Jednostavan i dekorativan recept za slavsko predjelo, sa raznovrsnim posipima i modernim pristupom pripremi, koji će očarati goste i uneti dodatnu toplinu u slavsku gozbu.
Slavska trpeza je mnogo više od običnog obroka — ona simbolizuje duhovno zajedništvo, ljubav i radost okupljanja oko svetinje doma. Među raznovrsnim jelima koja krase ovaj svečani sto, posebno mesto zauzimaju sitna, dekorativna predjela koja ne samo da mame pogled, već i oplemenjuju ukus svakog slavskog trenutka. Jedan od takvih delikatesa su kuglice od sira — jednostavne za pripremu, a dovoljno svečane da ukrase svaki tanjir. Njihova kremasta tekstura i raznovrsni posipi čine ih idealnim izborom za slavu, kada svaki detalj na trpezi odražava pažnju, ljubav i gostoprimstvo domaćina.
Sastojci:
400 g sitnog sira
200 g krem sira
90 g kisele pavlake
so i biber po ukusu
Posip (po izboru):
100 g neslanog, mlevenog kikirikija
veza vlašca ili začinskog bilja po ukusu
100 g indijskog oraha
Freepik
Formirane kulice možete uvaljati u različite orašaste plodove, semenke, ili začine koji će im dati drugačiji ukus i izgled
Priprema:
U posudi dobro promešajte sitan sir, krem sir i kiselu pavlaku. Ostavite smesu u frižideru oko 10 minuta da se stegne. Dok se smesa hladi, pripremite posipe: sameljite kikiriki, iseckajte vlašac ili pripremite druge sastojke po želji.
Kašičicom uzimajte željenu količinu smese i formirajte kuglice veličine manjeg oraha, kako biste dobili savršenu ravnotežu ukusa. Jedan deo kuglica uvaljajte u kikiriki, drugi u susam, a treći u neki od drugih sastojaka po izboru. Servirajte kuglice na posebnom tanjiru ili ih dodajte na poslužavnik sa mezeom.
Savet:
Kako biste pojačali aromu semenki i orašastih plodova, uvek ih malo tostirajte na suvom tiganju. Kuglice možete pripremiti i 2–3 dana ranije, a uvaljati ih u posip tek veče pre posluživanja.
Starinski recept iz vremena kada domaćice pravile đakonije isključivo od prirodnih sastojaka – kremasti sir, mirisna mirođija i nežna šargarepa spajaju se u predjelo koje oduševljava i oči i nepca, idealno za porodicu i goste.
Primer svetitelja pokazuje da strpljiva molitva i nepokolebljiva nada nisu samo duhovne prakse, već put ka isceljenju, unutrašnjem miru i obnovi vere u teškim trenucima.
Posle još jednog nasrtaja na hram u sredini gde Srba jedva da je ostalo, iz Eparhije raško-prizrenske stiže oštro upozorenje o kontinuiranom zastrašivanju.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Recept za bozu iz kuvara „Ko posti dušu gosti“ nudi jednostavan način da prirodno poboljšate otpornost organizma i uživate u autentičnom ukusu manastirskih tradicija.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Vlada Srbije proglasila Jefimijinu "Pohvalu" kulturnim dobrom od izuzetnog značaja, čime je vekovni vez pokrov za mošti kneza Lazara iz crkvene tišine prešao u samo središte pažnje cele nacije.