SAMO U OVOM SLUČAJU BOG NE PRIHVATA POKAJANJE! Starac Stefan kaže da tu ne može ni anđeo čuvar da pomogne!
Pokajanje je jedno od najvažnijih duhovnih dela, jer bez njega nema ni istinskog mira, ni duhovnog napretka, ni večnog života.
Pravoslavna tradicija uči da nema "malih" i "velikih" grehova , već da svaki greh koji opterećuje savest treba izneti, bez obzira na stid, strah ili bojazan od osude.
U pravoslavnoj veri ispovest zauzima posebno i nezamenjivo mesto u životu svakog hrišćanina. Ona nije puka formalnost niti običan razgovor sa sveštenikom, već sveta tajna kroz koju se čovek miri sa Bogom, oslobađa tereta greha i započinje put unutrašnjeg preobražaja.
Ispovest je susret čovekove savesti sa istinom, ali i sa Božijom milošću, koja se daruje onima koji iskreno kaju i žele promenu života.
Suština ispovesti nije u nabrajanju grešaka, već u dubokom i iskrenom pokajanju. Pravoslavno učenje naglašava da greh ne ranjava samo čoveka koji ga čini, već i njegov odnos sa Bogom i bližnjima.
Zato je ispovest lek za dušu, duhovna terapija koja vraća unutrašnji mir i snagu. Kroz priznanje grehova, čovek se oslobađa unutrašnjeg nemira, straha i krivice, koji često godinama pritiskaju savest.
Veliki značaj u ovom procesu ima duhovnik, koji nije sudija, već svedok pokajanja i posrednik Božije blagodati. Pred njim se greh iznosi otvoreno i bez ulepšavanja, jer samo ono što je priznato može biti isceljeno. Pravoslavna tradicija uči da nema "malih" i "velikih" grehova za ispovest, već da svaki greh koji opterećuje savest treba izneti, bez obzira na stid, strah ili bojazan od osude.
Upravo stid je jedna od najvećih prepreka iskrenoj ispovesti. Mnogi vernici, vođeni ljudskim strahom ili željom da se pred duhovnikom prikažu boljima nego što jesu, prećute deo svojih grehova.
Sveti oci Crkve su često ukazivali na opasnost skrivanja grehova na ispovesti, jer takav čin ne donosi oproštaj, već dodatno opterećenje duše. Ispovest traži potpunu iskrenost i spremnost da se čovek suoči sa sopstvenom slabošću. Tek tada ona postaje izvor duhovne snage i početak novog života u veri.
O važnosti iskrene ispovesti posebno je govorio Sveti Jovan Zlatoust, jedan od najvećih učitelja Crkve, koji je jasno i bez ublažavanja upozoravao na posledice skrivanja grehova pred duhovnikom.
- Ko sakrije od duhovnika grehe na ispovesti, on će čuti od duhovnika: "Opraštam i razrešavam", ali Duh Sveti kao srcevidac, onaj koji vidi naša srca, neće oprostiti i neće razrešiti. Ne treba da se u grehovima svojim stidimo ljudi, nego se uplašiti, kako treba, Boga, koji i sada vidi naša dela, a u budućem veku kazniće one koji se ne pokaju. Ko se sada plaši stida samo od ljudi, a ne stidi se da učini nešto nepristojno pred Bogom svevidećim, pri tome, ne želi da se pokaje i ispravi, on će u budućem danu suda ne pred jednim ili dvoje ljudi, nego pred celom vaseljenom biti postiđen - govorio je Sveti Jovan Zlatoust.
Pokajanje je jedno od najvažnijih duhovnih dela, jer bez njega nema ni istinskog mira, ni duhovnog napretka, ni večnog života. U Svetom pismu i učenju svetih otaca, pokajanje je opisano kao neprestani podvig. Pravoslavlje jasno ističe da vera nije samo unutrašnje osećanje, niti puko intelektualno priznanje da Bog postoji već da podrazumeva delanje, trud, promenu života, rast u vrlini i stalnu borbu sa sopstvenim slabostima. Molitva nije rezervisana samo za teška vremena. Budi deo Religija.rs zajednice. I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga. Njegova majka Levkipija dugo nije mogla da ima dece, sve dok nije primila hrišćansku veru i krstila se. Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju. Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije. Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha. Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu. Bog vidi i ono što mi ne možemo. Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti. Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom. Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima. U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života." Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.

SAMO U OVOM SLUČAJU BOG NE PRIHVATA POKAJANJE! Starac Stefan kaže da tu ne može ni anđeo čuvar da pomogne!
SAMO JEDNA STVAR U ŽIVOTU NEMA SVOJ KRAJ! Opomena starca Teodosija Svetogorca koju morate pročitati!
"I ĐAVO VERUJE U BOGA, GLEDA U NJEGA I DRHTI!" Iguman Georgije o pogubnim posledicama "vere bez dela"
OVO JE NAJVEĆA SRAMOTA KOJU JEDAN VERNIK MOŽE DA URADI! Sveti Jovan Zlatousti otkriva kako pojedini ljudi unižavaju Boga
Njih ćemo prve ugledati kad napustimo ovaj svet: Mitropolit Svjatogorski Arsenije otkriva zašto se ne treba plašiti smrti
Njihova ljubav prema Hristu bila je jača od svih muka: Danas su Prepodobnomučenici Galaktion i Epistima
Uništava otrove, donosi blagoslov domu i rasteruje zle sile: Starac Tadej o "čudu Božjem" koje svi moramo imati u kući
Čudotvorna ikona Bogorodice Mlekopitateljnice stigla u hram Svetog arhangela Gavrila: Upriličen joj istorijski doček (FOTO)
Ako vas neko ucenjuje, ponižava i preti, obavezno ovako postupite: Otac Aleksandar otkrio kako da se izborite sa takvim ljudima
Više od 50 godina proveo u podvigu zbog čega mu je Bog darovao moć čudotvorstva: Danas je Prepodobni Joanikije Veliki
KADA VAS STIGNU NEVOLJE, TUGE I BOLESTI, SAMO OVO URADITE! Savet mati Antonije zlata vredan!
AKO OVO NEMATE U KUĆI, ODMAH GA UNESITE! Mati Antonija kaže da će vas odmah zapljusnuti Božja blagodat i doneti mir celoj porodici!
POŽAR STIGAO DO MANASTIRA SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG: Vatrena stihija guta sve ispred sebe, monahinje evakuisane, mole se za spas svetinje (VIDEO)
SEĆATE LI SE TORTE KOJA JE NEKADA BILA PONOS SVAKE SLAVSKE TRPEZE? Originalni recept za “španski vetar”, poslasticu koja se ne zaboravlja
KAD PALITE SVEĆE, JEDNU OBAVEZNO NAMENITE ZA OVE LJUDE: Otac Aleksandar tvrdi da ćete se tako zaštiti od svakog zla
PEČENA RIBA NA MANASTIRSKI NAČIN: Beli luk i tri začina daju joj poseban ukus
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Iako se često smatraju istim pojmom, u pravoslavnom predanju reč je o dve različite duhovne uloge koje oblikuju vernikov put, a sveti oci posebno naglašavaju važnost poverenja, poslušnosti i duhovnog rukovođenja.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Pravoslavno učenje podseća da odnos prema Bogu ne treba da zavisi samo od toga da li nam u životu sve ide onako kako želimo ili ne.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Njegova majka Levkipija dugo nije mogla da ima dece, sve dok nije primila hrišćansku veru i krstila se.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.