SAMO U OVOM SLUČAJU BOG NE PRIHVATA POKAJANJE! Starac Stefan kaže da tu ne može ni anđeo čuvar da pomogne!
Pokajanje je jedno od najvažnijih duhovnih dela, jer bez njega nema ni istinskog mira, ni duhovnog napretka, ni večnog života.
Pravoslavna tradicija uči da nema "malih" i "velikih" grehova , već da svaki greh koji opterećuje savest treba izneti, bez obzira na stid, strah ili bojazan od osude.
U pravoslavnoj veri ispovest zauzima posebno i nezamenjivo mesto u životu svakog hrišćanina. Ona nije puka formalnost niti običan razgovor sa sveštenikom, već sveta tajna kroz koju se čovek miri sa Bogom, oslobađa tereta greha i započinje put unutrašnjeg preobražaja.
Ispovest je susret čovekove savesti sa istinom, ali i sa Božijom milošću, koja se daruje onima koji iskreno kaju i žele promenu života.
Suština ispovesti nije u nabrajanju grešaka, već u dubokom i iskrenom pokajanju. Pravoslavno učenje naglašava da greh ne ranjava samo čoveka koji ga čini, već i njegov odnos sa Bogom i bližnjima.
Zato je ispovest lek za dušu, duhovna terapija koja vraća unutrašnji mir i snagu. Kroz priznanje grehova, čovek se oslobađa unutrašnjeg nemira, straha i krivice, koji često godinama pritiskaju savest.
Veliki značaj u ovom procesu ima duhovnik, koji nije sudija, već svedok pokajanja i posrednik Božije blagodati. Pred njim se greh iznosi otvoreno i bez ulepšavanja, jer samo ono što je priznato može biti isceljeno. Pravoslavna tradicija uči da nema "malih" i "velikih" grehova za ispovest, već da svaki greh koji opterećuje savest treba izneti, bez obzira na stid, strah ili bojazan od osude.
Upravo stid je jedna od najvećih prepreka iskrenoj ispovesti. Mnogi vernici, vođeni ljudskim strahom ili željom da se pred duhovnikom prikažu boljima nego što jesu, prećute deo svojih grehova.
Sveti oci Crkve su često ukazivali na opasnost skrivanja grehova na ispovesti, jer takav čin ne donosi oproštaj, već dodatno opterećenje duše. Ispovest traži potpunu iskrenost i spremnost da se čovek suoči sa sopstvenom slabošću. Tek tada ona postaje izvor duhovne snage i početak novog života u veri.
O važnosti iskrene ispovesti posebno je govorio Sveti Jovan Zlatoust, jedan od najvećih učitelja Crkve, koji je jasno i bez ublažavanja upozoravao na posledice skrivanja grehova pred duhovnikom.
- Ko sakrije od duhovnika grehe na ispovesti, on će čuti od duhovnika: "Opraštam i razrešavam", ali Duh Sveti kao srcevidac, onaj koji vidi naša srca, neće oprostiti i neće razrešiti. Ne treba da se u grehovima svojim stidimo ljudi, nego se uplašiti, kako treba, Boga, koji i sada vidi naša dela, a u budućem veku kazniće one koji se ne pokaju. Ko se sada plaši stida samo od ljudi, a ne stidi se da učini nešto nepristojno pred Bogom svevidećim, pri tome, ne želi da se pokaje i ispravi, on će u budućem danu suda ne pred jednim ili dvoje ljudi, nego pred celom vaseljenom biti postiđen - govorio je Sveti Jovan Zlatoust.
Pokajanje je jedno od najvažnijih duhovnih dela, jer bez njega nema ni istinskog mira, ni duhovnog napretka, ni večnog života. U Svetom pismu i učenju svetih otaca, pokajanje je opisano kao neprestani podvig. Pravoslavlje jasno ističe da vera nije samo unutrašnje osećanje, niti puko intelektualno priznanje da Bog postoji već da podrazumeva delanje, trud, promenu života, rast u vrlini i stalnu borbu sa sopstvenim slabostima. Molitva nije rezervisana samo za teška vremena.

SAMO U OVOM SLUČAJU BOG NE PRIHVATA POKAJANJE! Starac Stefan kaže da tu ne može ni anđeo čuvar da pomogne!
SAMO JEDNA STVAR U ŽIVOTU NEMA SVOJ KRAJ! Opomena starca Teodosija Svetogorca koju morate pročitati!
"I ĐAVO VERUJE U BOGA, GLEDA U NJEGA I DRHTI!" Iguman Georgije o pogubnim posledicama "vere bez dela"
OVO JE NAJVEĆA SRAMOTA KOJU JEDAN VERNIK MOŽE DA URADI! Sveti Jovan Zlatousti otkriva kako pojedini ljudi unižavaju Boga
Iako se često smatraju istim pojmom, u pravoslavnom predanju reč je o dve različite duhovne uloge koje oblikuju vernikov put, a sveti oci posebno naglašavaju važnost poverenja, poslušnosti i duhovnog rukovođenja.
Pravo pokajanje nikada ne isključuje preuzimanje odgovornosti za učinjeno zlo, ističe otac Dejan.
Crkva poziva vernike da budu pažljivi u rečima, blagi u sudovima i istrajni u molitvi, jer se samo kroz smirenje i ljubav čuva zajedništvo među ljudima.
U Svetom pismu i učenju Svetih otaca mnogo puta se upozorava na opasnost licemerja, dvoličnosti i laskanja.
Porodični dom trebalo bi da bude mesto u kojem dete uči da ljubav nije samo reč, već i spremnost da se oprosti, pomogne, sasluša i podnese teret drugoga.
Fondacija "Porodica" darovala je 20.000 evra za nastavak izgradnje hrama u Lapljem Selu kod Gračanice.
Tumačeći proročke reči Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da zabluda vođa slabi čitavu zajednicu i odvodi je sa puta istine, dok je povratak Bogu jedini put ka duhovnom ozdravljenju.
Probajte pire sa prelivom od pečuraka po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za ponedeljak i duhovno se nadahnite poukom Prepodobnog Jovana Aleksejeva Valamskog.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Probajte pire sa prelivom od pečuraka po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za ponedeljak i duhovno se nadahnite poukom Prepodobnog Jovana Aleksejeva Valamskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih sedam mučenika u Efesu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Miron. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Hijacinta iz Krakova, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči velikog svetitelja otkrivaju zašto je prvi korak u svetinju važniji nego što nam se čini.