Zamor je postao opšte stanje, gotovo nova normalnost savremenog čoveka.
Sve je više ljudi koji otvoreno priznaju da su iscrpljeni, da se bude umorni i ležu još umorniji, da im dan prolazi u osećaju težine, bez snage i unutrašnje sabranosti. Umor je postao opšte stanje, gotovo nova normalnost savremenog čoveka. Ovaj umor, međutim, nije samo telesni. Iza njega se često krije i dublja iscrpljenost – duhovna. Čovek koji stalno juri, koji je zatrpan obavezama, brigama, pritiscima i očekivanjima, postepeno gubi unutrašnji mir.
Nema vremena da zastane, da se sabere, da se zagleda u sebe i svoj život. U toj neprekidnoj jurnjavi, duša ostaje bez predaha, a srce bez tišine. Tada umor prestaje da bude prolazan i postaje opasan.
Savremeni čovek često veruje da mora sve da izdrži, da nema pravo na slabost i predah. Odmor se doživljava kao luksuz ili kao lenjost, a ne kao potreba.
Zbog toga se granice stalno pomeraju, snaga se troši do kraja, a unutrašnja budnost slabi. Umoran čovek lakše plane, lakše se povredi, lakše povređuje druge. Gubi strpljenje, pažnju i sposobnost da jasno razlikuje važno od nevažnog. Umor muti pogled, zamagljuje savest i otvara prostor za ravnodušnost.
G-Stock Studio/Shutetrstock
Umor vodi ka ravnodušnost
U takvom stanju, čovek prestaje da se bori – ne zato što ne želi, već zato što nema snage. Kada iscrpljenost pređe meru, borba sa sopstvenim slabostima postaje teret koji se odlaže za "neko bolje vreme".
Tada se umor pretvara u tihu opasnost, jer on ne razara naglo, već polako i neprimetno. Čovek gubi kontrolu nad sobom, nad svojim rečima, postupcima i mislima, i često tek kasnije shvati koliko je daleko otišao.
Na ovu opasnost posebno upozoravaju duhovni učitelji, koji umor ne posmatraju samo kao fizičko stanje, već kao ozbiljan izazov za čitav čovekov život.
Oni podsećaju da je neophodno znati meru, čuvati snagu i prepoznati trenutak kada je potreban predah. Jer odmor nije bekstvo od odgovornosti, već način da se čovek povrati, sabere i nastavi dalje sa trezvenošću i pažnjom.
Čtec Sergije posebno je upozoravao koliko je umor opasan.
- Čuvajte se prekomernog umora. To je opasno, posebno duhovno. Čovek gubi kontrolu nad situacijom i svojim duhovnim životom. Postaje ravnodušan. U nekom trenutku, prestaje da se bori sa svojim strastima i one preuzimaju kontrolu. U ovom trenutku može da padne u najteže grehe i duboko uvredi druge. Zato, pronađite vremena za adekvatan odmor. Samo toliko da se oporavite, ne da bi se razlenjili. Svako treba da zna svoje granice - savetovao je čtec Sergije.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Posle božićne liturgije u Moskvi, poglavar Ruske crkve govorio je o grehu koji se proglašava vrlinom, slobodi bez granica i civilizacijskom sukobu koji se više ne može sakriti.
Crkveni dokument potvrđuje da katolici mogu pristupiti ksenotransplantaciji uz poštovanje etičkih smernica i brigu o životinjama, dok naučnici traže rešenja za hronični manjak donorskih organa.
Snažan udar od 4,9 stepeni pokrenuo je seriju slabijih potresa u kratkom razmaku, dok stručnjaci prate razvoj situacije i upozoravaju da će naredni sati biti ključni, iako za sada nema izveštaja o šteti i povređenima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Prepodobni Varsanufije Veliki i Jovan Prorok nisu odobravali strast, ali nisu ni osuđivali čoveka - njihova poruka iz 6. veka razbija današnje krajnosti i otkriva put o kome se retko govori.
Snažan udar od 4,9 stepeni pokrenuo je seriju slabijih potresa u kratkom razmaku, dok stručnjaci prate razvoj situacije i upozoravaju da će naredni sati biti ključni, iako za sada nema izveštaja o šteti i povređenima.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
U okviru projekta „Molitva kao lek“, u ustanovu u kojoj se leče najdublje rane psihe uneta je duhovna dimenzija koja je izbrisala granice između lekara i pacijenata i otvorila prostor za drugačije razumevanje ozdravljenja.