Priča o crkvi počela je krajem 1920-ih godina sa dve žene, Elizabet Šelenberg i Narisom Koks Vanderlip.
Obala Kalifornije je sama po sebi prirodni fenomen, bogata je značajnim arhitektonskim mestima sa pogledom na Tihi okean.
Jedno od omiljenih mesta za trenutke opuštanja i molitvu na toj peščanoj liniji je Crkva putnika Liolda Rajta.
Priča o crkvi počela je krajem 1920-ih godina sa dve žene, Elizabet Šelenberg i Narisom Koks Vanderlip. Prva je sanjala o maloj crkvi na brdu, sa pogledom na Pacifik, gde bi putnici mogli da stanu i komuniciraju sa Bogom i prirodom. Druga je imala 3,5 hektara zemlje uz uske šljunkovite puteve koji su prolazili kroz poluostrvo Palos Verdes.
Ove dve žene su se držale svog sna gotovo dvadeset godina, kroz Veliku depresiju i Drugi svetski rat, pre nego što su angažovale Liolda Rajta.
Inspirisan nedavnim putovanjem kroz kalifornijske sekvoje, cilj Rajta bio je da "napravi delikatnu ogradu koja omogućava okolnom pejzažu da oplemeni sveti prostor".
U toj viziji je uspeo upotrebom drveta i stakla prilikom izgradnje crkve, kao i kroz razne paprati koje je posadio unutar crkve, nalik onima koje se nalaze na šumskom tlu, kao i njegovim predviđanjem da posadi sekvoje oko crkve.
Te sekvoje će sazreti nakon njegove smrti i pružiti prirodnu krošnju koju je zamislio.
Prošlo je više od sedamdeset godina otkako je crkva otvorena 1951. godine. Njena lepota i dalje pleni i inspiriše, pozivajući prolaznike da je posete i pomole se u njoj. Upravo je ova crkva pomogla mnogima u teškim vremenima, a podseća na Elizabetu Šelenberg i Nariski Koks Vanderlip, koje su u trenucima ekonomskog kolapsa i ratnih dešavanja sanjale o mestu gde će se drugi moliti i razgovarati sa Bogom.
Kao što Alain de Boton piše u Arhitekturi sreće: "Možda upravo tada kada su naši životi najproblematičniji postajemo najspremniji da prihvatimo lepe stvari."
Istraživanje iz 2023. godine, koje je sproveo Institut za pravoslavne studije među pravoslavnim sveštenicima u 20 parohija širom 15 američkih država, otkrilo je da je broj konvertita u pravoslavnu crkvu porastao za 80% u 2022. godini u poređenju sa nivoima pre pandemije 2019. godine.
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Tramp je prisutnima rekao da se njegov odnos prema religiji promenio nakon što je prošle godine preživio pokušaj atentata i pozvao Amerikance da "vrate Boga u svoje živote“.
Ispisivanje ustaških simbola na muslimanskom mezarju u Livnu osudili su Međureligijsko veće BiH i Muftijstvo mostarsko, dok policija traga za počiniocima i istražuje okolnosti incidenta.
Jedan deo moštiju Svetih Kirika i Julite čuva se u Ohridu, u crkvi Presvete Bogorodice Bolničke, gde im vernici vekovima dolaze na poklonjenje i molitvu.
Vozači grupa već dobijaju obaveštenja na Merdaru, a pokloničke agencije čekaju pojašnjenja: vernici pitaju ko će pratiti poklonike i kako će biti predstavljena istorija srpskih svetinja na Kosmetu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Pri preuređenju je zadržana većina istorijskih elemenata zgrade poput podnih pločica, vrata i krovnih prozora, a s obzirom na to da je plafon visok čak četiri metra.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Iako se projekat ne nalazi na manastirskom zemljištu, planirani kompleks otvorio je pitanje očuvanja ambijenta, pogleda i duhovnog doživljaja puta ka mestu gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog.
Dvanaestogodišnji dečak iz Donje Kamenice kod Zvornika danas se poštuje kao Sveti novomučenik Slobodan Donjokamenički, a njegovo ime ostalo je simbol nevinog stradanja i vere.
Jednostavan, mirisan i ukusan obrok od nekoliko skromnih sastojaka vraća toplinu porodične trpeze i donosi rešenje za sve one dane kada ne znamo šta da kuvamo.