Shutterstock/Shutterstock AI Generator/goffkein.pro, Printscreen/Republika
Sve što stvara anksioznost nikada ne može biti od Boga, zaključuje mitropolit.
Sve je više ljudi koji se bore sa anksioznošću, a jedan od njenih glavnih uzroka jeste preterana osetljivost.
U savremenom društvu, gde se greške teško praštaju - kako od strane drugih, tako i od samog sebe - ljudi postaju zarobljenici sopstvenih misli. Umesto zdravog kajanja koje vodi promeni i smirenju, javlja se neprestano samookrivljavanje, sumnja i strah. Takvo stanje često prerasta u nesanicu, gubitak apetita, unutrašnji nemir i potrebu za lekovima za smirenje.
Crkva razlikuje zdravu savest, koja vodi pokajanju i promeni, od bolesne savesti koja čoveka neprestano vraća unazad, u krug beskrajnih pitanja i optuživanja samog sebe. Takva savest ne donosi isceljenje, već guši čoveka i odvodi ga u očaj.
Mitropolit Atanasije Limasolski zato o anksioznosti govori kao o "đavoljoj raboti" jer, kako je istakao, sve što je stvara, ne može biti od Boga.
Shutterstock/fizkes
Anksioznost je đavolja rabota
- Đavo će čoveka baciti u dve krajnosti. Ili će uspavati njegovu savest, tako da ga ništa ne zanima, ili će, ako je osetljiva osoba, preuveličavaće njegovu savest, koja će ga svakog trenutka mučiti pitanjem: "Zašto" - počeo je on pa nastavio:
- Takav čovek stalno analizira svoje reči, misli i postupke, pitajući se: "Zašto sam ovo rekao? Zašto bih ovo uradio? Zašto sam tako mislio?" i ta osoba nikako ne može da nađe mir.
Mitropolit dalje objašnjava da u takvom stanju čovek ne prihvata utehu ni savete okoline. Čak i kada mu se kaže da se smiri, da se izvini i nastavi dalje, on to ne može da učini.
- Ne smiruje se, ne jede, ne spava, nema mira, a onda trebaju i tablete za smirenje - upozorava on, opisujući stanje koje vodi ka potpunoj iscrpljenosti.
Ovo stanje, kako kaže, dovodi čoveka do dna.
- Mislim da problem našeg vremena nije toliko nedostatak savesti, koliko je to skrupulozna savest. Sećam se da je Sveti Pajsije često govorio mnogim mladim ljudima: "Deco moja, ne budite previše osetljivi! Budite malo neosetljiviji!" Govorio je o dobroj neosetljivosti. Hajde da imamo malo neosetljivosti i dobre ravnodušnosti!
- Zašto neprestano meljete misli kao mlin - pita mitropolit i moli ljude da malo zastanu.
- Zastanite na trenutak! U redu, uradili ste šta ste uradili. Rekli ste šta ste rekli, mislili ste šta ste mislili. Da li stalno treba da se uporno vraćate na to? Verujem da ove dve krajnosti ne pomažu čoveku i nisu od Boga. Sve što stvara anksioznost nikada ne može biti od Boga - zaključuje on.
Krst nije samo simbol stradanja, već pre svega znak vaskrsenja i nade, pečat Hristove ljubavi prema rodu ljudskom i svedočanstvo njegove žrtve kojom je smrt pobeđena.
U "Srbskom kuvaru" iz 19. veka jeromonah Jerotej Draganović ostavio je zapis o čorbi od rasola koja je bila više od jela - deo svakodnevice tokom zimskih meseci.
Snaga majki dece sa posebnim potrebama nije u rečima, već u svakom ustajanju kada su već slomljene, u svakom koraku koji prave umesto svog deteta i u ljubavi koja ne zna za granice.
U besedi za subotu sedmice mitara i fariseja Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o samodisciplini, budnosti i vrlinama koje se pale tek kada se telo, misli i volja sakupe na uskom putu koji vodi ka Bogu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po starom kalendaru i Svete besrebrenike Kira i Jovana po novom kalendaru, dok katolici slave Svetog Ivana Boska, dok u judaizmu i islamu nema velikog verskog praznika.
Svetac je u jednoj svojoj kratkoj pouci objasnio zašto nije svaki savet vredan poverenja i kako promišljeno biranje društva i reči može postati temelj unutrašnjeg mira.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Oba stručnjaka u svom radu ukazuju na duhovne uzroke mnogih neurotičnih stanja i nude alternativni pristup koji, prema njihovim tvrdnjama, mnogima donosi olakšanje i unutrašnji mir.
Da bi čovek odagnao anksioznost, mora da ima poverenja u Boga, a protojerej-stavrofor prof. dr Miloš Vesin objašnjava i kako se to tog poverenja dolazi.
Snaga majki dece sa posebnim potrebama nije u rečima, već u svakom ustajanju kada su već slomljene, u svakom koraku koji prave umesto svog deteta i u ljubavi koja ne zna za granice.
U besedi za subotu sedmice mitara i fariseja Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o samodisciplini, budnosti i vrlinama koje se pale tek kada se telo, misli i volja sakupe na uskom putu koji vodi ka Bogu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po starom kalendaru i Svete besrebrenike Kira i Jovana po novom kalendaru, dok katolici slave Svetog Ivana Boska, dok u judaizmu i islamu nema velikog verskog praznika.
Svetac je u jednoj svojoj kratkoj pouci objasnio zašto nije svaki savet vredan poverenja i kako promišljeno biranje društva i reči može postati temelj unutrašnjeg mira.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Objava Sanije Ameti na Instagramu pokrenula je višegodišnji sudski postupak i duboku društvenu raspravu: švajcarsko pravosuđe ocenilo je da je povređena sloboda veroispovesti.
Tokom Svete tajne jeleosvećenja vernici su čuli snažne reči sveštenika Dragana Stanišića o zdravlju, o snazi koja se ne meri lekovima i o duši bez koje čovek ne može da opstane.