Do 1905. godine promet je češće prekidao misu jer je do tada cesta bila državna. Iste je godine otvorena obilaznica pa danas kroz crkvu prolazi samo lokalni promet.
U blizini slikovitog srednjovjekovnog gradića Gminda u austrijskoj pokrajini Koruškoj, dvadesetak kilometara severno od Filaha, u kraju mnogih "Badova" dobro poznatih skijašima, nalazi se vrlo neobična znamenitost: crkvica podeljena na dva dela – ulicom, koja se zato naziva jednostavno Podeljena crkva (Geteilte Kirche am Kreuzbichl).
S jedne strane ulice nalazi se svetište, a s druge strane dvospratna galerija gde vernici mogu sesti i slušati propoved. Crkva ima i tornjić sa zvonom, koji se, stojeći samo na gredama bez zidova, izvrsno uklapa u izgled ove neobične crkve koja pomalo podseća na Magritovo poigravanje sa stvarnošću.
Oba dela crkve otvorena su prema ulici kako bi mogli komunicirati, odnosno kako bi vernici mogli videti i čuti sveštenika. Ako za vreme mise naiđe traktor ili auto, bogoslužje se mora prekinuti dok ne prođe.
Ulica uz koju se sada nalazi crkva (odnosno – oko koje) vekovima je bila deo važnoga istorijskog trgovačkog puta od Venecije preko Salzburga do južne Nemačke, a Gmind je bio uobičajeno stajalište i odmorište. Na mestu današnje crkve nekada je stajao spomenik nazvan “Kreuz am Bichl” (Krst na brdu) za koji se zna da je ovde stajao još 1443. godine.
Pretpostavlja se da su putnici na tome mestu molili za zaštitu na teškom putu i zahvaljivali na sretnom povratku. Istom ovom ulicom dolazilo se i do "brda vešala“ ("Galgenbichl") pa su se kod krsta uz ulicu osuđenici poslednji put molili pred pogubljenje.
Wikipedia
Sredinom 18. veka svetište je pretvoreno u kapelu sa apsidom i dvostranim stepeništem na fasadi. Koral se nalazi oko dva metra iznad ulice, otvoren velikim okruglim lukom i zaštićen rešetkom od kovanog gvožđa.
Prostorija za vernike izgrađena je i otvorena 1824. godine. Župnik je, sažalivši se nad vernicima koji su službu slušali na lošem vremenu, urgirao izgradnju galerije s klupama s druge strane ceste, koja je takođe otvorena prema ulici i zaštićena. Od tada, misa se održava tako da sveštenik vodi bogoslužje iz svoje zgrade, dok vernici slušaju u svojoj. Do 1905. godine, saobraćaj je često prekidao misu, jer je ulica bila državna. Iste godine otvorena je obilaznica, pa danas kroz crkvu prolazi samo lokalni saobraćaj.
Iako se danas retko služe mise, crkva se redovno održava, a grad Gmind se još u 19. veku obavezao da će je čuvati zauvek.
Još jedna zanimljivost crkve je freska koja je nastala prema crtežu Mikelanđela, koji je u Gmind doneo Orcielo dela Voltera. U 19. veku, slikar Josef Mesner je pokušao da je popravi, ali ju je uništio uljem. Godine 1944. fresku je preslikao Malter Veiter iz Klagenfurta, i danas nosi njegov potpis.
Više puta u istoriji je bilo težnji za približavanjem i rešavanjem podela, ali one praktično i danas postoje, a ponovna unija nikada nije uspostavljna.
Manastir Svete Paraskeve na Hvaru, osnovan 1561. godine, bio je važna pravoslavna svetinja, koja je kroz vekove pretrpela različite promene, vlasti i nacionalizaciju posle Drugog svetskog rata.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog pravednog Jova po starom i Svetog mučenika Patrikija po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog pape Celestina V, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U trenucima kada problemi deluju nepomirljivo, pouka svetogorskog starca pokazuje da se izlaz ne nalazi u sili, već u smirenju i unutrašnjoj postojanosti koja menja ishod.
Iako se često smatraju istim pojmom, u pravoslavnom predanju reč je o dve različite duhovne uloge koje oblikuju vernikov put, a sveti oci posebno naglašavaju važnost poverenja, poslušnosti i duhovnog rukovođenja.
Dok priče o NLO pojavama i vanzemaljcima preplavljuju internet, arhimandrit Hrizostom poručuje da odgovor nije u senzacijama, već u molitvi i veri u Boga.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.
Počinilac je neprimetno odneo srebrnu figuru iz Sen Žermen de Prea, jednog od najvažnijih simbola francuske istorije, dok vlasti upozoravaju da su crkve širom zemlje sve češće meta organizovanih krađa.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje mekano i sočno jelo s kiselim mlekom, koje su domaćice pripremale kad je trebalo brzo, toplo i zasitno rešenje za mrsne dane ili Belu nedelju.
Najpre su onesposobili video-nadzor, zatim provalili u prostorije crkvene opštine i odneli deo inventara, dok je policija brzo reagovala i identifikovala počinioce.
Episkopi Stefan i Nikon prisustvovali su prvoj prazničnoj liturgiji patrijarha Šija u Tbilisiju i uručili pismo patrijarha Porfirija o jačanju odnosa dve sestrinske crkve i dva pravoslavna naroda.