ON JE BIO MLAĐI BRAT VASILIJA VELIKOG I ZAŠTITNIK NEDUŽNIH: Sutra slavimo Svetog Grigorija Niskog
Osam godina je proveo u izgnanstvu, trpeljivo noseći sve bede i sva poniženja.
Toliko je uspeo očistiti svoj um od zlih pomisli i srce od zlih želja da ga je Bog obdario obilatim darom čudotvorstva.
SPC 1. februara slavi Prepodobnog Makarija Egipatskog.
Bio je Misirac, jedan od mlađih savremenika Antonija Velikog. Otac mu bio sveštenik. Iz poslušnosti prema roditeljima oženio se, ali žena mu je ubrzo umla posle čega se udaljio u pustinju gde je proveo punih šezdeset godina u trudu i borbi, unutrašnjoj i spoljašnjoj.
Kad su ga pitali, zašto je toliko suv i kad jede i kad ne jede, odgovarao je:
- Od straha Božijega.
Toliko je uspeo očistiti svoj um od zlih pomisli i srce od zlih želja da ga je Bog obdario obilatim darom čudotvorstva, tako da je i mrtve iz groba vaskrsavao.
Njegovo smirenje oduševljavalo je ljude i demone.
Reče mu jednom demon:
- Ima samo jedno, u čemu te ja ne mogu nadvladati; to nije post, jer ja ne jedem nikad ništa; to nije ni bdenje, jer ja ne spavam nikad.
- Nego šta je to? - upita ga Makarije.
- Tvoje smirenje - odgovori demon.
Svome učeniku Pafnutiju govorio je Makarije često:
- Ne osuđuj nikoga, i bićeš spasen.
Živeo je devedeset sedam godina. Pred smrt na devet dana javili mu se sa onoga sveta Sveti Antonije i Sveti Pahomije i obavestili ga da će za devet dana umreti, što se i dogodilo. Još mu se pred samu smrt javio heruvim koji mu je otkrio u viziji blaženi svet nebeski, pohvalio njegov trud i vrlinu i rekao mu, da je poslat da mu uzme dušu u Carstvo nebesko. Upokojio se 390. godine.
Tropar - Prepodobni Makarije Egipatski (glas 1):
Kao pustinjski žitelj i u telu Anđeo i čudotvorac, pokazao si se bogonosni oče naš Makarije. Postom, bdenjem i molitvama, nebeske darove si primio, isceljujući bolesti onih koji ti sa verom dolaze. Slava Onome koji ti je dao snagu, koji te je proslavio i koji kroz tebe daruje svima isceljenje.
Osam godina je proveo u izgnanstvu, trpeljivo noseći sve bede i sva poniženja.
Kada su i Stratonika doveli caru kao hrišćanina, on presudi da se obojica potope u Dunav.
Patrijarh jerusalimski, Sveti Juvenal, dao je te verige na dar carici Evdoksiji, prognanoj ženi cara Teodosija Mlađeg.
Skončao je u sto petoj godini života, ostavivši iza sebe čitavu vojsku učenika.
Sveti Teofilakt je bio veliki branilac ikona i čudotvorac.
Samo jedan od njih, Eterije, umro je prirodnom smrću.
Svi su bili vojvode vizantijskog cara Teofila.
On je ženu preveo u hrišćanstvo i s njom živeo kao sa sestrom.
Sveti Teofilakt je bio veliki branilac ikona i čudotvorac.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sedam svetih mučenika hersonskih po starom i Svetog novomučenika Mirona po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Sv. Klementa Aleksandrijskog, muslimani slave Bajram, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Samo jedan od njih, Eterije, umro je prirodnom smrću.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Kako uče Sveti oci, nije strašan sam kraj života, već stanje duše u kojem čovek dočekuje taj trenutak.