Priča o crkvi počela je krajem 1920-ih godina sa dve žene, Elizabet Šelenberg i Narisom Koks Vanderlip.
Obala Kalifornije je sama po sebi prirodni fenomen, bogata je značajnim arhitektonskim mestima sa pogledom na Tihi okean.
Jedno od omiljenih mesta za trenutke opuštanja i molitvu na toj peščanoj liniji je Crkva putnika Liolda Rajta.
Priča o crkvi počela je krajem 1920-ih godina sa dve žene, Elizabet Šelenberg i Narisom Koks Vanderlip. Prva je sanjala o maloj crkvi na brdu, sa pogledom na Pacifik, gde bi putnici mogli da stanu i komuniciraju sa Bogom i prirodom. Druga je imala 3,5 hektara zemlje uz uske šljunkovite puteve koji su prolazili kroz poluostrvo Palos Verdes.
Ove dve žene su se držale svog sna gotovo dvadeset godina, kroz Veliku depresiju i Drugi svetski rat, pre nego što su angažovale Liolda Rajta.
Inspirisan nedavnim putovanjem kroz kalifornijske sekvoje, cilj Rajta bio je da "napravi delikatnu ogradu koja omogućava okolnom pejzažu da oplemeni sveti prostor".
U toj viziji je uspeo upotrebom drveta i stakla prilikom izgradnje crkve, kao i kroz razne paprati koje je posadio unutar crkve, nalik onima koje se nalaze na šumskom tlu, kao i njegovim predviđanjem da posadi sekvoje oko crkve.
Te sekvoje će sazreti nakon njegove smrti i pružiti prirodnu krošnju koju je zamislio.
Prošlo je više od sedamdeset godina otkako je crkva otvorena 1951. godine. Njena lepota i dalje pleni i inspiriše, pozivajući prolaznike da je posete i pomole se u njoj. Upravo je ova crkva pomogla mnogima u teškim vremenima, a podseća na Elizabetu Šelenberg i Nariski Koks Vanderlip, koje su u trenucima ekonomskog kolapsa i ratnih dešavanja sanjale o mestu gde će se drugi moliti i razgovarati sa Bogom.
Kao što Alain de Boton piše u Arhitekturi sreće: "Možda upravo tada kada su naši životi najproblematičniji postajemo najspremniji da prihvatimo lepe stvari."
Istraživanje iz 2023. godine, koje je sproveo Institut za pravoslavne studije među pravoslavnim sveštenicima u 20 parohija širom 15 američkih država, otkrilo je da je broj konvertita u pravoslavnu crkvu porastao za 80% u 2022. godini u poređenju sa nivoima pre pandemije 2019. godine.
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Tramp je prisutnima rekao da se njegov odnos prema religiji promenio nakon što je prošle godine preživio pokušaj atentata i pozvao Amerikance da "vrate Boga u svoje živote“.
Pašinjan je u junu optužio katolikosa za kršenje zaveta celibata, tvrdeći da poglavar JAC ima dete, što je, prema crkvenim kanonima, nespojivo s njegovim zvanjem.
Uoči praznika Vratnjanske ikone Presvete Bogorodice Domostrojiteljnice, mitropolit Ilarion zamonašio je novu sestru ove svetinje, a prazničnu radost upotpunile su duhovne pesme, molitve i velika dobročinstva.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Turski izvori Privinu Glavu pominju sredinom 16. veka i to pod imenom "Pribiglava", a navedeno je i da je u pitanju bogat manastir sa vinogradima, njivama i velikim zemljišnim posedom.
Za razliku od većine fruškogorskih svetinja, koje već vekovima postoje i žive u skladu sa prirodom i u neodvojivom spoju sa njom, manastir Vavedenja Presvete Bogorodice nalazi se u centru grada! Ipak, ova neobična okolnost nikako nije umanjila njegovu vrednost. Naprotiv!
Neposredno pred liturgiju u crkvi u Orelu, sa ikone Hrista Spasitelja poteklo je blagouhano miro. Nastojatelj hrama ističe da je ovo znak Božje milosti i poziv na pokajanje, dok se vernici okupljaju u suzama i molitvi pred čudotvornom ikonom koja širi miris mira.
U besedi o "slovesnom mleku" Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta znači hraniti srce Hristovim rečima i kako jedino takva duhovna ishrana vodi čoveka ka večnom spasenju.