OVO DOVODI ČOVEKA DO DNA! Mitropolit Atanasije Limasolski o "skrupuloznoj savesti", kao najvećem problemu današnjice - "Zbog nje pijemo lekove..."
Sve što stvara anksioznost nikada ne može biti od Boga, zaključuje mitropolit.
Učenje svetitelja kroz vekove svedoči da se duhovni život ne gradi naglo i spektakularno, već postepeno, kroz male, ali istrajne korake.
U vremenu ubrzanog života, velikih očekivanja i stalnih pritisaka, mnogi ljudi se suočavaju sa osećajem nemoći. Često se čuje rečenica: "Nemam snage".
Nedostatak volje, umor, razočaranja i strahovi postaju deo svakodnevice, a duhovni život, koji bi trebalo da bude oslonac, neretko se stavlja po strani upravo zbog osećaja slabosti. Međutim, pravoslavno predanje podseća da snaga čoveka ne dolazi samo iz njegovih ličnih mogućnosti, već iz poverenja u Boga.
Učenje svetitelja kroz vekove svedoči da se duhovni život ne gradi naglo i spektakularno, već postepeno, kroz male, ali istrajne korake. Nije svako u stanju da podnese velike podvige, stroge postove ili dugotrajne molitve. Ali svako može da učini onoliko koliko je u njegovoj moći. Upravo u toj spremnosti da se započne, makar i od najmanjeg, krije se temelj duhovnog rasta.
KAD BI LJUDI OVO ZNALI, NE BI PRESTAJALI DA PLAČU! Starac Gavrilo o istini koja lomi i najtvrđa srca
Savremeni čovek često upada u zamku perfekcionizma – ili sve ili ništa. Ako ne može savršeno, odustaje potpuno. Takav pristup, međutim, vodi u obeshrabrenost i očajanje. Crkva uči drugačije: važno je ne prekidati, ne napuštati započeto dobro delo, ma koliko ono izgledalo skromno. I najmanji napor, ako je iskren, ima svoju vrednost.
Primeri iz života svetih pokazuju da Bog ne traži od čoveka ono što prevazilazi njegove mogućnosti, već očekuje trud u skladu sa merom njegove vere. Vera je ta koja daje snagu, a snaga se umnožava kroz poverenje. Kada čovek prestane da se oslanja isključivo na sebe i svoje procene, otvara prostor da deluje blagodat.
Jedan od onih koji je snažno govorio o ovoj jednostavnoj, ali dubokoj istini bio je Sveti Gavrilo Gruzijski. Njegove reči i danas ohrabruju vernike da ne klonu duhom i da ne potcenjuju male korake na putu vere.
"Ne govori: 'Nemam snage'. Snaga se daje po meri vere. Što je vera veća, to Gospod daje više snage. Počni od malog, od onoga što može. Ne možeš da postiš strogo? Posti kako možeš. Ne možeš dugo da se moliš? Moli se kratko, ali od srca. Ne možeš da čitaš mnogo? Čitaj malo, ali pažljivo. Glavno, ne očajavaj i ne ostavljajte ono što ste započeli. Uradi šta možeš, i Gospod će te videći tvoje napore, ojačati. Verujte mu potpuno. Predaj mu sve svoje brige, ceo svoj život. Reci: 'Gospode čini kako znaš. Ne moja volja, nego tvoja volja.' I tada će biti mir u duši.“
Sve što stvara anksioznost nikada ne može biti od Boga, zaključuje mitropolit.
Milosrđe temelj hrišćanskog života.
Nije dovoljno misliti dobro, potrebno je činiti dobro.
U pravoslavlju se greh ne posmatra samo kao prekršaj Božjeg zakona, već i kao rana u odnosu.
Savremni čovek brine po ceo dan, a razloga za to nema.
Strah je prirodna ljudska reakcija, ali on postaje opasan kada nam zarobi dušu i udalji nas od Boga.
Nije najveća nesreća umoriti se od života, već jednoga dana shvatiti da smo bili toliko zauzeti živeći, da život nismo ni primetili, upozorava iguman.
Napuštanje boli posebno onda kada dolazi od osobe kojoj smo verovali.
Dok savremeni čovek starost često posmatra kao period gubitka, slabosti i povlačenja iz života, otac Andrej Tkačov ukazuje na njenu dublju svrhu.
U besedi za petak 13. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Isaijino proročanstvo o rođenju Spasitelja i otkriva duboko značenje imena kojima je Hristos najavljen.
Pročitajte molitvene stihove posvećene Presvetoj Bogorodici i saznajte zašto vernici sa posebnom ljubavlju traže njeno zastupništvo i pomoć.
Iako se na Veliku Gospojinu završava dvonedeljno uzdržanje, pravilo zavisi i od dana u koji praznik pada.
Dok savremeni čovek starost često posmatra kao period gubitka, slabosti i povlačenja iz života, otac Andrej Tkačov ukazuje na njenu dublju svrhu.
Ovaj veliki hrišćanski praznik predstavlja uspomenu na smrt (uspenje) Bogorodice i dan kada se ona uznela na nebo.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
U pravoslavnom hrišćanstvu brak ima svoj poredak, pa se muškarac vidi kao glava porodice, dok je žena pozvana da mu se povinuje.
Izbalansirana kombinacija povrća, oraha, meda i mirisnih začina daje ovom posnom jelu posebnu punoću i čini ga savršenim izborom kada želite da trpeza tokom posta bude drugačija i maštovitija.
Reditelj otkrio da su oba dela već snimljena u Italiji, a priča će biti nelinearna i obuhvatiće motive pakla, Šeola, pada anđela i porekla Satane. Premijera prvog dela zakazana je za Spasovdan 2027.
Mihail Meleh tvrdi da se pravoslavne svetinje iznose iz Ukrajine radi preprodaje, dok pojedini stručnjaci sumnjaju da bi mogle služiti i za plaćanje zapadnog oružja.