Starinski recept koji se lako priprema, može se služiti i toplo i hladno, i svakom slavskom stolu dodaje posebnu domaću toplinu.
Na našem podneblju gotovo da nema slavske trpeze bez mirisnih pita, proje, peciva i raznovrsnih domaćih đakonija koje unose toplinu u svaki dom. Među starinskim receptima često se kriju oni koji su i brzi i jednostavni, a ipak zadržavaju punu dubinu ukusa i domaće tradicije. Ovaj recept za brze pituljice sa sirom savršeno se uklapa u slavsku trpezu i može se služiti i toplo i hladno, dodajući svakom okupljanju posebno osećanje domaće topline i gostoprimstva.
Sastojci
3 jaja
500 g sira
1 dl ulja
so po ukusu
1 pakovanje kora za pitu
1 jaje za premazivanje
2 kašike pavlake
shutterstock.com/GK1982
Pituljice sa sirom
Priprema
Pripremite nadev tako što ćete umutiti 3 jaja sa sirom, dodajte 1 dl ulja i so po ukusu. Mešajte pažljivo dok smesa ne postane glatka i kremasta, sa blagim sjajem koji obećava bogat ukus. Svaku koru nežno premažite pripremljenim nadevom i slažite ih jednu preko druge, vodeći računa da se fil ravnomerno rasporedi. Premažite i poslednju koru, pa sve zajedno pažljivo uvijte u rolat. Stavite rolat u zamrzivač najmanje 30 minuta – ovaj mali predah će mu omogućiti da se stegne i da se lakše seče na savršene, ravne kriške.
Ohlađeni rolat isecite na parčiće debljine oko 1 cm i složite ih u podmazanu tepsiju, vodeći računa da svaka pituljica zadrži oblik i bogatu kremastu unutrašnjost. Umutite jedno jaje sa dve kašike pavlake i malo soli, pa pažljivo premažite svaku pituljicu – ovaj sloj dodaje blagi sjaj i zlatnu boju pri pečenju. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 220°C dok ne dobiju lepu zlatno-smeđu boju, a kuća se ispuni mirisom domaće topline.
Poslužite pituljice tople, tek iz rerne, ili hladne – u oba slučaja njihov ukus je jednako nežan i primamljiv, savršen za slavsku trpezu ili svaki trenutak domaće družine.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Jednostavan recept koji spaja tradiciju i brzu pripremu, idealan za sve ukućane, uz tajnu dodatne arome koja čini jelo neodoljivim na svakoj pravoslavnoj slavnoj trpezi.
Jednostavan i dekorativan recept za slavsko predjelo, sa raznovrsnim posipima i modernim pristupom pripremi, koji će očarati goste i uneti dodatnu toplinu u slavsku gozbu.
Primer svetitelja pokazuje da strpljiva molitva i nepokolebljiva nada nisu samo duhovne prakse, već put ka isceljenju, unutrašnjem miru i obnovi vere u teškim trenucima.
Posle još jednog nasrtaja na hram u sredini gde Srba jedva da je ostalo, iz Eparhije raško-prizrenske stiže oštro upozorenje o kontinuiranom zastrašivanju.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Primer svetitelja pokazuje da strpljiva molitva i nepokolebljiva nada nisu samo duhovne prakse, već put ka isceljenju, unutrašnjem miru i obnovi vere u teškim trenucima.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Vlada Srbije proglasila Jefimijinu "Pohvalu" kulturnim dobrom od izuzetnog značaja, čime je vekovni vez pokrov za mošti kneza Lazara iz crkvene tišine prešao u samo središte pažnje cele nacije.