"KAD SAM SLAB, ONDA SAM SILAN": Vladika Nikolaj otkriva gde leži skrivena snaga o kojoj većina ne razmišlja
Tumačeći reči apostola Pavla, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za utorak 4. sedmice po Vaskrsu ruši uobičajeno shvatanje moći.
U besedi za subotu 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o ljudima koji veruju samo sili, razumu i materiji, ali se u času najveće nevolje vraćaju pred lice Boga od koga su se udaljili.
Pred čovekom koji veruje samo onome što može da dotakne rukom, izmeri ili objasni, vladika Nikolaj Velimirović otvara staro, ali i danas bolno pitanje: kome se čovek zapravo obraća kada ostane bez izlaza? U besedi za subotu 5. sedmice po Vaskrsu, kroz reči proroka Jeremije, on govori o ljudima koji su „drvetu rekli: ti si otac moj“, upozoravajući da se svako ko zaboravi lice Božje neminovno vraća Bogu tek onda kada ga pritisne nevolja.
"Posramiće se oni… koji govore drvetu: ti si otac moj; i kamenu: ti si me rodio. Jer meni okrenuše leđa, a ne lice; a kad su u nevolji govore: ustani i izbavi nas!" (Jerem. 2, 26–27)
Vaistinu, posramiće se svi oni, braćo, koji ne vide dalje od drveta i kamena i koji u bezumlju svome govore: čovek je sav od bilja i minerala i sa njim biva ono isto što i s biljem i mineralima.
Okrenuti leđima Tvorcu, oni i ne mogu da vide drugo do stvorenja, i, zaboravljajući Tvorca, oni stvorenja oglašuju Tvorcem. Priroda je, vele, čoveka i stvorila i rodila; zato je čovek manji od prirode, niži od prirode, sluga u krilu prirode, rob na lancu prirode, mrtvac u grobu prirode.
Posramiće se oni koji tako govore kada padnu u nevolju i zavikaće k Bogu: ustani i izbavi nas!
Zašto viču Bogu: „Ustani?“ – kao da Bog leži! Ne leži Bog, nego stoji, stoji i čeka da usluži svakoga ko s verom i smirenjem ište uslugu od Njega. No oni koji su se ljubili s drvetom i kamenom, dok su se uzdali u svoju silu – oni su Ga oborili u životu svome i izbacili Ga iz života svoga. Zato, kad ih pritisne nevolja, viču Mu: ustani!
A Gospod je krotak, i ustaje, i hodi u pomoć svakom pokajniku. Neka se grešnik pokaje istinski i, odbacivši grešnu svoju ljubav, neka se vrati ljubavi k Bogu, pa će mu Bog pomoći. Neka okrene leđa mrtvom drvetu i kamenu, a lice k Bogu živome, i Bog će ga izbaviti. Jer Svemogući nije zlopamtljiv i osvetljiv. Niti je On stvorio ljude za smrt, nego za život.
O braćo, ne tražimo pomoći u bespomoćnih, niti života u beživotnih. Okrenimo se licem ka živome Stvoritelju našem, koji nam je i dao lice sjajnije od lica svake zemaljske tvari. Vratimo se od zapadne stranputice ka istočnome putu, jer je na ovome putu spasenje. Samo požurimo, dok naš poslednji dan na zemlji ne utone u mrak zapada.
Tumačeći reči apostola Pavla, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za utorak 4. sedmice po Vaskrsu ruši uobičajeno shvatanje moći.
U besedi za utorak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristovoj ljubavi koja ne prolazi kroz filter ljudskog razuma i pokazuje šta se u čoveku zapravo opire onome što bi ga moglo preobraziti.
Prema tumačenju Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog, apostol Pavle ne govori o simbolici, već o stvarnom stanju čoveka koji bez Hristove svetlosti ostaje "bez života".
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak pete sedmice po Vaskrsu otkriva se slika reči koja ne miluje, već razotkriva: pred njom se vidi da li čovek postaje mekši ili se još jače zatvara u sebe.
U besedi za petak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto su prorocima poverene nebeske tajne i zašto je svedočenje Božje istine povezano sa stradanjem i putem ka Hristu.
U besedi za četvrtak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto bi upravo spremnost za taj susret trebalo da usmeri naše misli, savest i život dok još imamo priliku za promenu.
U besedi za sredu 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da će nestati zemlja i dela na njoj, ali ne i odgovornost čoveka pred Bogom.
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.
Iako traje samo dve nedelje, ovaj period donosi priliku da učvrstimo iskustvo stečeno tokom Petrovskog posta, prepoznamo sopstvene slabosti, zamislimo se nad prolaznošću života i otvorimo srce za istinsku duhovnu radost.
Svetogorski starac podseća da odricanje nema puni smisao ako čovek istovremeno ne pronađe više mesta za molitvu, ljubav, praštanje i mir u odnosima sa drugima.
U besedi za petak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto su prorocima poverene nebeske tajne i zašto je svedočenje Božje istine povezano sa stradanjem i putem ka Hristu.
Probajte riblje varivo od soje po receptu iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije Rašić, pročitajte molitvu Bogorodice Djevo i duhovno se nadahnite poukom shimonaha Zosime.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dve nedelje pripreme za Uspenje Presvete Bogorodice donose stroga pravila ishrane, ali i dva velika praznika, Preobraženje i Iznošenje Časnog Krsta, kada se određena pravila ublažavaju.
U vreme cara Antioha IV Epifana porodica je odbila da prihvati idolopoklonstvo, a njihovo svedočanstvo vekovima ostaje primer istrajnosti, hrabrosti i poverenja u Boga.
Poglavar Carigradske patrijaršije kritikovao Moskvu zbog delovanja u Africi, a patrijarha Porfirija zbog izostanka posete Carigradskoj patrijaršiji.