OBOLELI OD RAKA OVO NIKAD NE BI SMELI DA RADE! Otac Stefan kaže da će im se stanje sigurno tad pogoršati!
Bolest se, u pravoslavlju, posmatra kao iskušenje, ali i kao šansa za dublje sagledavanje smisla života, pokajanje i unutrašnju obnovu.
Pravoslavlje ne osuđuju upotrebu kafe ili alkohola, već zloupotrebu, odnosno trenutak kada čovek dopusti da ga navika ili poriv nadvladaju.
U pravoslavnoj tradiciji, odnos prema svemu što čovek unosi u sebe neraskidivo je vezan za meru, slobodu i duhovnu trezvenost.
Iako se kafa i alkohol često pojavljuju kao deo svakodnevice, njihova upotreba posmatra se kroz prizmu onoga koliko oni utiču na čovekovu sposobnost da ostane gospodar svojih navika i postupaka. U crkvenom učenju nema izričite zabrane konzumiranja ovih napitaka, ali se uvek naglašava odgovornost i svest o sopstvenim slabostima.
Kroz vekove, vernici su učili da nije greh ono što uđe u čoveka, već ono što iz čoveka izađe — njegove misli, dela i način života. Zato se i kafa i alkohol posmatraju kao stvari koje same po sebi nisu problem, ali mogu postati prepreka duhovnom napretku ako se izgubi mera.

U duhovnim razgovorima sveštenici često podsećaju da Sveto pismo i Sveti oci ne osuđuju upotrebu, već zloupotrebu, odnosno trenutak kada čovek dopusti da ga navika ili poriv nadvladaju.
Na ovu temu je nedavno u emisiji "Pitanja i odgovori" na TV Hram govorio i otac Stefan Rajčić, ukazujući da je suština upravo u tome da čovek očuva svoju volju, a ne da dopusti da ga navike vode kroz dan.
On je, objašnjavajući da li se konzumiranje alkohola i kafe, može tretirati kao porok i greh, rekao da je lako preći nevidljivu liniju između umerenosti i zavisnosti, naročito u vremenu kada se i kafa i alkohol uzimaju zdravo za gotovo, kao deo rutine, druženja ili opuštanja.
- Kafa postaje porok onog trenutka kad od nje postajemo zavisni. Ukoliko neko ne može da započne dan, ne može da završi liturgiju ili ode na posao bez kafe, onda ona jeste porok. Ukoliko kafu pijete iz ličnog zadovoljstva ili iz medicinskog razloga, recimo pada vam pritisak pa morate da je popijete da biste ga podigli, onda je ona dobrodošla. Isti je slučaj i sa alkoholom. Ali, napominjem, s obzirom da i jedno i drugo izaziva zavisnost, i ispijanje kafe i alkohola može postati i porok i greh kad mi više ne kontrolišemo to konzumiranje, već kafa i alkohol kontrolišu nas – zaključuje otac Stefan.“
Bolest se, u pravoslavlju, posmatra kao iskušenje, ali i kao šansa za dublje sagledavanje smisla života, pokajanje i unutrašnju obnovu. Crkva podseća vernike da nije svaka bolest posledica konkretnog greha, ali da nijedna nije bez smisla. On kaže da nije slučajno što svi koji su nekoga izgubili, od tog trećeg do devetog dana, posle prvobitnog šoka počinju da osećaju neki blaži mir. Četrdesti dan mora biti na 40. dan, jer, ukolko duša ode u pakao, na nama je velika obaveza da je do drugog Hristovog dolaska isčupamo iz ada, objasnio je otac Stefan.
OBOLELI OD RAKA OVO NIKAD NE BI SMELI DA RADE! Otac Stefan kaže da će im se stanje sigurno tad pogoršati!
JEDNE SE DOBIJAJU RADI OČIŠĆENJA OD GREHOVA, A DRUGE...! Sveti Jovan Lestvičnik o uzroku svih bolesti
ŠTA SE DEŠAVA OD TREĆEG DO DEVETOG DANA POSLE SMRTI! Otac Stefan otkriva da rajska naselja nisu mit i koga ćemo tamo sresti!
KAKO SE ODREĐUJE DAN UPOKOJENJA! Otac Stefan razjasio ono što mnoge vernike zbunjuje
Mnogi duhovnici podsećaju da ljubav i dobrota nisu samo reči, već dela koja nose težinu večnosti.
U nadahnutoj besedi na Đurđic, prota Slobodan Zeković upozorio je vernike na posledice greha, zamke modernog sujeverja i prikrivene duhovne stranputice, podsećajući da pad nije kraj.
U besedi za 24. ponedeljak po Duhovima, Sveti vladika Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Hrista dobijamo nasleđe carstva Božijeg i zašto ga ne smemo prokockati poput Isava.
Reči jednog od najvećih svetaca pravoslavlja razbijaju iluziju o lakom autoritetu i otkrivaju da je najteža pozicija ona u kojoj čovek mora da predvidi buru, upozori druge i preuzme udarac koji je namenjen njima.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Reči jednog od najvećih svetaca pravoslavlja razbijaju iluziju o lakom autoritetu i otkrivaju da je najteža pozicija ona u kojoj čovek mora da predvidi buru, upozori druge i preuzme udarac koji je namenjen njima.
Dok region obeležava 180 godina od objavljivanja njegovog kapitalnog dela, pitanje Njegoševe kanonizacije ponovo se vraća u fokus — zašto je inicijativa iz 2013. godine zaustavljena?
Urednik National Herald-a tvrdi da je Carigradska patrijaršija odgovorna za duboku krizu Arhiepiskopije Amerike, ukazujući na proteste vernika, finansijske tenzije i ozbiljne pukotine u načinu upravljanja.