Zamor je postao opšte stanje, gotovo nova normalnost savremenog čoveka.
Sve je više ljudi koji otvoreno priznaju da su iscrpljeni, da se bude umorni i ležu još umorniji, da im dan prolazi u osećaju težine, bez snage i unutrašnje sabranosti. Umor je postao opšte stanje, gotovo nova normalnost savremenog čoveka. Ovaj umor, međutim, nije samo telesni. Iza njega se često krije i dublja iscrpljenost – duhovna. Čovek koji stalno juri, koji je zatrpan obavezama, brigama, pritiscima i očekivanjima, postepeno gubi unutrašnji mir.
Nema vremena da zastane, da se sabere, da se zagleda u sebe i svoj život. U toj neprekidnoj jurnjavi, duša ostaje bez predaha, a srce bez tišine. Tada umor prestaje da bude prolazan i postaje opasan.
Savremeni čovek često veruje da mora sve da izdrži, da nema pravo na slabost i predah. Odmor se doživljava kao luksuz ili kao lenjost, a ne kao potreba.
Zbog toga se granice stalno pomeraju, snaga se troši do kraja, a unutrašnja budnost slabi. Umoran čovek lakše plane, lakše se povredi, lakše povređuje druge. Gubi strpljenje, pažnju i sposobnost da jasno razlikuje važno od nevažnog. Umor muti pogled, zamagljuje savest i otvara prostor za ravnodušnost.
G-Stock Studio/Shutetrstock
Umor vodi ka ravnodušnost
U takvom stanju, čovek prestaje da se bori – ne zato što ne želi, već zato što nema snage. Kada iscrpljenost pređe meru, borba sa sopstvenim slabostima postaje teret koji se odlaže za "neko bolje vreme".
Tada se umor pretvara u tihu opasnost, jer on ne razara naglo, već polako i neprimetno. Čovek gubi kontrolu nad sobom, nad svojim rečima, postupcima i mislima, i često tek kasnije shvati koliko je daleko otišao.
Na ovu opasnost posebno upozoravaju duhovni učitelji, koji umor ne posmatraju samo kao fizičko stanje, već kao ozbiljan izazov za čitav čovekov život.
Oni podsećaju da je neophodno znati meru, čuvati snagu i prepoznati trenutak kada je potreban predah. Jer odmor nije bekstvo od odgovornosti, već način da se čovek povrati, sabere i nastavi dalje sa trezvenošću i pažnjom.
Čtec Sergije posebno je upozoravao koliko je umor opasan.
- Čuvajte se prekomernog umora. To je opasno, posebno duhovno. Čovek gubi kontrolu nad situacijom i svojim duhovnim životom. Postaje ravnodušan. U nekom trenutku, prestaje da se bori sa svojim strastima i one preuzimaju kontrolu. U ovom trenutku može da padne u najteže grehe i duboko uvredi druge. Zato, pronađite vremena za adekvatan odmor. Samo toliko da se oporavite, ne da bi se razlenjili. Svako treba da zna svoje granice - savetovao je čtec Sergije.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Posle božićne liturgije u Moskvi, poglavar Ruske crkve govorio je o grehu koji se proglašava vrlinom, slobodi bez granica i civilizacijskom sukobu koji se više ne može sakriti.
Eparhija raško-prizrenska zahteva hitnu i nezavisnu istragu slučaja Nenada Raškovića, ali upozorava da njegov slučaj nije usamljen i da među Srbima na severu Kosova i Metohije raste osećaj straha, nepoverenja i nezaštićenosti.
U Tornju kod Pakraca vernici i sestrinstvo Manastira Jasenovac okupili su se na Svetoj liturgiji, dok drevna svetinja na seoskom groblju čuva svedočanstvo o viševekovnom prisustvu Srba u zapadnoj Slavoniji.
U besedi za sredu 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da će nestati zemlja i dela na njoj, ali ne i odgovornost čoveka pred Bogom.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Sveti oci učili su da svaka nepravda može postati put ka većem smirenju, jer nas podseća na sopstvene slabosti i poziva da se više oslonimo na Boga nego na ljudsku pravdu.
Crkva poziva vernike da budu pažljivi u rečima, blagi u sudovima i istrajni u molitvi, jer se samo kroz smirenje i ljubav čuva zajedništvo među ljudima.
Pozivajući se na reči Svetog pisma, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da se čovek koji se raduje padu drugoga ne udaljava samo od bližnjeg već i od ljubavi koju Bog očekuje od svakog svog stvorenja.
U besedi za sredu 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da će nestati zemlja i dela na njoj, ali ne i odgovornost čoveka pred Bogom.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.