reakcije. Da li je Tramp zaista čovek duboke vere ili je religija bila ključni adut u njegovoj političkoj strategiji?
Donald Tramp je tokom svoje predizborne kampanje najavio izgradnju zida na granici s Meksikom, na šta je papa Franja odgovorio kritikama o gradnji zidova.
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Za današnju Ameriku, gde se vlada sve više naginje tradicionalnim vrednostima (setimo se posete katoličkog potpredsednika SAD Dž. D. Vensa Vatikanu uoči smrti pape Franje ili svakodnevnih brifinga koje Trampova sekretarka za štampu Kerolajn Livit počinje molitvom), ovo pitanje je ključno. I tu je američka levica već napravila nesrećan gaf.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
Jedan od najvažnijih praznika u islamu donosi dane molitve, darivanja i porodičnog okupljanja, a posebnu pažnju privlače tradicionalne čestitke i običaji koji se vekovima prenose među muslimanima.
Dok u Hramu Svetog Save traje poslednja liturgija pred Časnim pojasom, vernici pristižu da se još jednom poklone svetinji koju je za nešto više od dve sedmice celivalo više od 800.000 ljudi.
Trenutak kada se liturgijski završava period posvećen Silasku Svetog Duha nosi poruku da ono što je započeto na Duhove ne prestaje, već se nastavlja u životu Crkve i svakog vernika.
U besedi za subotu prve sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o nevidljivom trenutku pada koji menja čovekov mir, ali i o sili pokajanja koja vraća radost, snagu i svetlost u srce.