Bez bacanja, bez raskoši i bez suvišnih reči – male pitice nastajale iz poštovanja prema hrani i blagoslovu trpeze, a nestajale brže od „prave“ pite, dok je dom još mirisao na testo i sir.
Stari ljudi su govorili da je greh baciti hranu, jer svaki zalogaj nosi trud, blagoslov i nečiju molitvu. U kućama naših baka to pravilo nije bilo izreka, već način života: ništa se nije bacalo, sve je imalo svoju svrhu i svoje mesto na trpezi.
Tako je bilo i sa korama za pitu, bilo da su kupljene ili domaće, tanko razvijane rukama naviklim na testo, uvek bi ostalo nekoliko parčića sa strane. Danima kada Crkva ne propisuje post, upravo od tih ostataka bake su pravile male pitice. Skromne po sastojcima, ali bogate ukusom, nestajale su sa stola još dok je velika pita strpljivo čekala da se prohladi.
Te pitice, nastale iz poštovanja prema darovima i domaćinskoj pameti, i danas podsećaju da se u jednostavnosti često krije najveća toplina. Ne samo u ukusu, već i u sećanju na vreme kada se hrana nije podrazumevala, već se cenila.
Sastojci (za 12 pitica)
• ostaci kora za pitu (otprilike 6–8 kora)
• 300 g blitve ili spanaća
• 200 g sitnog sira
• 100 ml jogurta
• 1 jaje
• malo ulja za premazivanje
MSPhotographic/Shutterstock
Pitice od ostataka kora obično prve nestanu sa stola
Priprema
Uključite rernu na 180 stepeni, kako bi se dobro zagrejala dok pripremate pitice.
Blitvu ili spanać sitno iseckajte, blago posolite i rukama lagano izgnječite da pusti vodu. Dodajte sir, jaje, jogurt i malo ulja, pa sve dobro izmešajte dok ne dobijete sočan i ujednačen fil.
Kore nemojte slagati savršeno - iskidajte ih grubo, bez reda. Uzimajte po jedan komad kore, premažite ga tankim slojem ulja, stavite kašiku fila i spustite u kalup za mafine, blago zgužvano. Upravo taj način daje piticama rustičan izgled i prijatnu hrskavost.
Kada popunite sve kalupe, odozgo ih lagano premažite uljem ili jogurtom. Pecite u unapred zagrejanoj rerni 25–30 minuta, dok pitice ne porumene i ne zamirišu, baš onako kako su to nekada znale da prepoznaju naše bake — bez sata, ali sa sigurnošću iskustva.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.
Pečeni krompir sa sirom koji spaja porodicu - recept za starinsko jelo koje su bake pripremale u danima kada Crkva ne propisuje post, idealno za brze i zasitne ručkove kod kuće.
Ovaj jednostavan recept čuva duh porodičnih doručaka i večera, dok mirisi domaćih sastojaka podsećaju na vreme kada su jela bila više od hrane - simbol zajedništva i topline doma.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola i jevanđelistu Marka po starom, i Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Device Marije Posrednice svih milosti, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznate velike praznike.
U trenucima kada se čoveku čini da je nada izgubljena, pouka jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka donosi neočekivan odgovor - priču o povratku, milosti i unutrašnjem preokretu.
Bio je najbliži saputnik apostola Petra, zapisao je jedno od četiri Jevanđelja i doneo hrišćanstvo u Egipat, a zbog vere je prošao kroz strašna stradanja. Predanje kaže da mu se u tamnici javio sam Hristos pred poslednje trenutke života.
Od Jom kipura do ličnih zaveta i neobičnih običaja, u judaizmu post nije izuzetak, već složen sistem duhovnog života koji povezuje pokajanje, sećanje, zajednicu i ličnu odgovornost.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Jednostavan recept iz domaće kuhinje koji se pripremao u mrsne dane, uz pažljivo birane sastojke i strpljenje koje svakoj trpezi daje posebnu toplinu i punoću ukusa.
Spora priprema u zemljanoj posudi donosi bogat ukus mesa i povrća, decenijama prisutan na ramazanskim soframa i porodičnim okupljanjima širom Bosne i regiona.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.
Jednostavno jelo od krompira, luka i pirinča, obogaćeno kobasicom, koje se sprema bez mnogo muke, a donosi pun domaći ukus i miris nedeljnog ručka kakav se nekada podrazumevao.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na razliku između onoga što prolazi i onoga što ostaje, otvarajući pitanje koje čovek retko postavlja sebi dok ne ostane bez svega.