"KAD SAM SLAB, ONDA SAM SILAN": Vladika Nikolaj otkriva gde leži skrivena snaga o kojoj većina ne razmišlja
Tumačeći reči apostola Pavla, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za utorak 4. sedmice po Vaskrsu ruši uobičajeno shvatanje moći.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Kada se poverenje čoveka odvoji od živog Boga i preusmeri ka stvarima koje prolaze i troše se, u duhovnom smislu nastaje lom koji vladika Nikolaj Velimirović naziva – preljubom. U njegovoj besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu, kroz sliku idolopoklonstva kao neverstva, otvara se pitanje koliko je savremeni čovek zaista ostao veran onome što ispoveda, a koliko je svoje srce predao „bogovima” od kamena, drveta, zlata i sopstvenih želja, zaboravljajući da se duhovna vernost ne meri rečima, nego izborima kojima se svakodnevno okreće.
"Juda kao i Izrailj oskvrni zemlju, jer činjaše preljubu s kamenom i s drvetom." (Jerem. 3, 9)
Kakva je to preljuba koju učiniše Izrailj i Juda (tj. narod izrailjski i judejski) s kamenom i s drvetom? To je poklonjenje idolima od kamena i drveta. No, pre ovoga greha učiniše jedan drugi, naime: odvratiše se od poklonjenja Bogu pravome, Bogu živome i jedinome. Zašto se njihovo idolopoklonstvo naziva preljubom? Zato što su bili vezani prvom ljubavlju za Boga pravoga, za Boga živoga i jedinoga, pa su posle izneverili tu ljubav i predali se srcem tuđim idolima od kamena i drveta. Zato Gospod naziva njihovo idolopoklonstvo preljubom.
Da li je ovaj ukor Božji bio zaslužen samo u ono staro vreme, a ne i u naše, i samo od Izrailja i Jude, a ne i od hrišćana? Nažalost, ovaj ukor Božji potpuno je zaslužen i danas od mnogih hrišćana. U kome je god ohladnela ljubav prema Bogu pravome, Bogu živome i jedinome, i razgorela se niska ljubav prema stvarima od kamena i od drveta, prema truležnim stvarima i smrtnim stvorenjima, taj preljubu čini i navlači onaj ukor Božji na sebe. Tada je onaj ukor Božji i danas umestan kao i nekad, jer onda grešahu ljudi ne poznajući Hrista, a sada greše poznajući Hrista.
O braćo, dokle će se vući ovo mračno idolopoklonstvo po zemlji? Dokle će zaudarati zemlja od ljudske preljube sa idolima od kamena i drveta, od srebra i zlata, od tela i krvi? Nije li svemoćni Hristos skršio sve idole u prašinu i pepeo? Zašto se sada neki saginju i od te prašine ponovo prave sebi bogove? Zbog đavolske laži i sopstvene samoobmane.
O Gospode, vazneseni na vrhovno nebo, odbrani nas od đavolske laži i naše sopstvene samoobmane. Sačuvaj nas od sramne preljube sa skršenim idolima – Krstom Tvojim časnim. Pomozi nam, Gospode, da se neprestano poklanjamo samo Tebi, Bogu pravome, Bogu živome i jedinome. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
Tumačeći reči apostola Pavla, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za utorak 4. sedmice po Vaskrsu ruši uobičajeno shvatanje moći.
U besedi za utorak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristovoj ljubavi koja ne prolazi kroz filter ljudskog razuma i pokazuje šta se u čoveku zapravo opire onome što bi ga moglo preobraziti.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak pete sedmice po Vaskrsu otkriva se slika reči koja ne miluje, već razotkriva: pred njom se vidi da li čovek postaje mekši ili se još jače zatvara u sebe.
U besedi za petak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje paradoks: ljudi odbacuju izvor života, a zatim ulažu napor da pronađu smisao u onome što ih dodatno iscrpljuje.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
U besedi za subotu 19. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zašto se put ka Gospodu ne prelazi ohološću i uzdizanjem sebe, već ljubavlju, smirenjem i spremnošću da tvorimo volju Božju.
U besedi za sredu 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da dobro delo ne treba koristiti za sopstvenu slavu, već ga sa ljubavlju prepustiti drugima da prepoznaju njegovu vrednost.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.