Flekice sa kupusom, nekada nezaobilazne u mnogim domovima, vraćaju se kao lagana i zdrava alternativa teškim slavskim đakonijama – jednostavno i brzo za pripremu.
U mnogim domovima, naročito pred slavu, jela od kupusa nose svoju tihu, ali nepogrešivu utehu – prizivaju miris detinjstva i jednostavnost koja je hranila generacije. Dok se slavska trpeza sprema za veliki dan, a težina pečenja i bogatih slavskih đakonija polako zauzima svoje mesto, staro jelo vojvođanskih baka ponovo se pokazuje kao dragocena mera ravnoteže.
Flekice sa kupusom, skromne po sastavu, a raskošne po blagotvornosti, nude laganiji predah uz mrsnu slavu i podsećaju nas da je ponekad najviše snage upravo u jednostavnim receptima. Ovo nekada omiljeno jelo, gotovo zaboravljeno u žurbi savremenog kuvanja, vraća se na naš sto kao zdrava, brza i pristupačna zamena za sarmu ili podvarak – i kao podsetnik da je blagoslovena trpeza ona koja ne opterećuje telo, nego ga tihim redom hrane darovi prirode.
Sastojci
1 glavica kupusa (1–1,5 kg)
Ulje za prženje
So i biber po ukusu
250 g flekica (testenina kvadratnog oblika 2×2 cm) ili druge kratke testenine
shutterstock.com/Anastasia Kamysheva
Flekice sa kupusom mogu da budu savršena, lagana zamena za slavsku sarmu ili podvarak
Priprema
Dinstajte kupus iseckan na rezance u poklopljenoj posudi, na malo ulja. Dok se dinsta, kupus će pustiti sopstveni sok, pa nije potrebno dodavati vodu. Posolite i pobiberite po ukusu. Kada omekša – otprilike posle dvadesetak minuta - dodajte flekice, odnosno prethodno skuvanu i oceđenu testeninu. na kraju dodajte malo prepržene slanine za bogatiji ukus, ako je slava posna ondaovaj korak izostavite. Sve dobro promešajte i odmah poslužite.
Starinski recept iz vremena kada domaćice pravile đakonije isključivo od prirodnih sastojaka – kremasti sir, mirisna mirođija i nežna šargarepa spajaju se u predjelo koje oduševljava i oči i nepca, idealno za porodicu i goste.
Jednostavan recept koji spaja tradiciju i brzu pripremu, idealan za sve ukućane, uz tajnu dodatne arome koja čini jelo neodoljivim na svakoj pravoslavnoj slavnoj trpezi.
Dolazak moštiju Svetog Nektarija Eginskog u Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje doneo je poseban mir i sabranost, gde su se medicina i vera susrele u potrazi za utehom, snagom i duhovnim isceljenjem.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak 6. sedmice Velikog posta otkriva tajnu hrabrosti pred gonjenjem i smrću, pokazujući da Prvi i Poslednji vlada i nad prolaznim svetom i večnim životom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jakova Ispovednika po starom i Svetog Nikitu Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Veliki petak, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju veći opšti praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Usred sukoba i nesigurnosti, mali grad na severoistoku Libana dočekao je simbol nade i molitve koji podseća da čak i u najmračnijim vremenima svetlost uvek pobeđuje tamu.
Sutra će se u Manastiru Pokrova Presvete Bogorodice služiti zaupokojena liturgija i opijelo, a vekovna svetinja Gornji Brčeli čuva sećanje na monahinju koja je ostavila dubok duhovni trag.