Do 1905. godine promet je češće prekidao misu jer je do tada cesta bila državna. Iste je godine otvorena obilaznica pa danas kroz crkvu prolazi samo lokalni promet.
U blizini slikovitog srednjovjekovnog gradića Gminda u austrijskoj pokrajini Koruškoj, dvadesetak kilometara severno od Filaha, u kraju mnogih "Badova" dobro poznatih skijašima, nalazi se vrlo neobična znamenitost: crkvica podeljena na dva dela – ulicom, koja se zato naziva jednostavno Podeljena crkva (Geteilte Kirche am Kreuzbichl).
S jedne strane ulice nalazi se svetište, a s druge strane dvospratna galerija gde vernici mogu sesti i slušati propoved. Crkva ima i tornjić sa zvonom, koji se, stojeći samo na gredama bez zidova, izvrsno uklapa u izgled ove neobične crkve koja pomalo podseća na Magritovo poigravanje sa stvarnošću.
Oba dela crkve otvorena su prema ulici kako bi mogli komunicirati, odnosno kako bi vernici mogli videti i čuti sveštenika. Ako za vreme mise naiđe traktor ili auto, bogoslužje se mora prekinuti dok ne prođe.
Ulica uz koju se sada nalazi crkva (odnosno – oko koje) vekovima je bila deo važnoga istorijskog trgovačkog puta od Venecije preko Salzburga do južne Nemačke, a Gmind je bio uobičajeno stajalište i odmorište. Na mestu današnje crkve nekada je stajao spomenik nazvan “Kreuz am Bichl” (Krst na brdu) za koji se zna da je ovde stajao još 1443. godine.
Pretpostavlja se da su putnici na tome mestu molili za zaštitu na teškom putu i zahvaljivali na sretnom povratku. Istom ovom ulicom dolazilo se i do "brda vešala“ ("Galgenbichl") pa su se kod krsta uz ulicu osuđenici poslednji put molili pred pogubljenje.
Wikipedia
Sredinom 18. veka svetište je pretvoreno u kapelu sa apsidom i dvostranim stepeništem na fasadi. Koral se nalazi oko dva metra iznad ulice, otvoren velikim okruglim lukom i zaštićen rešetkom od kovanog gvožđa.
Prostorija za vernike izgrađena je i otvorena 1824. godine. Župnik je, sažalivši se nad vernicima koji su službu slušali na lošem vremenu, urgirao izgradnju galerije s klupama s druge strane ceste, koja je takođe otvorena prema ulici i zaštićena. Od tada, misa se održava tako da sveštenik vodi bogoslužje iz svoje zgrade, dok vernici slušaju u svojoj. Do 1905. godine, saobraćaj je često prekidao misu, jer je ulica bila državna. Iste godine otvorena je obilaznica, pa danas kroz crkvu prolazi samo lokalni saobraćaj.
Iako se danas retko služe mise, crkva se redovno održava, a grad Gmind se još u 19. veku obavezao da će je čuvati zauvek.
Još jedna zanimljivost crkve je freska koja je nastala prema crtežu Mikelanđela, koji je u Gmind doneo Orcielo dela Voltera. U 19. veku, slikar Josef Mesner je pokušao da je popravi, ali ju je uništio uljem. Godine 1944. fresku je preslikao Malter Veiter iz Klagenfurta, i danas nosi njegov potpis.
Više puta u istoriji je bilo težnji za približavanjem i rešavanjem podela, ali one praktično i danas postoje, a ponovna unija nikada nije uspostavljna.
Manastir Svete Paraskeve na Hvaru, osnovan 1561. godine, bio je važna pravoslavna svetinja, koja je kroz vekove pretrpela različite promene, vlasti i nacionalizaciju posle Drugog svetskog rata.
Jedan neizgovoren pozdrav, neznatna laž ili hladan stav mogu pokrenuti lanac događaja koji menja sudbine – otac Markel (Pabuk) objašnjava kako pokajanje i molitva štite dušu od nevidljivih zala.
U pouci otac Nektarije (Morozov) govori o greškama koje izranjaju iz brzopletosti i objašnjava zašto je jedna duhovna navika ključna za svaki budući izbor.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Ekološki projekat, nazvan ''Borgo Laudato Sii" ("Selo neka je hvaljeno"), prvi put je najavio 2023. godine pokojni papa Franja, koji je bio veliki zagovornik brige o životnoj sredini.
Alesandro Previti, organizator događaja koje priređuje italijanska LGBTQ grupa "La Tenda di Gionata", rekao je da je osnovni cilj da se svi zajedno mole.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.
Ajeti 51:20-23 pokazuju kako tragovi Božije prisutnosti postoje u zemlji, u čoveku i u nebesima, pozivajući na introspektivno otkrivanje sopstvene duhovne snage.
Posle mise povodom Svetskog dana siromašnih, Sveta Stolica prvi put zvanično dočekuje transrodnog aktivistu, u nastojanju da afirmiše inkluzivni dijalog i podršku marginalizovanim zajednicama.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.