Naučite kako da jednostavnim koracima pripremite čorbu koja čuva porodičnu tradiciju i unosi svečanost u svaki slavski dan.
Suština pravoslavne slave nije u bogatoj trpezi, već u molitvi, okupljanju porodice i sećanju na svetitelja koji se poštuje. Ipak, domaćice se trude da slavsku atmosferu upotpune prigodnom svečanom trpezom, u kojoj svaki detalj – od hleba do pića – odražava pažnju i ljubav prema tradiciji. U našoj kulturi nema slave bez dobre čorbe, jer upravo ona simbolizuje toplinu doma i okupljanje oko zajedničkog stola. Zbog toga, donosimo vam starinski recept za najbolju slavsku belu čorbu, čiji mirisi i bogatstvo ukusa obogaćuju svaki slavski dan.
Sastojci
500 grama pilećeg belog mesa
2 krompira
4 šargarepe
1 veći paštrnak (koren)
1 veća glavica crnog luka
1 koren celera
ulje
2–3 lovorova lista
crni biber u zrnu
peršunov list (sitno iseckan)
mirođija (sitno iseckana)
so
mleveni crni biber
2 kašike vegete
1 kašika brašna (opciono)
1 jaje
2 kašike kisele pavlake
Shutterstock/Radu Sebastian
Bela pileća čorba
Priprema
Priprema slavske bele čorbe počinje pažljivim seckanjem povrća – crnog luka, šargarepe, paštrnaka i celera – na sitne kockice, isto kao i pilećeg belog mesa. U dublju šerpu sipajte malo ulja da pokrije dno i propržite crni luk dok ne postane staklast. Zatim dodajte šargarepu, paštrnak i celer i nalijte malo tople vode da povrće ne zagori.
Dodajte usitnjeno meso, ili isečeno na kockice, posolite, pobiberite i dodajte kašičicu vegete. Dolivajte po malo tople vode i mešajte, a potom pustite da se krčka u poklopljenom loncu oko 10 minuta. Nakon toga ubacite krompir isečen na kockice, dobro promešajte i dolijte oko 2,5 litra tople vode. Ubacite 2–3 lovorova lista i nekoliko zrna crnog bibera, pa pustite čorbu da lagano krčka oko dva sata.
Pred kraj dodajte još kašičicu vegete i sitno iseckan peršun i mirođiju. Probajte da li je čorba dovoljno začinjena i po potrebi dodajte još soli i bibera.
U manjoj posudi razmutite jaje sa pavlakom i dodajte nekoliko kutlača čorbice uz stalno mešanje da se jaja ne zgrudvaju. Po želji možete dodati i kašiku brašna za zgušnjavanje. Na kraju sve pažljivo sjedinite sa čorbom, ostavite da se prokuva još nekoliko minuta i poslužite uz krišku limuna, dok mirisi i toplina doma obavijaju slavsku trpezu.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Jednostavan recept koji spaja tradiciju i brzu pripremu, idealan za sve ukućane, uz tajnu dodatne arome koja čini jelo neodoljivim na svakoj pravoslavnoj slavnoj trpezi.
Flekice sa kupusom, nekada nezaobilazne u mnogim domovima, vraćaju se kao lagana i zdrava alternativa teškim slavskim đakonijama – jednostavno i brzo za pripremu.
Usred sukoba i nesigurnosti, mali grad na severoistoku Libana dočekao je simbol nade i molitve koji podseća da čak i u najmračnijim vremenima svetlost uvek pobeđuje tamu.
Sutra će se u Manastiru Pokrova Presvete Bogorodice služiti zaupokojena liturgija i opijelo, a vekovna svetinja Gornji Brčeli čuva sećanje na monahinju koja je ostavila dubok duhovni trag.
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.