Do 1905. godine promet je češće prekidao misu jer je do tada cesta bila državna. Iste je godine otvorena obilaznica pa danas kroz crkvu prolazi samo lokalni promet.
U blizini slikovitog srednjovjekovnog gradića Gminda u austrijskoj pokrajini Koruškoj, dvadesetak kilometara severno od Filaha, u kraju mnogih "Badova" dobro poznatih skijašima, nalazi se vrlo neobična znamenitost: crkvica podeljena na dva dela – ulicom, koja se zato naziva jednostavno Podeljena crkva (Geteilte Kirche am Kreuzbichl).
S jedne strane ulice nalazi se svetište, a s druge strane dvospratna galerija gde vernici mogu sesti i slušati propoved. Crkva ima i tornjić sa zvonom, koji se, stojeći samo na gredama bez zidova, izvrsno uklapa u izgled ove neobične crkve koja pomalo podseća na Magritovo poigravanje sa stvarnošću.
Oba dela crkve otvorena su prema ulici kako bi mogli komunicirati, odnosno kako bi vernici mogli videti i čuti sveštenika. Ako za vreme mise naiđe traktor ili auto, bogoslužje se mora prekinuti dok ne prođe.
Ulica uz koju se sada nalazi crkva (odnosno – oko koje) vekovima je bila deo važnoga istorijskog trgovačkog puta od Venecije preko Salzburga do južne Nemačke, a Gmind je bio uobičajeno stajalište i odmorište. Na mestu današnje crkve nekada je stajao spomenik nazvan “Kreuz am Bichl” (Krst na brdu) za koji se zna da je ovde stajao još 1443. godine.
Pretpostavlja se da su putnici na tome mestu molili za zaštitu na teškom putu i zahvaljivali na sretnom povratku. Istom ovom ulicom dolazilo se i do "brda vešala“ ("Galgenbichl") pa su se kod krsta uz ulicu osuđenici poslednji put molili pred pogubljenje.
Wikipedia
Sredinom 18. veka svetište je pretvoreno u kapelu sa apsidom i dvostranim stepeništem na fasadi. Koral se nalazi oko dva metra iznad ulice, otvoren velikim okruglim lukom i zaštićen rešetkom od kovanog gvožđa.
Prostorija za vernike izgrađena je i otvorena 1824. godine. Župnik je, sažalivši se nad vernicima koji su službu slušali na lošem vremenu, urgirao izgradnju galerije s klupama s druge strane ceste, koja je takođe otvorena prema ulici i zaštićena. Od tada, misa se održava tako da sveštenik vodi bogoslužje iz svoje zgrade, dok vernici slušaju u svojoj. Do 1905. godine, saobraćaj je često prekidao misu, jer je ulica bila državna. Iste godine otvorena je obilaznica, pa danas kroz crkvu prolazi samo lokalni saobraćaj.
Iako se danas retko služe mise, crkva se redovno održava, a grad Gmind se još u 19. veku obavezao da će je čuvati zauvek.
Još jedna zanimljivost crkve je freska koja je nastala prema crtežu Mikelanđela, koji je u Gmind doneo Orcielo dela Voltera. U 19. veku, slikar Josef Mesner je pokušao da je popravi, ali ju je uništio uljem. Godine 1944. fresku je preslikao Malter Veiter iz Klagenfurta, i danas nosi njegov potpis.
Više puta u istoriji je bilo težnji za približavanjem i rešavanjem podela, ali one praktično i danas postoje, a ponovna unija nikada nije uspostavljna.
Manastir Svete Paraskeve na Hvaru, osnovan 1561. godine, bio je važna pravoslavna svetinja, koja je kroz vekove pretrpela različite promene, vlasti i nacionalizaciju posle Drugog svetskog rata.
Samo nekoliko meseci nakon što su obnovile liturgijsko jedinstvo, dve drevne patrijaršije, jerusalimska i antiohijska, ponovo su u sukobu zbog jurisdikcije u Kataru.
Hodočasnici se za put pripremaju postom i molitvom, uvek odlaze s blagoslovom srpskog patrijarha, a najbolji period da se poseti Jerusalim je na Preobraženje Hristovo
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
Nemet je to rekao na konferenciji za novinare, nakon povratka iz Vatikana gde je u konklavi, kao prvi kardinal elektor u istoriji Katoličke crkve u Srbiji, učestvovao u izboru 267. poglavara Rimokatoličke crkve.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
U nedelju je telefonom razgovarao sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i pomenuo „patnju voljenog ukrajinskog naroda“ u svom prvom nedeljnom blagoslovu na Trgu Svetog Petra.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.