Jednostavna za pripremu, a izgledom očarava — pravo iznenađenje za vaše goste i ponos svake domaćice koja s ljubavlju sprema slavsku trpezu.
U pravoslavnim domovima, slava je mnogo više od običnog praznika — to je duhovni i porodični dan, kada se molitva i zahvalnost Bogu spajaju sa toplinom domaćinske trpeze. Domaćice tada posebno vode računa da svako jelo bude ne samo ukusno, već i lepo posluženo, jer se i kroz hranu izražava ljubav i poštovanje prema svetitelju zaštitniku doma.
Među brojnim jelima koja krase slavsku trpezu, slana torta od krompira i bataka izdvaja se svojom jednostavnom, a neobičnom dekoracijom — spojem domaćih ukusa i estetske urednosti koji unosi svečan ton i ukrašava svaki slavski sto.
Sastojci
2–3 barena krompira
3–4 dimljena bataka
5 kuvanih jaja
1 veza mladog crnog luka
160 g topljenog sira
250 g majoneza
so po ukusu
biber po ukusu
Shutetrstock/vkuslandia
Slavska slana torta od bataka i krompira
Priprema
Izrendajte ohlađen krompir i rasporedite ga kao prvi sloj slane torte. Oko sloja postavite pokretnu ivicu kalupa. Pospite krompir solju i biberom po ukusu.
U činiji pomešajte majonez i biber, pa dobijenu smesu stavite u špric za kolače i ravnomerno nanesite preko krompira.
Skinite kožicu sa bataka, sitno ih iseckajte i rasporedite preko sloja majoneza. Zatim nanesite još jedan tanak sloj majoneza.
Odvojite žumanca od belanaca, pa najpre izrendajte belanca preko majoneza i blago ih poravnajte. Potom dodajte još malo majoneza.
Iseckajte perca mladog luka (ostavite malo za završnu dekoraciju) i pospite ih po torti.
Topljeni sir stavite u zamrzivač na pola sata, pa i njega izrendajte preko luka. Premažite tankim slojem majoneza, a zatim izrendajte žumanca kao završni sloj.
Torta treba da odstoji u frižideru nekoliko sati da se slojevi stegnu.
Kada je spremna za serviranje, skinite ivicu kalupa i ukrasite tortu sitno seckanim percem luka ili ga rasporedite u obliku buketa. Po želji, dodajte cvetove od belanaca i šargarepe — jednostavan detalj koji daje svečan i topao izgled jelu.
Ako želite da na slavsku trpezu donesete novo jelo koje spaja jednostavnost i bogat ukus, ova brza salata biće vaš najbolji saveznik – oduševiće i najzahtevnije goste.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Starinski recept iz vremena kada domaćice pravile đakonije isključivo od prirodnih sastojaka – kremasti sir, mirisna mirođija i nežna šargarepa spajaju se u predjelo koje oduševljava i oči i nepca, idealno za porodicu i goste.
Na Markovdan služena liturgija u Hramu Svetog apostola i jevanđeliste Marka, poglavar Srpske pravoslavne crkve odlikovao sveštenika i održao nadahnutu besedu.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Flekice sa kupusom, nekada nezaobilazne u mnogim domovima, vraćaju se kao lagana i zdrava alternativa teškim slavskim đakonijama – jednostavno i brzo za pripremu.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U besedi o apostolskom trudoljublju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o lenjosti kao o mestu na kome se gase volja, red i duhovna snaga, dok apostolski trud opisuje kao zaštitu od poroka i unutrašnjeg rasula.
U trenucima kada se čoveku čini da je nada izgubljena, pouka jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka donosi neočekivan odgovor - priču o povratku, milosti i unutrašnjem preokretu.
Od Jom kipura do ličnih zaveta i neobičnih običaja, u judaizmu post nije izuzetak, već složen sistem duhovnog života koji povezuje pokajanje, sećanje, zajednicu i ličnu odgovornost.