Shutterstock/Shutterstock AI Generator/goffkein.pro, Printscreen/Republika
Sve što stvara anksioznost nikada ne može biti od Boga, zaključuje mitropolit.
Sve je više ljudi koji se bore sa anksioznošću, a jedan od njenih glavnih uzroka jeste preterana osetljivost.
U savremenom društvu, gde se greške teško praštaju - kako od strane drugih, tako i od samog sebe - ljudi postaju zarobljenici sopstvenih misli. Umesto zdravog kajanja koje vodi promeni i smirenju, javlja se neprestano samookrivljavanje, sumnja i strah. Takvo stanje često prerasta u nesanicu, gubitak apetita, unutrašnji nemir i potrebu za lekovima za smirenje.
Crkva razlikuje zdravu savest, koja vodi pokajanju i promeni, od bolesne savesti koja čoveka neprestano vraća unazad, u krug beskrajnih pitanja i optuživanja samog sebe. Takva savest ne donosi isceljenje, već guši čoveka i odvodi ga u očaj.
Mitropolit Atanasije Limasolski zato o anksioznosti govori kao o "đavoljoj raboti" jer, kako je istakao, sve što je stvara, ne može biti od Boga.
Shutterstock/fizkes
Anksioznost je đavolja rabota
- Đavo će čoveka baciti u dve krajnosti. Ili će uspavati njegovu savest, tako da ga ništa ne zanima, ili će, ako je osetljiva osoba, preuveličavaće njegovu savest, koja će ga svakog trenutka mučiti pitanjem: "Zašto" - počeo je on pa nastavio:
- Takav čovek stalno analizira svoje reči, misli i postupke, pitajući se: "Zašto sam ovo rekao? Zašto bih ovo uradio? Zašto sam tako mislio?" i ta osoba nikako ne može da nađe mir.
Mitropolit dalje objašnjava da u takvom stanju čovek ne prihvata utehu ni savete okoline. Čak i kada mu se kaže da se smiri, da se izvini i nastavi dalje, on to ne može da učini.
- Ne smiruje se, ne jede, ne spava, nema mira, a onda trebaju i tablete za smirenje - upozorava on, opisujući stanje koje vodi ka potpunoj iscrpljenosti.
Ovo stanje, kako kaže, dovodi čoveka do dna.
- Mislim da problem našeg vremena nije toliko nedostatak savesti, koliko je to skrupulozna savest. Sećam se da je Sveti Pajsije često govorio mnogim mladim ljudima: "Deco moja, ne budite previše osetljivi! Budite malo neosetljiviji!" Govorio je o dobroj neosetljivosti. Hajde da imamo malo neosetljivosti i dobre ravnodušnosti!
- Zašto neprestano meljete misli kao mlin - pita mitropolit i moli ljude da malo zastanu.
- Zastanite na trenutak! U redu, uradili ste šta ste uradili. Rekli ste šta ste rekli, mislili ste šta ste mislili. Da li stalno treba da se uporno vraćate na to? Verujem da ove dve krajnosti ne pomažu čoveku i nisu od Boga. Sve što stvara anksioznost nikada ne može biti od Boga - zaključuje on.
Krst nije samo simbol stradanja, već pre svega znak vaskrsenja i nade, pečat Hristove ljubavi prema rodu ljudskom i svedočanstvo njegove žrtve kojom je smrt pobeđena.
Za samo nekoliko nedelja smenjuju se Đurđevdan, Markovdan, Vasilije Ostroški, Spasovdan i niz drugih praznika, uz retka liturgijska poklapanja i gust raspored koji će mnogim porodicama promeniti uobičajene navike.
Razdvajamo autentično svedočanstvo o svetiteljki od mitova, uključujući i priču o navodnom susretu sa Staljinom, i otkrivamo kako je zaista izgledao njen život u vremenu progona i stradanja.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako privlačne ideje i teorije mogu postati prostor u kome čovek gubi sigurnost duhovnog oslonca i ne primećuje trenutak kada se udaljava od onoga što smatra istinom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Vethopeščernika po starom i Svetog Atanasija Velikog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Atanasija Velikog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči svetitelja razotkrivaju zašto ono što vas danas muči nije ni približno veliko kao što izgleda i kako da povratite unutrašnji mir, bez obzira na okolnosti
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Oba stručnjaka u svom radu ukazuju na duhovne uzroke mnogih neurotičnih stanja i nude alternativni pristup koji, prema njihovim tvrdnjama, mnogima donosi olakšanje i unutrašnji mir.
Da bi čovek odagnao anksioznost, mora da ima poverenja u Boga, a protojerej-stavrofor prof. dr Miloš Vesin objašnjava i kako se to tog poverenja dolazi.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako privlačne ideje i teorije mogu postati prostor u kome čovek gubi sigurnost duhovnog oslonca i ne primećuje trenutak kada se udaljava od onoga što smatra istinom.
Reči svetitelja razotkrivaju zašto ono što vas danas muči nije ni približno veliko kao što izgleda i kako da povratite unutrašnji mir, bez obzira na okolnosti
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Prisustvo čestice moštiju Svetog Nektarija Eginskog u prostorijama u kojima se svakodnevno vodi borba za živote pretvorilo je medicinsko okruženje u mesto zajedničke molitve, sabranja i duhovne podrške svim prisutnima.