Potpuno je nemoguće da oni koji žive vrlinski nemaju mnogo neprijatelja, isticao je svetitelj.
U pravoslavnom učenju kleveta se smatra teškim grehom jer ne samo da povređuje čast i dostojanstvo drugog čoveka, već razara i onoga ko je izgovara. Lažna reč i zlonamerna priča truju odnose među ljudima, unose razdor, mržnju i nepoverenje, a često nanose rane koje se godinama ne mogu isceliti.
Pravoslavlje upozorava da kleveta udaljava čoveka od Boga, jer se njome svesno gazi zapovest ljubavi prema bližnjem.
Zato se vernici pozivaju na uzdržanost u govoru, čuvanje jezika i pokajanje, jer je reč, prema crkvenom učenju, sila koja može ili da gradi, ili da uništava.
Koliko su klevete opasno i da slučajno nisu kvalifikovane kao greh, govorio je još Sveti Jovan Zlatousti.
- Klevete ranjavaju neuporedivo gore od samih životnih nevolja! U nevoljama je mnogo toga što olakšava žalost: na primer, ljudi obodruju, teše, hvale ili slave (onoga koji trpi nevolju). Međutim, u slučaju trpljenja klevete takve utehe nema.
Shutterstock
Klevetanje je veliki greh
Podnositi klevete, govorio je on, ne smatra se za veliki podvig, iako klevete ranjavaju podvižnika više od samih nevolja.
- Nije malo onih ljudi koji su čak digli ruku na sebe, jer više nisu bili u stanju da podnose rđave javne glasine o sebi. Pravedni Jov, taj duhovni dijamant tvrđi od kamena, sve je srazmerno lako podneo, i to što je izgubio sve svoje imanje, i što je trpeo nepodnosive muke, i što je odjednom izgubio svu decu, i što mu se čitavo telo pokrilo ranama i crvima, i što je, pri svemu tome, bio prinuđen da sluša ženine prekore. Međutim, kada su prijatelji počeli da ga osuđuju, da ga vređaju i da ga kleveću, govoreći da on sve te muke trpi zbog svojih grehova, da je kažnjen zbog svojih poroka, tada se čak i taj hrabri i veliki podvižnik pokolebao i zapao u duhovnu smutnju - isticao je on.
Printscreen
Sveti Jovan Zlatousti
Ako nisi dao nikakvog povoda za klevetu, ne samo da si slobodan od svake optužbe, već sebe možeš smatrati najsrećnijim čovekom, napominjao je Sveti Jovan.
- Neka sija tvoj život i ne obraćaj nikakvu pažnju na one koji te kleveću. Potpuno je nemoguće da oni koji žive vrlinski nemaju mnogo neprijatelja. Ali, vrlinski čovek od njih neće pretrpeti nikakvu štetu, već će se kroz trpljenje kleveta samo još više proslaviti. Neka nam samo jedno bude na umu, da živimo vrlinski! - zaključio je Sveti Jovan.
Pravoslavno učenje naglašava da Bog dopušta iskušenja radi duhovne koristi čoveka, jer se upravo u trenucima bola i nemoći najjasnije pokazuje stanje ljudske vere.
Pravoslavna tradicija uči da nema "malih" i "velikih" grehova , već da svaki greh koji opterećuje savest treba izneti, bez obzira na stid, strah ili bojazan od osude.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
U besedi za utorak pete sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika Nikolaj, opisuje trenutak kada izgovor prestaje da pripada govorniku i počinje da se vraća kao posledica.
Probajte sitne barene tikvice po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu pred početak svakog dobrog dela i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Teofana Zatvornika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Pravoslavna tradicija uči da najveća opasnost nije u onome što drugi govore ili čine protiv nas, već u tome da dopustimo da tuđa zloba unese nemir u našu dušu.
U besedi za utorak pete sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika Nikolaj, opisuje trenutak kada izgovor prestaje da pripada govorniku i počinje da se vraća kao posledica.
Probajte sitne barene tikvice po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu pred početak svakog dobrog dela i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Teofana Zatvornika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da snaga naroda počiva na očuvanju vere i identiteta, podsećajući da Vidovdan i Sveti knez Lazar svedoče o izboru večnih vrednosti koje su kroz vekove čuvale dostojanstvo i slobodu.