Jednostavan i dekorativan recept za slavsko predjelo, sa raznovrsnim posipima i modernim pristupom pripremi, koji će očarati goste i uneti dodatnu toplinu u slavsku gozbu.
Slavska trpeza je mnogo više od običnog obroka — ona simbolizuje duhovno zajedništvo, ljubav i radost okupljanja oko svetinje doma. Među raznovrsnim jelima koja krase ovaj svečani sto, posebno mesto zauzimaju sitna, dekorativna predjela koja ne samo da mame pogled, već i oplemenjuju ukus svakog slavskog trenutka. Jedan od takvih delikatesa su kuglice od sira — jednostavne za pripremu, a dovoljno svečane da ukrase svaki tanjir. Njihova kremasta tekstura i raznovrsni posipi čine ih idealnim izborom za slavu, kada svaki detalj na trpezi odražava pažnju, ljubav i gostoprimstvo domaćina.
Sastojci:
400 g sitnog sira
200 g krem sira
90 g kisele pavlake
so i biber po ukusu
Posip (po izboru):
100 g neslanog, mlevenog kikirikija
veza vlašca ili začinskog bilja po ukusu
100 g indijskog oraha
Freepik
Formirane kulice možete uvaljati u različite orašaste plodove, semenke, ili začine koji će im dati drugačiji ukus i izgled
Priprema:
U posudi dobro promešajte sitan sir, krem sir i kiselu pavlaku. Ostavite smesu u frižideru oko 10 minuta da se stegne. Dok se smesa hladi, pripremite posipe: sameljite kikiriki, iseckajte vlašac ili pripremite druge sastojke po želji.
Kašičicom uzimajte željenu količinu smese i formirajte kuglice veličine manjeg oraha, kako biste dobili savršenu ravnotežu ukusa. Jedan deo kuglica uvaljajte u kikiriki, drugi u susam, a treći u neki od drugih sastojaka po izboru. Servirajte kuglice na posebnom tanjiru ili ih dodajte na poslužavnik sa mezeom.
Savet:
Kako biste pojačali aromu semenki i orašastih plodova, uvek ih malo tostirajte na suvom tiganju. Kuglice možete pripremiti i 2–3 dana ranije, a uvaljati ih u posip tek veče pre posluživanja.
Starinski recept iz vremena kada domaćice pravile đakonije isključivo od prirodnih sastojaka – kremasti sir, mirisna mirođija i nežna šargarepa spajaju se u predjelo koje oduševljava i oči i nepca, idealno za porodicu i goste.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Kalinika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhiđakon Evplo. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Klare Asiške, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik našeg vremena upozoravao je da problem ne mora biti u bahatosti i otvorenoj oholosti, već u uverenju da smo dovoljno dobri, zbog čega prestajemo da preispitujemo sopstvene postupke i slabosti.
Snažno podrhtavanje tla magnitude 7,4 pogodilo je zapad Kolumbije. U mnogim gradovima oštećene su zgrade i istorijski objekti, dok su stanovnici u strahu bežali na ulice, a spasilačke ekipe krenule u potragu za mogućim preživelima.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Piletina, krompir, povrće i začini lagano se krčkaju dok sve ne omekša, a kisela pavlaka na kraju daje paprikašu gustinu, punoću i prepoznatljivu kremastu teksturu.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Manastir obeležava 540 godina od osnivanja, 270 godina od osvećenja hrama i dve decenije od obnove monaškog života, uz podsećanje na njegovu veliku duhovnu i kulturnu ulogu kroz istoriju.
Protojerej Mihail Bregvadze tvrdi da je odluka povezana sa okolnostima smrti, dok majka pokojnice odbacuje njegove navode i traži da se ne iznose nepotvrđene tvrdnje o ovoj porodičnoj tragediji.